Laipelí
Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Matelié


“Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Matelié,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
ʻOku akoʻi ʻe Kalaisi ha kakai

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Matelié

“Pea ʻe ui ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (Mōsaia 3:8)

Ko e maʻongoʻonga taha ʻi he fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní ko Hono ʻAlo Lahi ko Sīsū Kalaisí. Kimuʻa ʻi he ʻaloʻi fakamatelie ʻo Sīsuú, naʻe ʻilo ʻaki Ia ha ngaahi huafa lahi, hangē ko e Sihova Maʻongoʻongá mo e ʻEiki Māfimafí. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtua ko e Tamaí Hono ʻAló ke moʻui ʻi māmani pea foaki Ia ko ha feilaulau fakalelei taʻe-fakangatangata ke malava ʻa e huhuʻí ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Lolotonga ʻa e moʻui fakamatelie ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne akoʻi ʻEne ongoongoleleí, fakahoko ha ngaahi mana lalahi, mo fokotuʻu Hono Siasí. ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi fakamatala fakafolofola ʻo ʻEne moʻuí, naʻá Ne talangofua kakato ki Heʻene Tamaí. Naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mahakí mo e faingataʻaʻiá, foaki ha ʻamanaki lelei kiate kinautolu naʻe faingataʻaʻiá, akoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fakatomalá, mo ngāue ke malava ʻa e fakamolemolé. Naʻe hoko ʻEne moʻui fakamatelié ko ha sīpinga haohaoa ke muimui kotoa ki ai e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.

Ko e Hā ʻa e Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Matelié?

Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamaí Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ki he māmaní ke hoko ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻI Heʻene ngaahi aʻusia fakamatelié mo ʻEne feilaulau fakaleleí, naʻá Ne ʻafioʻi mo mahino lelei ai kiate Ia ʻa e meʻa ʻoku tau takitaha aʻusia ʻi māmaní. Naʻe ʻomai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ke tau muimui aí.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: Sīsū Kalaisi

Ngaahi fakahinohino ʻoku fekauʻaki mo e ako ʻo e ongoongoleleí: Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻAloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, Sīsū Kalaisi, Toetuʻú

Konga 1

Naʻe Fakahoko Maʻu Pē ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Finangalo ʻo ʻEne Tamaí

ʻĪmisi
Ko Sīsū ʻoku faiako ʻi he falelotú

ʻOku fakamatalaʻi lelei ʻi he folofolá ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ne hoko ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí (hangē ko ʻení, vakai ki he Luke 2:1–19). ʻOku fakamatala ʻa e folofolá fekauʻaki mo e taimi naʻá Ne kei siʻi aí, naʻe “tupu ʻa e tamasiʻí, pea mālohi ʻi he laumālié, pea fonu ia ʻi he poto: pea naʻe ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá” pea naʻe “tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:40, 52).

ʻI he taʻu 12 ʻa Sīsuú, naʻa Ne fononga mo Hono fāmilí ki Selusalema ke fakamanatua ʻa e Kātoanga ʻo e Laka Atú. ʻI heʻenau foki ki Nāsaletí, naʻe fakatokangaʻi ʻe Mele mo Siosefa naʻe ʻikai ke kau ʻa Sīsū ʻi he kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻe fononga mo kinauá. Naʻe fāifai peá na toki ʻilo Ia ʻi he falelotu lahí ʻi Selusalema, ʻokú Ne akoʻi ʻa e kakaí mo tali ʻenau ngaahi fehuʻí (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 2:46 [ʻi he LSS Luke 2:46]). Ko e taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Mele ʻene hohaʻa ʻi Heʻene puliá, naʻe folofola ange ʻa Sīsū, “Ko e hā ʻa e meʻa naʻa mo kumi ai aú? ʻikai te mo ʻilo ʻoku ʻaʻaku ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí?” (Luke 2:49). Naʻa mo ʻEne kei tamasiʻi siʻí, naʻe tokanga taha pē ʻa Sīsū ki hono fakahoko e ngāue ʻa ʻEne Tamaí.

ʻI he kotoa ʻo e moʻui fakamatelie ʻa Sīsuú, naʻá Ne ʻofa mo tauhi ki he ʻOtua ko e Tamaí. Naʻá Ne folofola, “Naʻe ʻikai te u ʻalu hifo mei he langí ke fai hoku loto ʻoʻokú, ka ko e finangalo ʻo ia naʻá ne fekauʻi aú” (Sione 6:38). ʻOku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke tau fai ʻa e meʻa tatau. Naʻá Ne talaʻofa “ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” ko e tokotaha ia ʻe hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá (Mātiu 7:21).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Lau ʻa e Sione 8:25–30, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi, “ʻOku ou fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei [ki he Tamaí]” (veesi 29). Ko e hā te ke lava ʻo fai ke mahino lelei ange kiate koe mo ke muimui ki he finangalo ʻo e Tamaí ʻi hoʻo moʻuí?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa hoʻo kulupú ke nau lau mo fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he lea ko ʻení:

    “ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke loto-fiemālie ke tuku ke hoko ʻa e ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí? Te ke tuku nai ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi fekaú, mo ʻEne ngaahi fuakavá ke nau tākiekina ‘a e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē? Te ke tuku nai Hono leʻó ke muʻomuʻa taha ʻi ha toe meʻa? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamuʻomuʻa ha meʻa pē ʻokú Ne finangalo ke ke fai, ʻi ha toe meʻa kehe ʻokú ke fakaʻamua? ʻOkú ke loto-fiemālie nai ke fakamoʻulaloaʻi ho lotó ki Hono finangaló?”1

    ʻE tataki fēfē koe ʻe hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ke ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ke fai maʻu pē ʻa e finangalo ʻo e Tamaí?

Ako lahi ange

Konga 2

Ko e Moʻui Haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ia ki he Taha Kotoa

ʻĪmisi
Ko e papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsū Kalaisí

ʻI he ofi ki he kamataʻanga ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ki he kakaí, naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū kia Sione Papitaiso pea naʻe papitaiso Ia ʻi he Vaitafe Soataní. Neongo naʻe ʻikai ke Ne faiangahala, ka naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū naʻe fiemaʻu ke papitaiso Ia “ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoni kotoa pē.” ʻI he hāʻele hake ʻa Sīsū mei he vaí, naʻe ongona ʻa e leʻo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí naʻe pehē, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí.” Naʻe maliu hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia Sīsū, ʻo hangē ko ha lupe. (Vakai, Mātiu 3:13–17.)

Naʻe moʻui haohaoa ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI he hili Hono papitaisó, naʻá Ne ʻaukai ʻi ha ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40 ke fetuʻutaki mo e ʻOtuá (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 4:2). Hili iá, naʻe haʻu ʻa Sētane ʻo ʻahiʻahiʻi Ia. Ka naʻe matuʻuaki mālohi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Naʻe hoko ʻa e moʻui taʻe-ha-angahala ʻa Sīsū Kalaisí ke teuteuʻi ai Ia ke Ne hoko ko ha feilaulau maʻá e angahala kotoa ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. Koeʻuhí ʻoku hoko ʻa Sīsū Kalasi ko e tokotaha haohaoa pē Ia ʻe taha ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne hoko ai ko e faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu takitaha ʻi heʻetau feinga ke muimui ki he ʻOtuá (vakai, 1 Pita 2:21–22).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Lau ʻa e Mātiu 4:1–11, kau ai mo e ngaahi Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he feinga ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsuú. Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he sīpinga ʻo e fekuki ʻa Kalaisi mo e ʻahiʻahí? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he ʻaukaí, lotú, mo ha ʻilo ʻo e folofolá ke teuteuʻi koe ke ke ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí?

  • Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻa e kau ākonga Nīfai ʻe toko hongofulu mā uá ʻi honau fatongia ko e kau fakamaau ʻo e kakaí. Lau ʻa e 3 Nīfai 27:27 ke ke ʻilo ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū Kalaisi ki Heʻene kau ākongá. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ke nau hangē ko Iá?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Kole ki he kau mēmipa hoʻo kulupú ke nau fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe fiemaʻu ai ke foua ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻahiʻahí. Fakaafeʻi kinautolu ke kumi ʻa e ngaahi talí ʻi he Hepelū 2:17–18; 4:15–16. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu naʻe aʻusia ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻo tatau pē mo kitautolu ʻi he kuonga ko ʻení?

Ako lahi ange

Konga 3

Naʻe Akoʻi Kitautolu ʻe Sīsū ke Tau Feʻofaʻaki mo Fetokoniʻaki

ʻĪmisi
Ko e fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata pipiki

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku ʻi ai ʻa e ongo fekau lalahi ʻe ua. Ko e ʻuluaki ʻo e ongo fekaú ni ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó, laumālié, mo e ʻatamaí kotoa. Ko hono uá ke tau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú. (Vakai, Mātiu 22:36–39.) Naʻe toutou akoʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi ha ngaahi malanga mo ha ngaahi tala fakatātā (hangē ko ʻení, vakai, Mātiu 25:31–46; Luke 10:25–37).

Naʻe hoko maʻu pē ʻa Sīsū Kalaisi ko ha sīpinga ʻo e founga ke muimui ai ki he ʻOtuá mo ʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻá Ne fakahaaʻi tonu ʻa ʻEne ʻofa mo e manavaʻofa ki he niʻihi kehé ʻi Heʻene tokoni ʻi he mālohi lahi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo fakamoʻui ʻa e mahakí pea mo fakahoko ha ngaahi mana kāfakafa lalahi (vakai, Mātiu 11:4–5; Mōsaia 3:5–6).

Ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāue ʻa Kalaisi ʻi he matelié ko e fokotuʻu Hono Siasí. ʻI Heʻene fai iá, naʻá Ne ui ai ha kau ākonga ʻe toko hongofulu mā ua, fakamafaiʻi kinautolu ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí, pea foaki ange ʻa e mālohi ke fakamoʻui ʻa e mahakí (vakai, Mātiu 10:1–8). Naʻe fakahoko ʻe he kau ākonga ko ʻení ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he hili ʻEne pekiá mo e Toetuʻú, ʻi heʻenau akoʻi ʻa e fakatomalá mo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau papitaiso mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Ngāue 2:22–24, 37–47). Naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fai-fakamoʻui, tokoni ki he niʻihi kehé mo ʻai ha ngaahi faingamālie ke malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Ngāue 3:1–11).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Ko e fekau lahi hono uá ke ʻofa ki ho kaungāʻapí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau hoko ko e sīpinga ʻo e founga feohi mo e niʻihi kehé—tautautefito ʻi he taimi ʻoku kehekehe ai ʻetau ngaahi fakakaukaú. Ko e taha ʻo e founga faingofua taha ke ʻilo ai ha taha muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ko e manavaʻofa ʻa e tokotaha ko iá ki he kakai kehé.”1 ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he manatuʻi e sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai ke ʻofa ki he niʻihi kehé?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Lau fakataha ʻa e fakamatala naʻe fai ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasení:

    “ʻOua naʻá ke [teitei] foʻi—neongo pe ko e hā [hano] loloto e kafo ʻo ho laumālié, pe tupu mei he hā, ʻi ha potu pe taimi pē ʻe hoko ai, neongo pe ʻe taimi nounou pe lōloa ʻenau hokó, ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ke ke ʻauha fakalaumālie. ʻOku fakataumuʻa ia ke ke moʻui fakalaumālie pea ke ke moʻui mo tupulaki ʻi hoʻo tui mo e falala ki he ʻOtuá.

    “Naʻe ʻikai fakatupu ʻe he ʻOtuá hotau laumālié ke mavahe meiate Ia. Naʻe ʻikai ngata pē hono fakahaofi kitautolu ʻe hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻi Heʻene meʻaʻofa taʻe-mafakatataua ʻo ʻEne Fakaleleí, mei he maté ka naʻá Ne foaki mai, tuʻunga ‘i he fakatomalá, ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá, mo tuʻu mateuteu foki ke fakahaofi kitautolu mei he loto-mamahi mo e mamahi ʻo hotau laumālie kuo kafó.”2

    Aleaʻi ʻa e mālohi ʻoku tau maʻu koeʻuhí ko e malava ko ia ʻe he Fakamoʻuí ke fai-fakamoʻuí. Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kulupú ke nau fakakaukau ke vahevahe ha ngaahi aʻusia, kapau ʻoku taau, ʻo ha taimi naʻa nau ongoʻi ai ʻa e mālohi fai-fakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau moʻuí.

Ako lahi ange

Konga 4

Naʻe Foaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne Moʻuí ke Huhuʻi e Fānau ʻa e ʻOtuá

ʻĪmisi
Ko Sīsū ʻoku tūʻulutui

Naʻe kikiteʻi ʻe he palōfita ko ʻApinetai ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe hāʻele hifo ʻa Sīsū Kalaisi mei he langí pea ʻe manukiʻi, fakamamahiʻi, kapusi, tutuki, mo fakapoongi—pea e fakahoko kotoa ia koeʻuhí ke Ne lava ʻo huhuʻi Hono kakaí (vakai, Mōsaia 15:1–7). Ko e fiemaʻu lahi taha ʻi he māmaní he ʻaho ní, ke ako mo mahino ki he taha kotoa ʻa e misiona fakamatelie ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ʻEne mamahi mo totongi huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá kae lava ke fakahaofi kitautolú.

Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní naʻe hoko ia he ngaahi houa fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e ʻEikí. ʻI he ofi ki he taimi ʻo e Laka Atu ʻa e kau Siú, naʻe ʻave ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ki Ketisemani, ko ha ngoue ʻōlive ʻi he Moʻunga ʻŌlivé pe ofi ki ai, naʻe ʻi tuʻa pē ʻi he ngaahi ʻā ʻo Selusalemá. Ko e potu ʻeni naʻe lotu ai ʻa Sīsū Kalaisi mo kamata ke Ne toʻo kiate Ia ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fiemaʻu ki hotau huhuʻí. Naʻe kikiteʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻe ongoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e “mamahi fakaesinó, ʻa e fiekaiá, fieinuá, mo e ongosiá,” pea mo e “mamahí koeʻuhí ko e ngaahi fai angahala mo e ngaahi anga-fakalielia ʻa hono kakaí” (Mōsaia 3:7). He ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu ʻa e mafatukituki mo e lahi ʻo ʻEne mamahi ʻi Ketisemaní, ka naʻe fakatupu ʻe he mamahí ke tautaʻa ʻa Sīsū “ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekelé” (Luke 22:44; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18).

Naʻe toki lavakiʻi leva ʻa Sīsū ʻe ha taha ʻo ʻEne kau ākongá, pea puke pōpula, manukiʻi, mo tukuakiʻi hala ʻe he kau taki fakalotu ʻo e kau Siú. Naʻe ʻave Ia, fakaʻekeʻeke, mo kauʻimaea ʻe he kau Lomá. (Vakai, Mātiu 26:47–68; 27:1–31.) Naʻe ʻave ʻe he kau sōtiá ʻa Sīsū Kalaisi ʻo tutuki Ia, ko e ʻuhingá naʻe tuki-faʻo Hono ongo toʻukupú mo e ongo toʻukupu kelekelé ki ha kolosi (vakai, Luke 23:33–38). Pea ʻi hono hiki hake Ia ʻo tautau ʻi he kolosí, naʻe hoko atu ʻa e mamahi mo e faingataʻaʻia maʻa ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku kau ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e totongi huhuʻi naʻá Ne fai ʻi Ketisemaní pea ʻi he kolosí ke ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá maʻanautolu kotoa pē ʻoku fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá (vakai, ʻAlamā 5:48; 3 Nīfai 9:22; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:17).

Hili ʻEne pekiá, naʻe tuku Hono sinó ki ha fonualoto (vakai, Sione 19:38–42). ʻI he ʻaho hono tolu hili Hono Tutukí, naʻe toe toʻo ʻe Kalaisi Hono sinó kiate Ia pea hoko ai ko e fuofua tangata ke toetuʻú (vakai, Mātiu 28:1–8). Naʻe siotonu ha kakai tokolahi ki he ʻEiki kuo toe tuʻú mo fakamoʻoni ki he ongoongo nāunauʻiá. Koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, ʻe toe fakatahaʻi ʻa e laumālie mo e sino ʻo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá pea maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté (vakai, Kolinitō 15:21–22; ʻAlamā 11:44–45). Ko e meʻa kotoa pē naʻe kātekina ʻe Sīsū Kalaisi he lolotonga ʻo ʻEne moʻui fakamatelié, naʻe fakahoko ia ʻi Heʻene ʻofa ki he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní (vakai, 1 Nīfai 19:9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 34:3).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Kimuʻa pea hāʻele ʻa Sīsū Kalaisi ki Ketisemaní, naʻá Ne fakafeʻiloaki ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití ki Heʻene kau ākongá. Lau ʻa e Mātiu 26:26–30. Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke fakakaukau lahi ange ai ki he moʻui mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ʻa e sākalamēnití? ʻE fakatupulaki fēfē ʻe hoʻo aʻusia ʻi hono maʻu ʻo e sākalamēnití hoʻo ʻofa kia Sīsū Kalaisí?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

    “ʻI Heʻene āfeitaulalo ke hifo mai ki māmani ko e ʻAlo pē Taha Kuo Fakatupu ʻi he kakanó ʻo e Tamaí, naʻe fehiʻanekina lahi ia, manukia, ʻanuhia, pea mo kauʻimaeaʻi. Naʻe toʻo ʻe hotau Fakamoʻuí kiate Ia, ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, ʻa e mamahi kotoa pē, angahala kotoa pē, loto mamahi mo e faingataʻaʻia kotoa pē kuo faifaiangé peá ta foua pea mo e taha kotoa kuo moʻui pe ʻe moʻui. ʻI he mafatukituki ʻo e kavenga fakamamahi ko iá, naʻe tafe ai ʻa e taʻataʻá mei he ava kotoa ʻo Hono kilí. Ko e ngaahi faingataʻá ni kotoa naʻe fakalalahi ia ʻi he taimi naʻe tutuki ai [Ia] ʻi he kolosi ʻi Kalevalé.

    “ʻI he ngaahi aʻusia fakamamahí ni mo ʻEne Toetuʻú—ʻa ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangatá—naʻá Ne foaki ai ʻa e taʻe-faʻa-maté ki he taha kotoa, mo fakatau kitautolu takitaha mei he ngaahi nunuʻa ʻo e angahalá, ʻo kapau te tau fakatomala.”3

    Aleaʻi mo e kulupú ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo ki he mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Ketisemaní pea ʻi he kolosí, ʻa ʻEne pekiá, mo ʻEne Toetuʻú. ʻE lava fēfē ʻe he mahino lahi ange ki he meʻa naʻe aʻusia ʻe Sīsū Kalaisí ʻo tohoakiʻi koe ke ke ofi ange kiate Iá?

Ako lahi ange