Laipelí
ʻIuniti 27, ʻAho 3: Filimone


ʻIuniti 27: ʻAho 3

Filimone

Talateú

Naʻe fakamālōʻia ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa Filimone ʻi he tohi ko ʻení koeʻuhí ko ʻene tuí mo ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí mo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻá ne faleʻi ʻa Filimone ke ne tali ke foki ange ʻene tamaioʻeiki ko ʻOnesimosí ko hono tokoua ʻi he ongoongoleleí.

Filimone

Ne faleʻi ʻe Paula ʻa Filimone ke ne tali ke foki ange ʻene tamaioʻeiki ko ʻOnesimosí ko hono tokoua ʻi he ongoongoleleí

  1. ʻOku tau faʻa fetaulaki mo ha kakai foʻou ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí. Fakakaukauloto ʻoku kau atu ha taha foʻou ki ho uootí pe koló. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá fekauʻaki mo e ngaahi pole fakasōsiale ʻe lava ke aʻusia ʻe ha taha ʻi he taimi ʻokú ne kau ai ki he Siasí pe hiki ki ha uooti pe kolo foʻoú. Kapau naʻá ke kau ki he Siasí pe hiki ki ha uooti pe kolo ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, fakamatalaʻi ha ngaahi pole fakasōsiale naʻá ke aʻusia.

Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení: ʻOkú ke fakafeangai fēfē ki he kāingalotu foʻou ʻi ho uootí pe koló? ʻOkú ke fakafeangai fēfē ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku kehe ʻenau tōʻongá, kehe ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau tokanga ki aí, pe kau ki ha kulupu fakasōsiale kehe meiate koe?

ʻI hoʻo ako ʻa e tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá kia Filimoné, kumi ki ha moʻoni ʻe lava ke ne fakahinohino koe ʻi hoʻo feohi mo e kāingalotu ʻo e Siasí.

Lolotonga ʻa e fuofua tauhi pōpula ʻo Paula ʻi ha fale ʻi Loma, naʻá ne fai ha tohi kia Filimone, ʻa ia mahalo ko ha tokotaha Kiliki naʻe ului ki he Siasí. Hangē ko hono lekooti ʻi he Filimone 1:1–3, naʻe kamata ʻaki ʻe Paula ʻene tohí haʻane fakafeʻiloaki kia Filimone mo ha niʻihi kehe, ʻo kau ai ʻa e kāingalotu ne lotu ʻi he ʻapi ʻo Filimoné.

Lau ʻa e Filimone 1:4–7, ʻo kumi ki he ʻuhinga ne vikia ai ʻe Paula ʻa Filimoné. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea mālohi ʻi he tūkunga ko ʻení ki he kau atu pe feohi pea ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “hoko atu” ki he hoko ʻo mālohi pe ʻaonga .

ʻE ala tokoni haʻo ʻilo ko e taimi ne pehē ai ʻe Paula “kuo fakafiemālie ʻiate koe, ʻe kāinga, ʻa e loto ʻo e kainga māʻoniʻoní” (Filimone 1:7), naʻá ne ʻuhinga kuo fakafiefiaʻi kinautolu ʻe Filimone.

Ko e taumuʻa tefito ʻa e tohi ʻa Paula kia Filimoné ko ʻene lea fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko kia Filimone mo haʻane tamaioʻeiki, pe pōpula, ko ʻOnesimosi. Ne hola ʻa ʻOnesimosi pea mahalo naʻá ne kaihaʻasi ha meʻa meia Filimone (vakai Filimone 1:18). Naʻe ʻikai ke kovi ke ʻi ai haʻate pōpula ʻi he angafai ʻa e Siutasi-Kalisitiane ʻi he Fuakava Foʻoú pea naʻe ngofua pē ia ʻi he lao ʻo Lomá. Ne kau ʻi he tautea ʻo ha pōpula ʻoku hola hono tā lahi ʻaupito, fakaʻilongaʻi he laʻé, pe ko hono fakapoongi. Naʻe fetaulaki ʻa ʻOnesimosi mo e ʻAposetolo ko Paulá hili ʻene holá.

Lau ʻa e Filimone 1:8–12, ʻo kumi ki he meʻa naʻe kole fakamamate pe kole fakamātoato ʻe Paula kia ʻOnesimosi ke ne faí. Fakatokangaʻi ʻi he veesi 8, ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea fekau ki he fekauʻi pea ʻuhinga ʻa e totonú ki he feʻunga pe taau.

Kapau ko Filimone koe, ko e hā ʻa e fakakaukau pe ongo naʻá ke mei maʻu ʻi he taimi naʻá ke maʻu ai ʻa e kole ʻa Paulá?

Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻa ia kuó u fakatupu ʻi hoku haʻí” (Filimone 1:10). Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo e veape ko e fakatupu ko hono foaki ʻo e moʻuí ki ha taha. Naʻe tokoniʻi ʻe Paula ʻa ʻOnesimosi he lolotonga ʻene nofo pōpulá ke kamata ha moʻui foʻou ko e tokotaha muimui kia Sīsū Kalaisi.

Hangē ko hono lekooti ʻi he Filimone 1:13–14, naʻe loto ʻa Paula ke ne tauhi ʻa ʻOnesimosi ko hono tokoni, ka naʻe ʻikai fie fai pehē ʻa Paula kaeʻoua kuó ne maʻu ha ngofua meia Filimone.

Lau ʻa e Filimone 1:15–16, ʻo kumi ki he fakalotolahi ʻa Paula kia Filimone ke sio ki hono vā mo ʻOnesimosi kuo ului foʻoú. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe tohiʻi e meʻa ʻokú ke maʻú.

Ko e hā ʻe ala faingataʻa ai ke lau ʻe Filimone ʻa ʻOnesimosi ko hono “tokoua ʻofeina” (Filimone 1:16)?

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku lava ke tau ako mei he veesi 16 ko e kāinga kitautolu ʻi he ongoongoleleí.

Ko e fānau fakalaumālie kotoa kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní (vakai Hepelū 12:9), pea ʻoku tau hoko ai ko e ngaahi tokoua, tuongaʻane mo e tuofāfine. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku fanauʻi foʻou kitautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá, moʻui maʻu ʻaki pē ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, mo e fakatomalá. ʻOku tau hoko ai ko ha ngaahi foha mo e ngaahi ʻōfefine ʻo Sīsū Kalaisi (vakai Mōsaia 5:7) pea ko e ngaahi tokoua, tuongaʻane mo e tuofāfine foki ʻi Hono fāmili fuakavá. ʻOku tau hoko ʻo tatau ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e fefine pe tangata, pea neongo pe ko e hā hotau matakali, taʻu motuʻa, kuohili, pe tuʻunga fakasōsialé.

ʻI hoʻo lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, kumi ki ha ngaahi founga ʻe lava ke tākiekina ai kitautolu ʻe he moʻoni ko e ngaahi tokoua, tuongaʻane mo e tuofāfine kitautolu ʻi he ongoongoleleí ʻi he founga ʻoku tau fakafeangai ai ʻiate kitautolú, ʻo tautautefito ki he kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí:

ʻĪmisi
President Spencer W. Kimball

“ʻOku ou fiefia maʻu pē ʻi heʻeku lau ʻa e tohi nounou ʻa Paula kia Filimoné; ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu ha tefitoʻi moʻoni mo ha laumālie faka-tokoua ʻi he ongoongoleleí. …

“Ko e meʻa fakamāfana mo fakafiefia ʻa e mamata ki he ngāue ʻa e laumālie ko ʻení ʻi he Siasí, ʻa e mamata atu ki he fāʻofua mo tokoni mo e lotu ʻa e Kāingalotú maʻanautolu ʻoku nau kau mai ʻi he ʻaho kotoa ki he puleʻanga ʻa hotau ʻEikí. Hoko atu hoʻomou fetokoniʻaki ʻiate kimoutolú—pea ʻe tokolahi ange ha kau mai ki he Siasí. Talitali lelei mo ʻofaʻi kinautolu pea fakafeohi kiate kinautolu.

“ʻOku fakamamahi ʻa e ʻikai ke fai pehē hotau niʻihi mo e talanoa ʻo ha niʻihi kuo nau fakasītuʻaʻi kinautolu kuo tali ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he papitaisó. Ka ne “ʻikai ai ke mā [ʻa e ʻEikí] ke ui ʻa kinautolu ko e kāinga” (Hepelū 2:11), tuku leva ke tau … taki e nima hotau kāingá pea hiki hake kinautolu ki hotau ngaahi ʻātakai tokangaekina mo ʻofá” (“Always a Convert Church: Some Lessons to Learn and Apply This Year,” Ensign, Sept. 1975, 4).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ko e ngaahi tokoua, tuongaʻane mo e tuofāfine kitautolu ʻi he ongoongoleleí?

    2. Ko fē ha taimi naʻá ke mamata ai ki ha taha ʻokú ne fakafeangai ki he niʻihi kehé ʻo hangē pē ko hono tokoua, tuongaʻane mo e tuofāfine ʻi he ongoongoleleí. Ko e hā ha ola lelei ne maʻu koeʻuhí ko ha ʻofa pehē?

  2. Fai ha tohi ki ha tokotaha ʻi ho uōtí pe koló ʻoku fie maʻu ke ne ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo tali ia. ʻE lava ke ke fakamālōʻia ʻa e tokotaha ko iá koeʻuhí ko haʻane ngaahi foaki pe tokoni pea fakahā foki ʻokú ke lau ia ko ha tokoua, tuongaʻane pe tuofefine ʻi he ongoongoleleí. Hili hoʻo fai ʻa e tohí, lekooti ha fakamatala nounou ki ai ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

ʻI hoʻo teuteu ke ʻilo ha toe moʻoni kuo fakahā ʻi he tohi ʻa Paula kia Filimoné, fakakaukau ki ha taimi ne ngaohi kovia pe faihala atu ai ha taha kiate koe.

Lau ʻa e Filimone 1:17, ʻo kumi ki he meʻa naʻe faleʻi ʻe Paula ke fai ʻe Filimone maʻa ʻOnesimosi, ko e pōpula hola ʻa Filimoné.

Ne kole ʻe Paula kia Filimone ke ne talitali lelei ʻa ʻOnesimosi ke foki ange ki hono ʻapí pea ʻoua ʻe hilifaki kiate ia ʻa e ngaahi tautea mamafa ʻoku angamaheni hono ʻoange ki he kau pōpula holá. Hangē ko hono fakahaaʻi ʻe Paula heʻene fakahinohino kia Filimoné, ʻoku tau ako mei ai ʻoku ʻoatu ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ha ʻaloʻofa mo ha fakamolemole ki he niʻihi kehé.

Ko e hā ʻe ala faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke ʻaloʻofa mo fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?

Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻetau ʻofaʻi mo fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehe kuo faihala mai kiate kitautolú ke pehē ʻoku tau tuku ange ke nau ʻatā mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau tōʻongá, pea ʻoku ʻikai foki ʻuhinga ia ʻoku tau foki ʻo falala kiate kinautolu ʻi he taimi pē ko iá. Ka ʻoku ʻuhinga ia ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé pea ʻoku ʻikai ha fehiʻa, ʻita, pe mamahi ʻoku tau tukulotoʻi. ʻE lava foki ke tau tuku ange kinautolu kuo nau faihala kiate kitautolú ʻi hono taimi totonu ke nau feinga ke tau toe falala kiate kinautolu.

Lau ʻa e Filimone 1:18–21, ʻo kumi ki he meʻa naʻe loto ʻa Paula ke ne fai maʻa ʻOnesimosí.

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi pea kole maʻatautolu ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní, ʻo hangē ko e kole naʻe fai ʻe Paula maʻa ʻOnesimosí (vakai T&F 45:3–5). Kuo ʻosi toe totongi foki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e moʻua fakalaumālie ʻo ʻetau ngaahi angahalá.

ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau manatuʻi ʻa e meʻa ne fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻatautolú ke tau ʻofa mo fakamolemoleʻi pehē ʻa e niʻihi kehé.

  1. Tali ha kulupu ʻe taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá (fakapapauʻi ke ʻoua naʻá ke tohi ha meʻa ʻoku fuʻu fakafoʻituitui pe ʻikai totonu ke vahevahe ki he niʻihi kehé):

    1. Ko fē ha taimi naʻá ke ʻofa mo fakamolemoleʻi ai ha taha kehe ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Filimoné? Naʻe lava fēfē ke ke ʻofa mo fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha ko ʻení? Ne tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo fai iá?

    2. Ko fē ha taimi naʻá ke maʻu ai ha ʻofa mo ha fakamolemole mei ha taha kehe, ʻo hangē ko ia ne hoko kia ʻOnesimosí? Naʻá ke maʻu fēfē ʻa e ʻofa mo e fakamolemole ko iá? Ne tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo fai iá?

    3. Ko fē ha taimi naʻá ke hoko ai ko ha faifakalelei ʻi he vā ʻo ha taha naʻá ne feinga ke fakamolemoleʻi ia pea mo ha taha naʻá ne fie ʻofa mo fakamolemole? Naʻá ke lava fēfē ʻo tokoniʻi ʻa e tokotaha faihalá ke ne maʻu ʻa e fakamolemolé mei he tokotaha ne hoko ki ai ʻa e faihalá?

Fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke ke fai ke ʻofa mo fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé. ʻE tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo ngaahi feingá ʻi he taimi te ke feinga ai ke fakakau, tali, mo fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé.

  1. Hiki ʻeni ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai he ʻaho ní:

    Kuó u ako ‘a Filimone peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: