“Ngāue 16–21,” Ngaahi Tokoni Fakafolofolá: Fuakava Foʻoú (2024)
Ngaahi Tokoni Fakafolofolá
Ngāue 16–21
ʻI hono tataki ʻo Paula ʻe he Laumālié, naʻá ne fakahoko ai ʻene fononga fakafaifekau hono uá ʻi he ngaahi feituʻu kotoa ʻoku ʻiloa he taimí ni ko Toake mo Kalisí. Naʻe tali ʻe ha kakai tokolahi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe fokotuʻu ʻe Paula ha ngaahi potu-siasi ʻi Filipai, Tesalonika, Pēlea mo Kolinitō. Naʻá ne fai ha malanga mahuʻinga ʻi he Moʻunga ko Māʻasí ʻi ʻAtenisi. Naʻe kamata ʻe Paula ʻene fononga fakafaifekau hono tolú ʻi ʻEfesō. Naʻe nofo ai ʻi ha māhina nai ʻe tolu. Naʻe ongoʻi manavasiʻi ʻa e kau fefakatauʻaki koloa fakalotofonuá mo e kau lotu ki he ʻotua fefine ko Taianá ʻi he lavameʻa ʻa Paulá. Naʻe fakatokanga ʻa Paula ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi ʻEfesoó, ʻi he ofi ke ʻosi ʻene ngāue fakafaifekau hono tolú, fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe hokó pea mo e hē mei he moʻoní ʻi he Siasí.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoní
Fakatokangaʻi ange: Ko hono fakaʻaongaʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻoku ʻikai pulusi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku poupouʻi ia pe poupouʻi ʻa e taha naʻá ne faʻú pe te ne fakafofongaʻi ʻa e tuʻunga fakaʻofisiale ʻo e Siasí.
Puipuituʻá mo e Fakamatalá
Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e fononga fakafaifekau hono ua ʻa Paulá?
Naʻe mavahe ʻa Paula ʻi heʻene fononga fakafaifekau hono uá, mo Sailosi. Naʻá na ʻuluaki ō ki Teape mo Lisita. Lolotonga ʻena ʻi Lisitá, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Paula ʻa Tīmote (pe Tīmotiesi) ke nau kaungā ō mo Sailosi ʻi heʻena ngāue fakafaifekaú. Naʻá nau akoʻi nounou ʻa e ongoongoleleí ʻi Tesalonika. Naʻe hoko atu ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻi ʻAtenisi. Hili ʻa ʻAtenisí, naʻe nofo ʻa Paula ʻi ha mahina ʻe 18 nai pe lahi ange ʻi Kolinitō. Naʻe faiako ʻi he ngaahi falelotu ʻi Kolinitoó ʻi he ʻaho Sāpaté mo ngāue ko ha taha faʻu-tēniti. ʻOku ngalingali foki naʻá ne tohi ʻa e 1 mo e 2 Tesaloniká ʻi heʻene kei ʻi Kolinitoó. ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa Paula mei Kolinitoó, naʻe nofo pē ʻa Sailosi mo Tīmote ke hoko atu hono akoʻi ʻo e kakai ʻi aí. Naʻe kiʻi nofo taimi nounou ʻa Paula ʻi ʻEfesō kimuʻa pea toki foki ki Selusalema pea ki ʻAnitioké. Naʻe akoʻi ʻe Paula ʻi he lolotonga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau hono uá, ʻa e ongoongoleleí, fakamālohia ʻa e Siasí, mo fakamafola ʻa e ongoongo fekauʻaki mo e tuʻutuʻuni naʻe hoko ʻi he konifelenisi ʻi Selusalemá. Naʻe feʻunga ʻa e ngāue fakafaifekau ko ʻení mo ha taʻu ʻe tolu mo e konga (fakafuofua ki he AD 50–52).
Ko e hā naʻe kamu ai ʻe Paula ʻa Tīmoté?
Ko e tuʻutuʻuni mei he konifelenisi ʻi Selusalemá, ko e kau ului senitailé naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke kamu pe te nau tauhi ʻa e fono ʻa Mōsesé, kae toki fakamoʻui kinautolu. Neongo ia, ko ha tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí naʻe ʻikai ke nau tali ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení. Mahalo naʻa nau fakakaukau ko ha faifekau naʻe ʻikai kamú ʻoku ʻikai fakaʻapaʻapa ia ki he ʻOtuá mo ʻEne fonó. Naʻe kamu ai ʻe Paula ʻa Tīmote kimuʻa peá na ngāue fakafaifekaú ke lava ʻa Tīmote ʻo ngāue lelei ange ʻi he lotolotonga e kāingalotu ʻo e Siasí.
Naʻe hoko nai ʻa Luke ko ha hoa faifekau kia Paula?
ʻOku fokotuʻu mai ʻe he folofolá ko Luké naʻá ne hiki ʻa e tohi Ngāué. Ko e fetonginauna mau ʻa ia ʻoku hā ʻi he Ngāue 16:10 te ne ala fakahaaʻi ko Luké ko ha taha naʻe siotonu ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó. ʻOku ngalingali naʻe kau atu ʻa Luke kia Paula mo e kau faifekau kehé ʻi Taloasi.
Ko hai ʻa Lītea?
Naʻe nofo ʻa Lītea ʻi Taiataila, ko ha kolo ʻiloa ʻi hono tupenu lanu-vāletí. Ko e fakalanu vāleti lelei tahá naʻe maʻu ia mei ha faʻahinga fingota. “Koeʻuhí naʻe fuʻu mamafa, naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e fakalanu lanu fakapōpōʻuli ko ʻení ki he kofu naʻe tui ʻe he haʻa tuʻí.” Ko Lītiá ko ha taha fefakatauʻaki ʻo e tupenu lanu vāletí pea ʻoku ngalingali naʻe tuʻumālie lahi. Naʻe ʻi ai hono fale pē ʻoʻona pea naʻe ʻi ai ʻene kau tamaioʻeiki.
Ko Litiá ko e fuofua papi ului ʻIulope ia ʻa Paulá pea ko e fuofua tokotaha ia naʻe ʻasi hono hingoá naʻe kau ki he Siasí ʻi he lolotonga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Paulá. Naʻe fakatahataha, kimui ange, ʻa e kakai tuí ʻi hono ʻapí ke lotu mo maʻu fakahinohino.
Ko e hā ʻa e laumālie kikite (divination)?
Naʻe ʻai ʻe ha kaunanga pōpula ke tuʻumālie hono kau pulé ʻaki ʻene kikite loi ki he kahaʻú. Naʻe ʻiloa foki ʻa e founga ko ʻení ko e laumālie kikité pea naʻe fakahalaiaʻi ia ʻi he fono ʻa Mōsesé. ʻI he taimi naʻe kalanga leʻo lahi ai ʻa e laumālie ʻulí ʻi he kaunanga kei siʻí ni ʻo poupouʻi ʻa Paula mo hono ongo hoá ko e kau tamaioʻeiki kinautolu ʻa e ʻOtuá, naʻe kapusi ʻe Paula ʻa e laumālié ke hū ki tuʻa mei ai. ʻOku lekooti ʻi he folofolá ha ngaahi meʻa kehe naʻe hoko naʻe fakamoʻoni ai ha ngaahi laumālie ʻuli ki he Fakamoʻuí pea naʻá Ne valokiʻi kinautolu.
Ko e hā ha ngaahi tui naʻe fehangahangai mo Paula ʻi ʻAtenisi?
ʻI he kuonga muʻá, ko ʻAtenisi ʻa e “kolomuʻa fakaʻatamai ʻo e māmaní.” Naʻe tupu mei ai ha niʻihi ʻo e kau filōsefa maʻongoʻonga taha ʻo e māmaní, hangē ko Sōkolotesi, Palato, mo e ʻEulisitōtoló. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ʻa Paula ki ʻAtenisí, naʻe kei ongoongoa pē ʻa e koló ʻi he ngaahi fakakaukau faka-potó mo e tipeití. Naʻe fetaulaki ai mo ha ongo kulupu fakakaukau fakapoto, ko e kau ʻEpikuliō (Epicureans) mo e kau Sitoiko (Soics).
Naʻe ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻe he kau ʻEpikulioó ʻa e ʻOtuá ka naʻa nau lau Ia ʻoku ʻikai haʻane kau ʻi he ngaahi meʻa ʻa e tangatá. Mahalo naʻe fehangahangai ʻa e pōpoaki ʻa Paula fekauʻaki mo e natula tonu ʻo e ʻOtuá mo ʻEne kau ʻi heʻetau moʻuí, mo e ngaahi akonaki ʻa ʻEpikulioó (Epicurus). Ko e kau ʻEpikulioó naʻa nau tokanga pē ki he ngaahi meʻa fakaetuʻasinó. Naʻa nau pehē ʻoku faʻu ʻa e sinó mo e laumālié ʻaki ʻa e meʻa moʻoni. Fakatatau ki heʻenau fakakaukau fakapotó, koeʻuhí ʻoku ngaohi ʻa e laumālié ʻaki ʻa e meʻa moʻoni, he ʻikai ke lava ia ʻo tolonga. Ko ia, naʻá nau akoʻi ai ʻoku ʻikai ha tuʻunga taʻe-faʻa-mate ia ʻo e laumālié. ʻE lava ke fakamatalaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ʻuhinga naʻe manukiʻi ai ʻe ha kau ʻAtenisi ʻe niʻihi ʻa Paula ʻi heʻene lea kau ki he Toetuʻú.
Naʻe toe pehē pē foki mo e kau Sitoikó. Naʻa nau tui ʻoku mālohi ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻi natula kātoa pea ko e konga Ia ʻo e māmaní. Koeʻuhí ʻoku tau toe hoko ko e konga ʻo e māmani ko ʻení, mahalo naʻe talingofua ange ai ʻe he kau Sitoikó hono akoʻi ʻe Paula ʻa e Toetuʻú. ʻE lava ke fakamatalaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ʻuhinga naʻe loto-fiemālie ai ha niʻihi ʻo e kau ʻAtenisí ke toe fanongo kia Paulá.
ʻI he taimi naʻe lea ai kiate kinautolu naʻe loloto ʻenau fakakaukau faka-Kalisí, naʻe ʻikai ke fakamatala ʻe Paula ʻa e hisitōlia ʻo e kakai Siú pe ko e folofolá hangē ko ʻene faʻa fakahoko ʻi he taimi naʻá ne akoʻi ai ʻa e kakai Siú. Hili hono fokotuʻu ʻe Paula ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai mo e kakai ʻAtenisí, naʻe akoʻi leva ʻe Paula hono mahuʻinga ʻo e tokāteline faka-Kalisitiané.
Ko e hā naʻe ʻi ai ai ha ʻesfeilaulau ʻo e kakai ʻAtenisí ki ha ʻotua taʻe-ʻiloá?
Naʻe manavahē ʻa e kau ʻAtenisí ke fakatupu-houhau ki ha faʻahinga ʻotua pē. ʻOku ngali naʻa nau langa ʻa e ʻesifeilaulaú ke hao mei ha fakatupu-houhau ki ha faʻahinga ʻotua naʻe taʻe-ʻiloa kiate kinautolu. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻa e ʻesi-feilaulau ko ʻení ke akoʻi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo fakamoʻoni ko Ia ʻa e ʻOtua naʻe ʻikai ke nau ʻiló.
ʻOku ʻuhinga ki he hā ko kitautolú ko e “hako ʻo e ʻOtuá?
Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paula ʻi haʻane lau ha foʻi maau faka-Kalisi ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e genos, ʻoku liliu ko e “hakó.” ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea ko ʻení ki he “angaʻofa” pe “fāmili” ʻOku akoʻi ʻe he fanongonongo ʻo e fāmilí “Ko e kakai kotoa pē—ʻa e tangata mo e fefine—naʻe fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau.” ʻI he 1909, naʻe tuku mai ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e fakamatala fakatokāteline ko ʻení: “[Ko e tangata mo e fefine kotoa pē ʻoku nau ʻi he tatau ʻo ha Tamai mo ha Faʻē fakakātoa, pea ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine moʻoni ʻo e ʻOtuá].”
Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e tupeʻi ʻe Paula hono kofú?
ʻI Kolinitoó, ʻi he taimi naʻe taʻe-tali ai ʻe he kakai Siu ʻi he falelotú ʻa e akonaki ʻa Paulá, naʻá ne tupeʻi hono kofú mo fakahā, “Ke ʻi homou ʻulú pē ʻa homou totó; ʻoku ou maʻa au.” ʻOku fakafōtunga ʻe heʻene tupeʻi hono kofú kuo ʻikai tukuakiʻi ia ʻi he ngaahi angahala ʻa e kakai naʻá ne akoʻí. ʻOku toe lau foki ki he founga ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, “Mātiu 10:14. Naʻe ʻuhinga ki he hā ke “tūtuuʻi ʻa e efu homou vaʻé’”?
Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e fononga fakafaifekau hono tolu ʻa Paulá?
Ko e fononga fakafaifekau hono tolu ʻa Paulá ko ʻene ngāue fakafaifekau lōloa taha ia ʻi hono fuoloá mo e mamaʻó. Naʻe ʻaʻahi ʻa Paula ki he ngaahi haʻofanga lotu naʻá ne fokotuʻu ʻi heʻene fuofua fononga fakafaifekaú peá ne nofo leva ʻi ʻEfesō ʻi ha taʻu nai ʻe tolu. Ko ʻEfesoó ko ha kolo lahi mo ha senitā fakafetauʻaki mo fakafonua mahuʻinga ia. Ko ha ʻātakai lelei ke “talaki ai ʻe Paula ʻene pōpoaki fakalotú, ʻo mamaʻo mo mafola lahi.” Naʻe tohi ʻe Paula ʻi he lolotonga ʻo e ngāue fakafaifekau ko ʻení ʻa ʻene ngaahi tohi ʻoku lekooti ʻi he 1 mo e 2 Kolinitoó mo e tohi Lomá; mahalo naʻe ʻosi tohi mo e tohi Kalētiá ʻi he taimi ko ʻení.
Ko hai ʻa Taiena ʻo e kakai ʻEfesoó?
Sīpinga ʻo e Temipale ʻAtemisí, ʻi he Paʻake Miniatuká, ʻIsitenipulu, ʻi Toake
Naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he kakai ʻEfesoó ʻa e hū ki he ʻotua fefine ko Taiená. Ko ha ʻotua Loma fefine ia pea naʻe ʻiloa ko ʻAtemisi ki he kakai Kalisí. Naʻe langa ha temipale ʻi hono hingoá ʻi he tuʻa ʻākolo ʻo ʻEfesoó. ʻOku lau ʻa e temipale ko ʻení ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻe fitu ʻo e maama motuʻá.
Naʻe ōmai ʻa e kau pilikimi mei he kotoa ʻo e ʻEmipaea Lomá ke hū kia Taiena ʻi he temipalé. Naʻe maʻu ʻe he kau fefakatauʻaki koloa fakalotofonuá ʻenau moʻuí ʻi heʻenau fakatau atu e meʻakaí, fale nofo-totongi, ngaahi foaki fakatapuí, mo e ngaahi koloa tauhi ʻofá. Naʻe lavameʻa lahi fau ʻa Paula ʻi hono ʻomai ʻo e kakaí ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí peá ne uesia ai e paʻanga hū mai ʻa e kau fefakatauʻaki ko ʻení, ʻa ia naʻa nau fakafalala ki he kau ʻaʻahi mai ki he Temipale ʻo ʻAtemisí. Naʻe fakatupu ʻe he kau tufunga siliva naʻa nau ngaohi mo fakatau atu e ngaahi fakatātā ʻo e ʻotua fefine ko Taiená, ha angatuʻu kia Paula pea mo ʻene pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Naʻe fiemaʻu ʻe Paula ke lea ki he kakaí, ka naʻe taʻofi ia ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí mo e kau maʻu mafai fakapuleʻanga naʻe tokanga ki heʻene malú.
Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe Paula mo e kau ākonga kehé ʻa e sākalamēnití ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké?
Vakai, “Mātiu 28:1. Naʻe faitokonia fēfē ʻe he Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻa e taimi naʻe tauhi ai ʻa e Sāpaté?”
Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e fakatokanga ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó?
Ko e kikite ʻa Paula ki he kau taki ʻo e Siasí ʻo e “fanga ulofi fakamālohi” ʻe haʻu ki honau lotolotongá ʻoku fakamatala ki ha meʻa fakalaumālie kae ʻikai ko ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakatuʻasino. “Ko hono fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e hū mai ʻa e ngaahi mālohi ʻo e koví ki he Siasí pea mo ʻenau maʻu ha mālohi ki he Kāingalotú.” ʻOku faitatau ʻa e kikite ʻa Paulá mo ʻene fakatokanga ʻi he 2 Tesalonika 2:3 ki ha “liliu koví.”
Ko e hā naʻe kau ai ʻa Paula ʻi he ngaahi ouau ʻo e fono ʻa Mōsesé kapau naʻe ʻikai ke kei fiemaʻu?
Naʻe ʻikai fakangata mahino ʻe he tuʻutuʻuni ʻo e fakataha ʻi Selusalemá ke taʻofi ʻa e fono ʻa Mōsesé ʻi he kakai Kalisitiané. Naʻe pehē pē ʻe he tuʻutuʻuní naʻe ʻikai fiemaʻu ke kamu ʻa e kakai senitaile ului ki he Siasí ka nau toki maʻu ʻa e fakamoʻuí. Ka naʻe ʻikai lau ia ki he founga ʻoku totonu ke fai ʻe he kāingalotu Siú ʻi he kamú. Koeʻuhí ko e fakaʻaloʻalongaua ko ʻení, naʻe kei tauhi pē ia ʻe he kau Kalisitiane Siu naʻa nau “vilitaki ʻi he fonó”.
Ke fakafiemālieʻi ʻa e kau Kalisitaine Siu ko ʻení, naʻe faleʻi ai ʻe Sēmisi mo ha niʻihi kehe ʻa Paula ke kei kau pē ʻi hono fakahoko fakahāhā ʻo e ngaahi meʻa fakaouaú kimuʻa pea toki hū ki he temipalé. ʻI he taimi naʻe kau ai ʻa Paula ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé, naʻe fakafepakiʻi ia ʻe he kau Siu mei ʻĒsiá (ʻikai ko e kau Kalisitiane Siú) ʻi he temipalé pea fakatupu moveuveu kiate ia.
Ko hai ʻa e ʻeikitau Loma naʻe maʻuhala ko Paulá?
ʻI ha taʻu nai ʻe tolu kimuʻa pea puke pōpula ʻa Paulá, naʻe pehē ʻe ha Siu ʻIsipite ko ha palōfita ia pea naʻá ne uki ha kakai tokolahi ke muimui kiate ia ki he toafá. Naʻá ne taki hono kau muimuí ki he Moʻunga ʻŌlivé mo palōmesi ange ʻe holo ʻa e ngaahi ʻā ʻo Selusalemá pea ʻe fakaʻauha ʻa e Puleʻanga Lomá. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he kōvana Loma ko Filiké ʻene kau taú ke nau fakaʻauha ʻa e kau muimui ko ʻení. Ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ʻa e tangata taki ʻIsipité, he naʻe kei toitoi pē.
Ako Lahi Ange
Ko e Fānau ʻa e ʻOtuá
-
Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí, “Fānau ʻa e ʻOtuá,” Gospel Library
-
(Tad R. Callister, “Our Identity and Our Destiny” (Brigham Young University devotional, Aug. 14, 2012), speeches.byu.edu
Mītiá
Vitiō
“Ko e Fānau Kitautolu ʻa e ʻOtuá” (4:30)
Ngaahi ʻĪmisí
ʻOkú ne Ngāue Fiefia ʻaki Hono Nimá, tā ʻe Elspeth Young
Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr