Laipelí
Fakahā


ʻĪmisi
fefine ʻi he tafaʻaki ʻo ha fuʻu ʻakau

Ako ʻo e Tokāteliné

Fakahā

Ko e fakahaá ko e fetuʻutaki ia mei he ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻI he taimi ʻoku fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ki he Siasí, ʻokú Ne folofola mai ʻi Heʻene palōfitá. Fakatatau mo ʻetau faivelengá, te tau lava ʻo maʻu ha fakahā fakafoʻituitui ke tokoni ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻu paú, ngaahi fatongiá, mo e ngaahi fehuʻí, pea ke tokoni ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní.

Vakai Fakalūkufuá

Ko e fakahaá ko e fetuʻutaki ia mei he ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku fakahoko mai ʻa e fakahinohino ko ʻení ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻo fakatatau mo e ngaahi fiemaʻú mo e tūkunga fakafoʻituituí, fakafāmilí, pea mo e Siasí fakakātoa. ʻI he taimi ʻoku fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ki he Siasí, ʻokú Ne folofola mai ʻi Heʻene palōfitá. Ko e kau palōfitá pē ʻa e kakai ʻoku nau lava ʻo maʻu ha fakahā maʻá e Siasí, ka ʻoku ʻikai ko kinautolu pē ʻa e kakai ʻoku nau lava ʻo maʻu fakahaá Fakatatau mo ʻetau faivelengá, te tau lava ʻo maʻu ha fakahā ke tokoni ʻi heʻetau ngaahi fiemaʻu pau fakafoʻituituí, ngaahi fatongiá, mo e ngaahi fehuʻí, pea ke tokoni ke fakamālohia ʻetau fakamoʻoní.

ʻOku fakamatala ʻe he folofolá ha ngaahi faʻahinga kehekehe ʻo e fakahaá, hangē ko e mata meʻa-hā-maí, ngaahi misí, pea mo e ʻaʻahi mai ʻa e kau ʻāngeló. ʻI he ngaahi founga peheé, kuo fakafoki mai ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea mo fakahā mai ha ngaahi moʻoni lahi. Neongo ia, ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakahā ki he kau takí mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku fakafou mai ia ʻi he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e ngaahi ueʻi fakalongolongo fakalaumālié he ʻikai ke ngali fuʻu fakaofo ia ʻo hangē ko ha ngaahi ʻaʻahi mai ʻa ha kau ʻāngelo, ka ʻoku nau mālohi mo tolonga pea mo liliu moʻui tatau pē. ʻOku fakahoko ʻe he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ha meʻa ki he laumālié ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi ha toe faʻahinga meʻa te tau lava ʻo mamata pe fanongo ki ai. ʻI he ngaahi fakahā peheé, te tau maʻu ai ha ivi ʻoku tolonga ke tau tuʻu maʻu ʻi he ongoongoleleí mo tokoni ki he kakai kehé ke nau fakahoko e meʻa tatau.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e Teuteu ke Maʻu Fakahaá

ʻE tokoni ʻa e faleʻi ko ʻení ke tau teuteu ai ke maʻu ʻa e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní:

Lotua ha fakahinohino. Ne folofola ʻa e ʻEikí, “Kole, pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu: he ko ia kotoa pē ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” (Mātiu 7:7–8). Koeʻuhí ke tau lava ʻo ʻilo pea maʻu, kuo pau ke tau fekumi pea kole.

Loto-ʻapasia. Ko e ʻapasiá ko ha fakaʻapaʻapa mo ha ʻofa lahi. Ko e taimi ʻoku tau ʻapasia mo nonga aí, ʻoku tau fakaafeʻi ʻa e fakahaá. Naʻa mo e taimi ʻoku fepakipaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi hotau ʻātakaí, te tau kei lava pē ʻo maʻu ha loto-ʻapasia mo mateuteu ke maʻu e fakahinohino mei he ʻEikí.

Loto-fakatōkilalo. ʻOku vāofi ʻa e loto-fakatōkilaló mo e ʻapasiá. Ko e taimi ʻoku tau loto-fakatōkilalo aí, ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau fakafalala ki he ʻEikí.

Tauhi ʻa e ngaahi fekaú. ʻI heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekaú, ʻoku tau mateuteu ai ke maʻu, fakatokangaʻi, pea mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻOku akoʻi mai ʻe he lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití ʻa e founga ke maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakamoʻoni ai ki he ʻOtuá ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Hono ʻAló pea te tau manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku talaʻofa mai ʻe he Tamai Hēvaní ko e taimi ʻoku tau tauhi ai e ngaahi fuakava ko ʻení, te tau maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālié. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79.)

Ako e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻI heʻetau ako faivelenga ʻa e folofolá, te tau ako ai mei he ngaahi sīpinga ʻo ha kau tangata mo e kau fefine ne tāpuekina ʻenau moʻuí ʻi heʻenau muimui ki he finangalo ʻo e ʻEikí kuo fakahā maí. ʻOku tau ongoʻingofua ange ai foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau lau mo fakalaulauloto ki aí, te tau lava ai ke maʻu ha fakahā fekauʻaki mo ha founga ʻoku kaunga tonu ai ha potu folofola kiate kitautolu pe ki ha meʻa kehe ʻoku finangalo e ʻEikí ke fakahoko mai kiate kitautolu.

Tuku haʻo taimi ke ke fakalaulauloto ai. ʻI heʻetau tuku ha taimi ke tau fakalaulaulotoa ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau fakaava ai hotau ʻatamaí mo e lotó ki he ivi tataki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 1 Nifai 11:1; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:19; 138:1–11). ʻOku hanga ʻe he fakalaulaulotó ʻo toʻo hotau ʻatamaí mei he fanga kiʻi meʻa iiki ʻo māmaní pea ʻomi kitautolu ke ofi ange ki he Laumālié.

ʻI heʻetau fekumi ki ha fakahinohino pau, ʻoku totonu ke tau fakakaukauʻi ʻa e meʻa ko iá ʻi hotau ʻatamaí. Taimi ʻe niʻihi, ʻe toki hoko mai pē ʻa e fetuʻutaki ʻa e ʻEikí ʻi he hili hano vakaiʻi ʻa e meʻa ko iá ʻi heʻetau fakakaukaú.

Fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he faʻa kātaki. ʻOku fakahā ʻe he ʻOtuá Ia “ʻi hono taimi ʻoʻona, pea ʻi heʻene founga ʻaʻana, pea fakatatau ki hono finangalo ʻoʻoná” (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63–68). ʻE hoko mai ʻa e fakahaá ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena. ʻOku totonu ke tau faʻa kātaki pea falala ki he taimi tēpile ʻa e ʻEikí.

Ko Hono Fakatokangaʻi ʻo e Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻI he uhouhonga ʻo e ngaahi longoaʻa lahi mo e kau talafekau tokolahi ʻi māmani he ʻaho ní, kuo pau ke tau feinga ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi tefitoʻi founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo kitautolú:

ʻOkú Ne folofola ki he ʻatamaí mo e lotó ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí: “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koé, pea ʻe nofoʻia ʻi ho lotó. Ko ʻeni, ko e laumālie ʻeni ʻo e fakahaá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3). Neongo ʻe lava ʻa e fakahā peheé ʻo tokoniʻi lahi koe, ka ʻoku meimei ke hoko fakalongolongo maʻu pē, ʻo hangē ha “kihiʻi leʻo siʻí” (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:9–12; Hilamani 5:30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 85:6).

ʻOkú Ne ueʻi kitautolu ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi ongó. Neongo ʻoku tau faʻa fakamatalaʻi ʻa e fetuʻutaki mei he Laumālié ko ha leʻo, ka ko e leʻo ko iá ʻoku lahi ange ʻetau ongoʻí ʻi haʻatau fanongoa.

ʻOkú Ne ʻomi ʻa e melino. ʻOku faʻa ui ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Fakafiemālie (vakai, Sione 14:26; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:6). ʻI Heʻene fakahā mai ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí kiate kitautolú, te Ne “lea ʻaki ʻa e fiemālie” ki hotau ʻatamaí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23).

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

Ngaahi Vitioó

“Ngaahi Sīpinga ʻo e Māmá: Laumālie ʻo e Fakahaá”

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

Joseph Smithʻs First Prayer (Ko e Fua Lotu ʻa Siosefá)

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

ʻŪ Makasini ʻa e Siasí

Richard M. Romney, “Ko e Hala ʻo e Takí ki he Fakahaá,” Liahona, ʻAokosi 2013

Ko e Fekumi mo e Maʻu ʻo e Fakahā Fakatāutahá,” Liahona, ʻEpeleli 2010

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá

Mītiá

Hivá