Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
18–24 Nōvema. Sēmisi: ‘Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó’


“18–24 Nōvema. Sēmisi: ‘Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó’” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“18–24 Nōvema. Sēmisi,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Ko e lotu ʻa ʻĒpalahame ʻi tuʻa ʻi hono fale fehikitakí

Ko ʻĒpalahame ʻi he Fonua ko Mamilí, tā ʻa Grant R. Clawson

18–24 Nōvema

Sēmisi

“Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó”

ʻI hoʻo lau ʻa e Tohi ʻa Sēmisí, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku mahuʻingamālie kiate koé, pea lekooti ia. ʻOku ueʻi fēfē koe ke ke moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ko ʻení?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe lava ʻe ha foʻi veesi folofola pē ʻe taha ʻo liliu ʻa e māmaní. ʻOku hangē ʻa e Sēmisi 1:5 ha faleʻi faingofuá—kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e potó, kole ki he ʻOtuá. Ka ʻi he taimi naʻe lau ai ʻe he tamasiʻi taʻu 14 ko Siosefa Sāmitá ʻa e veesi ko iá, “naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo [hono] lotó” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12). ʻI hono ueʻi fakalaumālie ʻo Siosefá, naʻá ne ngāue leva ʻo fakatatau mo e faleʻi ʻa Sēmisí ʻo fekumi ki he potó mei he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotú. Pea ko e moʻoni naʻe foaki lahi ʻe he ʻOtuá kia Siosefa ha taha ʻo e ngaahi ʻaʻahi fakalangi fakaofo taha ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá—ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Naʻe liliu ʻe he mata meʻa-hā-mai ko ʻení ʻa e moʻui ʻa Siosefá pea tupu ai ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní. ʻOku tau monūʻia kotoa ʻi he ʻahó ni koeʻuhí naʻe lau ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Sēmisi 1:5 peá ne ngāue ʻo fakatatau mo ia.

Ko e hā ha meʻa te ke maʻu ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Sēmisí? Mahalo ʻe hanga ʻe ha veesi ʻe taha pe ua ʻo liliu koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻofa ai. ʻE lava ke ke maʻu ha fakahinohino ʻi hoʻo feinga ke fakahoko ho misiona ʻi he moʻuí. ʻE lava ke ke maʻu ha fakalotolahi ke ke lea ʻofa pe faʻa kātaki ʻo lahi ange. Ko e hā pē meʻa ʻokú ne ueʻi fakalaumālie koé, tuku ʻa e ngaahi lea ko ʻení ke “hū … ki he ongo kotoa pē ʻo [ho] lotó.” Manatuʻi ke ke “tali ʻi he angavaivai ʻa e folofolá … ʻa ia ʻoku mālohi ke fakamoʻui homou laumālié,” ʻo hangē ko ia ne tohi ʻe Sēmisí (Sēmisi 1:21).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Sēmisi

Ko hai ʻa Sēmisi?

ʻOku pehē ko e tokotaha naʻá ne tohi ʻa e Tohi ʻa Sēmisí ko ha foha ia ʻo Mele, faʻē ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko ha faʻē taha mo e Fakamoʻuí. ʻOku lave kia Sēmisi ʻi he Mātiu 13:55; Maʻake 6:3; Ngāue 12:17; 15:13; 21:18; mo e Kalētia 1:19; 2:9. ʻOku hā mei he ngaahi potufolofola ko ʻení naʻe hoko ʻa Sēmisi ko ha taki ʻo e Siasí ʻi Selusalema pea naʻe ui ia ke ne hoko ko ha ʻAposetolo (vakai, Kalētia 1:19).

Sēmisi 1:2–4; 5:7–11

ʻOku tataki ʻe he kātaki fuoloá ki he haohaoa

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Dieter  F. Uchtdorf ʻo pehē, “ʻE lava pē ke faingataʻa ʻa e faʻa tatalí. ʻOku tau fie maʻu ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻú pea ʻoku tau fie maʻu ia ʻi he taimi pē ko iá. ʻI heʻene peheé, ʻoku hangē leva ko ha meʻa taʻefakafiemālie […] ke tau tali ʻa e faʻa kātakí”(“Fai Atu ai Pē ʻI He Faʻa Kātaki,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 56). Hili hono lau e Sēmisi 1:2–4; 5:7–11, ʻokú ke pehē ko e hā ʻa e tefitoʻi pōpoaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e faʻa kātakí? Ko e hā ha toe ngaahi fakakaukau ʻokú ke maʻu hili hono lau e toenga ʻo e pōpoaki ʻa Palesiteni ʻUkitofá? Te ke fakahaaʻi fēfē ki he ʻEikí ʻokú ke loto fiemālie ke faʻa kātaki?

Sēmisi 1:3–8, 21–25; 2:14–26; 4:17

Ko e tuí ʻokú ne fiemaʻu ʻa e ngāue

ʻOkú ke ʻiloʻi fēfē ʻokú ke maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisi? ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe hoʻo ngaahi ngāué hoʻo tui ki he ʻOtuá? Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e tuí. Mahalo ʻe mahuʻinga ke toe lau foki fekauʻaki mo ʻĒpalahame mo Lēhapi, ko ha sīpinga ʻe ua ne lave ki ai ʻa Sēmisi (vakai, Sēnesi 22:1–12; Sosiua 2). Naʻá na fakahaaʻi fēfē ʻena tui ki he ʻOtuá?

ʻE ala tokoni hono lau ʻo e Sēmisi 1:3–8, 21–25; 2:14–26; 4:17 ke ke fakakaukau ai ki ha ngaahi founga ʻe lava ke ke hoko ai ko ha tokotaha ʻokú ne moʻui ʻaki ʻa e folofolá. Hiki ha faʻahinga ongo pē ʻokú ke maʻu, pea palani ke ke ngāueʻi ia.

Vakai foki, ʻAlamā 34:27–29; 3 Nīfai 27:21.

Sēmisi 1:263:1–18

Ko e ngaahi lea ʻoku ou lea ʻakí ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakalaveaʻi pe faitāpuekina e niʻihi kehé.

ʻI he fakatātā fakaikiiki naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sēmisi ʻi he kotoa ʻo ʻene ʻipiselí, ko e niʻihi ʻo ʻene fakalea mahino tahá ʻoku maʻu ia ʻi heʻene faleʻi fekauʻaki mo e ngaahi leá. Fakakaukau ke lisi ʻa e ngaahi founga kotoa pē naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Sēmisi ʻa e ʻeleló pe ngutú. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he fakafehoanaki pe fakatātā takitaha fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻoku tau lea ʻakí? Fakakaukau ki ha meʻa te ke lava ʻo fai ke tāpuekina ha taha ʻaki hoʻo ngaahi leá (vakai, TF 108:7).

Sēmisi 2:1–9

ʻI heʻeku hoko ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku totonu ke u ʻofa ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau tūkungá.

Naʻe fakatokanga ʻa Sēmisi ki he Kāingalotú ke ʻoua naʻa nau ʻofa ki he koloaʻiá kae taʻetokanga ki he masivá, ka ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻene naʻinaʻí ki ha faʻahinga fakapalataha pe tāufehiʻa ʻoku tau maʻu ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke faingataʻa ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi founga ʻoku tau fakamaauʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ka kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻí (vakai, ʻEta 12:27). ʻI hoʻo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Sēmisi 2:1–9, fekumi ʻi ho lotó pea fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú ke ongoʻi nai ha faʻahinga liliu ʻoku fie maʻu ke ke fai ʻi hoʻo founga fakafōtunga pe fakakaukau ki he niʻihi kehé?

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Sēmisi 1:5

Fakakaukau ke lau ʻa e Sēmisi 1:5 pea fakaafeʻi ha taha ʻi he fāmilí ke ne fakamatalaʻi fakanounou ʻa e talanoa ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8–13). Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he taimi naʻe tali ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻenau ngaahi lotú.

Sēmisi 1:26–27

Fakakaukau ke mou mamata ʻi he vitiō “Kalisitiane Moʻoni” (LDS.org) ke fakafelāveʻi mo e ongo veesi ko ʻení. Hili iá peá ke lau ʻa e fakaʻuhinga ʻa Sēmisi ki he lotu māʻoniʻoní pea aleaʻi ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe homou fāmilí ʻo moʻui ʻaki hoʻomou tui fakalotú ke māʻoniʻoni angé.

Sēmisi 3

ʻOku kau ʻi he Sēmisi 3 ha ngaahi fakakaukau lahi ʻe lava ke ne ueʻi ha ngaahi lēsoni fakatātā fakangalongataʻa ke tokoni ke manatuʻi ʻe homou fāmilí ke nau lea ʻofa. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke mou aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe ha kihiʻi uloʻi afi pe ko ha foʻi masi ʻo fakatupu ha fuʻu vela lahi, pea ʻe lava ke fakakaukau ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí ki ha taimi ne hoko ai ha foʻi lea taʻeʻofa ke ne fakatupu ha palopalema (vakai, veesi 5–6). Pe te ke fakaʻaongaʻi ha meʻa ʻoku mahi pe kona ʻaki ha meʻa ʻoku faʻa ngāue ʻaki ki he meʻakai melié—hangē ko hono ʻutu ʻo e huʻaʻi lēmaní ʻi ha foʻi hina huʻaʻi hone. ʻE lava ke hoko heni ha fealeaʻaki fekauʻaki mo hono fakapapauʻi ʻoku melie mo langaki moʻui ʻetau ngaahi leá (vakai, veesi 9–14).

Sēmisi 4:5–8

Ko e hā ʻoku totonu ke tau “ʻunuʻunu atu [ai] ki he ʻOtuá” ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí?

Sēmisi 5:14–16

Mahalo ʻe hoko hono vahevahe ʻo ha aʻusia fakataautaha fekauʻaki mo hono maʻu ha tāpuaki fakataulaʻeikí ke poupouʻi ai e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau “kole ha tāpuaki fakataulaʻeiki ʻi he taimi ʻoku [nau] fie maʻu ai ha mālohi fakalaumālié” (Dallin H. Oaks, “Ko Hono Mahuʻinga ʻo e Ngaahi Tāpuaki Fakataulaʻeikí,” Liahona, Siulai 2012, 4).

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Moʻui ʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke akó. ʻI hoʻo akó, fakaongoongo ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālié fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ke ke moʻui ʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke akó. Tukupā ke ke muimui ki he ngaahi ueʻi ko ʻení pea moʻui kakato ʻaki ʻa e ongoongoleleí. (Vakai, Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 35.)

ʻĪmisi
ko e lau ʻe Siosefa Sāmita ʻa e folofolá ʻi tuʻa hono falé

Ke Kole ʻe Ia ki he ʻOtuá, tā ʻa John McNaughton