Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 24: Ngaahi Fakakaukau ki he Misiona ‘o Sīsū Kalaisí


Vahe 24

Ngaahi Fakakaukau ki he Misiona ‘o Sīsū Kalaisí

“ʻOku tau fakafalala kotoa kia Sīsū Kalaisi, ki Heʻene hāʻele mai ki he māmaní ke fakaava ‘a e hala te tau lava ai ‘o maʻu ‘a e nongá, fiefiá, pea mo e hakeakiʻí.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

‘I ‘Okatopa 1872, ne vahe ai ‘e Palesiteni Pilikihami ‘Iongi ko hono Tokoni ‘Uluakí, ‘a Palesiteni Siaosi A. Sāmita, ke fononga ki ha ngaahi tapa ‘o ‘Iulope pea mo e Hahake Lotolotó. Naʻe pehē ‘e Palesiteni ‘Iongi mo hono Tokoni Uá, ‘a Palesiteni Taniela H. Uelo (Daniel H. Wells), ‘i ha tohi kia Palesiteni Sāmita, “ʻOkú ma fakaʻamu ke ke siofi fakalelei ‘a e ngaahi faingamālie kuo ‘atā mai he taimi ní, pe ha feituʻu ‘e ala fakaava, ki hono fakahū ki ai ‘o e Ongoongoleleí he ngaahi fonua kehekehe te ke ‘aʻahi ki aí.” Naʻe ‘amanaki ke fakaʻosi e fonongá ‘i he Fonua Tapú [Pālesitaine], ‘a ia ‘e “tāpuakiʻi mo fakatapui” ai ‘e Palesiteni Sāmita “ʻa e fonuá ki he ‘Eikí.” Naʻe tohi ‘a Palesiteni ‘Iongi mo Palesiteni Uelo ‘o pehē, “ʻOkú ma fakatauange ke maluʻi koe ke ke fononga ‘i he nonga mo fiemālie, pea ke tāpuekina lahi koe ‘aki e ngaahi lea ‘o e potó peá ke lea lelei ‘i hoʻo talanoa fekauʻaki mo e Ongoongolelei Māʻoniʻoní, ‘o tekeʻi ‘a e lau lanú, kae tūtuuʻi e ngaahi tenga ‘o e māʻoniʻoní ‘i he lotolotonga ‘o e kakaí.”1 Naʻe folau ‘a Palesiteni Sāmita mo ha kulupu ‘o ha Kāingalotu tokosiʻi, ‘a ia naʻe kau ai ‘a ‘Eletā Lolenisou Sinou, naʻe hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe kau foki ‘a e tuofefine ‘o ‘Eletā Sinou ko Sisitā ‘Ilisa R. Sinou he kulupú, ʻa ia naʻe hoko he taimi ko iá ko e palesiteni lahi ‘o e Fineʻofá.

Ko e taimi naʻe folau ai ‘a ‘Eletā Sinoú, naʻá ne faʻa fai ha ngaahi tohi ‘o fakamatalaʻi e fonuá, ‘a e ngaahi falé, pea mo e ngaahi anga fakafonua mo e tūkunga ‘o e kakaí. Ka ko e taimi naʻe ‘aʻahi ai mo hono kaungā folaú ki he ngaahi feituʻu he Fonua Tapú, naʻe liliu e ongo ‘o ‘ene ngaahi tohí. Naʻe tafoki ‘ene tokangá ki he ‘Alo ‘o e ‘Otuá, ‘a ē naʻá Ne toutou ‘ahia e ngaahi feituʻu tatau he ngaahi senituli kimuʻá. Hangē ko ‘ení, naʻá ne tohi fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ki ai ‘i Fēpueli 1873 ‘i he fakaaʻuaʻu atu ‘a e kulupú ki he kolo ko Selusalemá:

“Toe pē ha houa ‘e taha … pea mau aʻu ki Selusalema. Ne mau aʻu ‘o mau hake ‘i ha kiʻi moʻunga [pe tafungofunga], ‘o mau vakai atu ki he ‘Kolo Tapú,ʻ ‘a Selusalema. Ki he tafaʻaki fakatoʻomataʻú ko e Moʻunga Saioné (Mount Zion), ko e kolo ‘o Tēvitá. Pea ki homau toʻohemá, ko ha faʻunga māʻolunga, naʻe hā ngali kakā, ko e Moʻunga ‘Ōlivé ia, ne hoko ‘i ha taimi ko e fakamaʻungaʻanga ki hotau Fakamoʻuí, pea mo e potu naʻe tuʻu fakaʻosi ai Hono toʻukupu kelekele toputapú kimuʻa pea hāʻele hake ki he ‘afioʻanga ‘o ‘Ene Tamaí. Naʻe fakatupu ‘e he ngaahi feituʻu fakahisitōliá ni, fakataha mo ‘enau ngaahi fekauʻaki toputapú, ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ‘unaloto naʻe mahuʻinga mo molumalu. ‘Io, ko Selusalema ‘ē! ‘A ia naʻe nofo ai ‘a Sīsū mo faiako, pea mo kalusefaí, ‘a ē naʻe kalanga ai ‘Kuo lava,ʻ pea punou Hono ‘ulú ‘o pekiá! Ne mau fakakaukau lahi mo foki māmālie hifo ki lalo, … kae ‘oua kuo mau aʻu ki he koló.”2

Hili ‘enau ‘aʻahi ki he Vaitafe Soataní, ne tohi ‘e ‘Eletā Sinou: “ʻI heʻemau inu hono vai maʻa mo ekiakí mo kaukau ‘i hono kiʻi tafenga vai toputapú, ne foki ‘emau fakakaukaú mo ‘emau ‘unalotó ki he ngaahi ‘aho ‘o e kei siʻí, ‘i he taimi ne mau angaʻaki ai hono lau e Ngaahi Folofola Māʻoniʻoni naʻá ne fakamatalaʻi hono mahuʻinga ‘o e ngaahi meʻa naʻe hoko ‘i he feituʻu ko ‘ení—ʻa e fakamatala ‘o e kakai ‘Isilelí ‘i he taimi naʻe pakupaku ai ‘a e vaitafé, ‘i he laka atu ‘a e taulaʻeiki ne nau fata ‘i honau umá ‘a e ‘aʻake toputapú, ki he kiʻi tafenga vaí; ‘a hono vaeua ‘o e vaí ‘e ‘Ilaisiaá ‘i he taimi naʻe fononga atu ai ‘i he kelekele mōmoá pea ‘ave ai ia ki he langí ‘e ha ‘ahiohio ‘i he toafa he tafaʻaki ‘e tahá; pea mo hono toʻo ‘e ‘Ilaisa ‘a e pulupulu ‘o ‘Ilaisiaá ‘a ia naʻe tō meiate ia, heʻene foki maí, ‘o ne taaʻi ‘a e vaí, mo pehē, ‘Kofaʻā ia ‘a [e ‘Eiki] ko e ‘Otua ‘o ‘Ilaisiaá?ʻ ko e tuʻo tolu ‘aki ia hono fakamavaeua ‘o e Vaitafe Soataní. Ka ‘oku ‘i ai ha meʻa ‘e taha naʻe hoko ‘oku mahuʻinga lahi ange ia fekauʻaki mo e feituʻu ko ‘ení—ko hono papitaiso ‘o hotau Fakamoʻuí, ‘oku lau ki ai ‘i he folofola ko ‘ení— ‘Naʻe malanga ‘a Sione ‘i he toafa ‘o Siuteá, pea haʻu ‘a Sīsū mei Kāleli ki Soatani ke papitaiso ‘iate ia;ʻ [vakai, Mātiu 3] pea naʻa mau ‘i ai pe ofi ki he feituʻu tofu pē ko ia naʻe hoko ai ‘a e ngaahi meʻa fakangalongataʻa kotoa ko ‘ení, ‘o tuʻu ‘i he kauvaí, ‘o vakai hifo ki he teleʻa fāsiʻí mo kaukau ‘i he tafenga vai tatau naʻá ne fakamoʻoniʻi fakalongolongo pē ‘a e ngaahi meʻa langaki moʻui ne hokó.”3 [Vakai, fokotuʻu fika 1 he peesi .]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Naʻe hāʻele mai ‘a Sīsū Kalaisi ki māmani ke fakahoko ‘a e finangalo ‘o e Tamaí pea fakaava ‘a e hala ki heʻetau nongá, fiefiá, pea mo e hākeakiʻí.

Naʻe fokotuʻu ‘a e ongoongolelei ko ‘ení ‘i māmani ‘i ha ngaahi taimi kehekehe. Naʻe ‘ilo ia ‘e he Kau Palōfitá. Naʻe mahino lelei mo pau kiate kinautolu ko Sīsū ‘a e lami naʻe fakapoongi ki muʻa pea toki ‘ai ‘a e makatuʻunga ‘o e māmaní [vakai, Fakahā 13:8; Mōsese 7:47], pea ‘i hono faʻahitaʻu totonú te ne fakahaaʻi ia ki he fānau ‘a e tangatá, koeʻuhí ke ne pekia maʻa ‘enau ngaahi angahalá, pea kalusefai kae lava ke fakahoko ‘a e palani ‘o e fakamoʻuí.4

Ko e taimi naʻe tokoto ai ‘a Sīsū ‘i he ‘aiʻangakai ‘o e manú, ko ha valevale ngāvaivaí, naʻe ‘ikai ke Ne ‘ilo ko e ‘Alo Ia ‘o e ‘Otuá, pea naʻá Ne muʻaki fakatupu ‘a e māmaní. Ko e taimi naʻe fanongonongo ai ‘a e tuʻutuʻuni ‘a Hēlotá, naʻe ‘ikai Haʻane ‘ilo ki ai; naʻe ‘ikai ke Ne maʻu ha mālohi ke fakahaofi Ia; pea naʻe pau ai ke ‘ave Ia ‘e [Siosefa mo Mele] pea [hola] ki ‘Isipite ke maluʻi ia mei he haʻahaʻa ‘o e tuʻutuʻuni ko iá. … Naʻe tupu ‘o fatutangata, pea lolotonga ‘ene tupú naʻe toki fakahā ange pe ko hai Ia, pea mo e taumuʻa naʻe ‘i māmani aí. Naʻe toki fakahā kiate Ia ‘a e nāunau mo e mālohi naʻá Ne maʻu kimuʻa pea toki hāʻele mai ki māmaní.5

Naʻe fakahā ‘e Sīsū ki he kakaí he lolotonga ‘o ‘Ene fefonongaʻaki ‘i māmani ‘o fakahoko Hono misioná, naʻe ‘ikai ke Ne fakahoko ‘a e ngaahi mana naʻá Ne fakahoko ‘i honau lotolotongá ‘aki Hono mālohí, pe ‘aki Hono poto ‘Oʻoná; ka naʻe ‘i aí ke lava ‘o fakahoko ‘a e finangalo ‘o ‘Ene Tamaí. Naʻe ‘ikai hāʻele maí ke maʻu e fakahīkihiki mo e fakaʻapaʻapa ‘a e tangatá; ka ‘okú Ne kumia ‘a e lāngilangi mo e nāunau maʻa ‘Ene Tamai naʻá Ne fekauʻi mai Iá. Naʻá Ne folofola ‘o pehē, “Kuó u haʻu au ‘i he huafa ‘o ‘eku Tamaí, pea ‘oku ‘ikai te mou maʻu au, kapau ‘e haʻu ha taha ‘i hono hingoa ‘oʻoná, te mou maʻu ia.” [Sione 5:43.]

Ka ko ‘eni, ko hono makehe ‘o hono misioná, pea mo e meʻa ‘okú ne fakafaikehekeheʻi ia mei he ngaahi misiona kehé, ko ‘eni: Naʻe ‘ikai hāʻele mai ia ke kumi lāngilangi pe ko e fakaʻapaʻapa ‘a e tangatá, ka ke kumi e lāngilangi mo e nāunau ‘o ‘Ene Tamaí, pea mo fakahoko ‘a e ngāue ‘a ‘Ene Tamaí naʻá Ne fekauʻi mai Iá. Ko e fakapulipuli ‘eni ‘o ‘Ene lavameʻá; pea ko e fakapulipuli ‘eni ki he lavameʻa ‘a e fakafoʻituitui kotoa pē ‘oku ngāue ki he tefitoʻi moʻoni tatau.6

Naʻe tuku ‘a Sīsū Kalaisi ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá ‘i ha tuʻunga naʻe fie maʻu ai a e ngāue lahi taha kae lava ke fakahoko ‘a e meʻa naʻe fie maʻu ki he fakamoʻui ‘o ha lauimiliona ‘o e fānau ‘a e ‘Otuá. Naʻe fie maʻu ‘a e ngāue lahi tahá mo e fakapapau ke fakahoko ʻi he ʻao ʻo e ‘Alo ‘o e ‘Otuá pea toki fakalaka atu ‘i he faingataʻá, ko e feilaulau naʻe fie maʻú.7

Naʻe fekau mai ‘a Sīsū ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá ki māmani ke Ne fakaʻatā kiate koe mo au ke ta maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki kāfakafá ni. Naʻe pau ke Ne fakahoko ha feilaulau maʻongoʻonga. Naʻá Ne fie maʻu ‘a e mālohi kotoa pē naʻá Ne maʻú pea mo e tui kotoa pē naʻá Ne lava ‘o kolé ke Ne lava ai ‘o fakahoko ‘a e meʻa naʻe fie maʻu ‘e he Tamaí meiate Iá. … Naʻe ‘ikai ke Ne taʻe-malava, neongo naʻe fuʻu faingataʻa ‘a e siví pea tautaʻa ai ko e tulutā ‘o e taʻataʻa. … Mahalo ko ‘Ene ngaahi ongó naʻe taʻe-malava ke fakamatalaʻi. Naʻá Ne fakahā fakapatonu mai ‘e Ia kiate kitautolu, ‘a ia te mou maʻu ia ‘i he vahe 19 ‘o e Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko ‘Ene faingataʻaʻiá naʻe lahi fau ‘o ne fakatupu Ia “ke tetetete koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ‘o e totó ‘i he ava kotoa pē ‘o e kilí, pea mamahiʻia ‘i he sinó mo e laumālié fakatouʻosi: mo loto ke ‘oua naʻa inu ‘i he ipu mahí, pea momou.” Ka naʻe ‘i Hono lotó maʻu ai pē ke ne pehē, “Tamai, ‘oua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo pē ‘Oʻoú.” [Vakai, T&F 19:15–19.]8

‘Oku tau fakafalala kotoa pē kia Sīsū Kalaisi, ki Heʻene hāʻele mai ki māmani ‘o fakaava ‘a e hala te tau lava ai ‘o maʻu ‘a e nongá, fiefiá mo e hākeakiʻí. Pea kapau naʻe ‘ikai ke ne fakahoko ‘a e ngaahi ngāue ko ‘ení, naʻe ‘ikai ke tau teitei mei malava ke maʻu ‘a e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingamālie kuo fakapapauʻi mai kiate kitautolu ‘i he ongoongoleleí, tuʻunga he fakalaloa ‘a Sīsū Kalaisí, he kuó Ne fakahoko ‘a e ngāue naʻe fie maʻú. …

… Neongo kuó Ne ‘osi feilaulauʻi Ia mo fokotuʻu ‘a e palani ki he huhuʻi ‘o e kakaí, ka ‘o kapau he ‘ikai ngāue ‘a e kakaí ke maʻu ‘a e uouangatahá ‘iate Ia mo kinautolu, he ‘ikai teitei lava ke hoko honau fakamoʻuí.9

‘Oku mahino kakato kiate kitautolu ko e taimi naʻe nofo ai ‘a Sīsū ‘i he sinó peá Ne maʻu ‘a e sino ko iá, kuó Ne maʻu ia he taimí ni mo nofo ai kuo ‘osi fakanāunauʻiaʻi, pea ‘oku ‘i ai ‘etau totonu ki he tāpuaki tatau, ki he hākeakiʻi tatau, pea mo e nāunauʻia tatau.10 [Vakai, fokotuʻu fika 2 mo e 3 he peesi 317.]

Kuo ‘osi toe ‘aʻahi mai ‘a Sīsū Kalaisi ki māmani ‘i he ngaahi ‘aho kimui ní, ‘o fakahā ‘a e ngaahi moʻoni fakalangí maʻa hotau fakamoʻuí.

Naʻe hāʻele mai ‘a e Taha ko ia naʻe nofo ‘i Hēvaní, ‘a ē naʻe pule ki muʻa ‘i he teʻeki ke ‘i ai ‘a e māmaní, ‘a ē naʻá Ne ngaohi ‘a e māmaní, pea ‘i he vahevahenga mālie ‘o taimí, ne hāʻele mai ke fakahaohaoaʻi mo fakamoʻui ‘a ia naʻá Ne fakatupú, kuó Ne ‘osi toe hā ki he tangatá ‘i he kuongá ni. 11

‘Oku tau fakamoʻoni ki he māmaní kotoa ‘oku tau ‘ilo tuʻunga ‘i he fakahā fakalangí, pea ‘i he ngaahi fakahā ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Sīsū ‘a e Kalaisí, ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua moʻuí, pea naʻá Ne fakahā ia ‘e Ia kia Siosefa Sāmita ‘o tatau tofu pē mo ‘Ene hā ki Heʻene kau ‘aposetolo he kuonga muʻá, ‘i he hili ‘Ene toe tuʻu mei he fonualotó, pea naʻá Ne fakahā ange kiate Ia [‘a e] ngaahi moʻoni fakalangi ‘a ia ‘e toki lava ai ke fakamoʻui ‘a e faʻahinga ‘o e tangatá.12

Naʻe ‘i ai ha ongo tangata ‘i he Temipale ‘i Ketilaní naʻá na mamata kiate Ia. … Naʻe hā ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá kiate kinaua, ‘a ē naʻe fakapoongi ‘e he kakai Siú, pea naʻá na pehē, “naʻe matoʻo ‘a e veilí mei homa ‘atamaí, pea naʻe fakaava ‘a e mata ‘o ‘ema ‘iló, pea naʻá ma mamata ki he ‘Eikí ‘oku tuʻu ‘i he funga tuʻunga malangá, ‘i muʻa ‘iate kimaua.” … pea naʻe ‘i lalo ‘i hono vaʻé ‘a e faliki ‘o e koula haoahoa. Naʻe ulo hono fofongá ‘o mahulu ange ‘i he ulo ‘o e laʻaá. Naʻe tatau ‘a hono leʻó mo e tafe mālohi ‘o e ngaahi vai lahí. Ko e leʻo ia ‘o Sihová ‘oku folofola, “Ko au ko e ‘uluaki mo e kimui. Ko au ia ‘a ia ‘oku moʻuí. Ko au ia ‘a ia naʻe fakapōngí. Ko au homo taukapo ki he Tamaí. Vakai, kuo fakamolemoleʻi ‘a hoʻomo ngaahi angahalá kiate kimoua. ‘Okú mo maʻa ‘i hoku ‘aó; ko ia, hiki hake homo ‘ulú pea fiefia. Kuo mou langa hake ‘a e falé ni ki hoku hingoá. Te u tali ‘a e falé ni, pea te u huaʻi atu hoku Laumālié kiate kinautolu ‘oku nau tauhi ‘eku ngaahi fekaú, pea he ‘ikai ke u tuku ‘a e fale tapú ni ke uliʻi.” [Vakai, T&F 110:1–8.] Ko e leʻo ‘eni ‘o e tokotaha tatau pē naʻe fakasītuʻaʻi ‘e he kakai Siú, pea naʻe ‘iloʻi Ia ai. Kuó u ‘iloʻi ‘eni ko e ngaahi meʻá ní ko e ngaahi meʻa ‘oku moʻoni ‘o hangē pe ko e moʻoni ‘a e ‘Otuá. Ka ‘oku ‘ikai ke ‘ilo ia ‘e he ngaahi puleʻanga ‘o e māmaní, ne hāʻele mai ‘a Sīsū ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá ‘o hā ki he tangatá, ‘o ne fakakofuʻi kinautolu ‘aki ‘a e mafai ke malangaʻi ‘a e Ongoongoleleí pea mo talaʻofa ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu kotoa ‘e tui mo talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ‘ení, pea te nau maʻu ha ‘ilo ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘oku moʻoni.13 [Vakai, fokotuʻu fika 4 he peesi 317.]

‘E toe hāʻele mai ‘a e Fakamoʻuí, pea ‘oku totonu ke tau teuteu ki Heʻene hāʻele maí.

‘Oku tau maʻu ha fakamoʻoni fekauʻaki mo Kalaisi, ‘e hāʻele mai ki māmani, ke pule.14

‘E faifai pē pea hāʻele mai ‘a Sīsū, ‘o hā ‘i hotau lotolotongá, hangē ko ‘Ene hā ‘i he ngaahi ‘aho naʻe ‘i māmani ai ‘i he kakai Siú, pea ‘e kai mo inu mo kitautolu mo pōtalanoa mo kitautolu, mo fakamatalaʻi ‘a e ngaahi meʻa fakamisiteli ‘o e Puleʻangá, mo fakahā mai kiate kitautolu ha ngaahi meʻa ‘oku ‘ikai ngofua ke fai ha talanoa ki ai he taimí ni. 15

Kapau ‘oku mou ‘i ha lēlue ‘oku lolotonga lele, kapau te ke tangutu maʻu ‘i ho nofoʻangá ‘e ‘ave koe ‘e he lēlue ko iá ki he feituʻu ‘okú ke fie ‘alu ki aí; ka kapau te ke hifo mei he lēlué ‘e fakatuʻutāmaki, pea ‘e taimi lōloa ia pea toki takai mai ha toe lēlue ‘e taha. ‘Oku tatau pē ia mo kitautolu—kapau ‘oku tau moʻui totonu, ‘o fakahoko ‘etau ngāué, pea tā ‘oku tau fononga ki muʻa, pea kapau ‘oku tau tauhi ‘etau ngaahi fuakavá, ‘oku tau fakahoko ‘a e ngāue ‘a e ‘Otuá mo fakahoko ‘Ene ngaahi taumuʻá, pea te tau mateuteu leva ki he taimi ‘e hāʻele mai ai ʻa Sīsū ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá ‘i Hono nāunaú mo Hono ngeiá, pea ‘e foaki kiate kinautolu kotoa te nau fakamoʻoniʻi ‘enau angatonú ‘a e ngaahi tāpuaki kotoa ne nau ‘amanaki ki aí, pea liunga afe mo lahi ange. …

… ‘Oku ou pehē ki he Kāingalotu ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, kapau ‘oku ‘i ai hamou taha ‘oku fiemohea, lau e ngaahi folofola ‘a e Fakamoʻuí naʻá Ne folofolaʻaki he taimi naʻe ‘i māmani aí fekauʻaki mo e kau tāupoʻou ‘e toko hongofulú, ko hanau toko nima naʻe poto, ‘o nau ‘ave mo kinautolu ha lolo ‘i heʻenau ngaahi māmá, pea ‘i he haʻu ‘a e ‘Eiki taʻané ko ha vaeua pē naʻe mateuteu ke ō atu ‘o fakafeʻiloaki kiate Iá [vakai, Mātiu 25:1–13; T&F 45:56–59]. ‘Oua naʻa tuku ke hoko pehē ‘iate kitautolu Kāingalotu ‘o e Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. Tau feinga ke tau fai pau ki he ngaahi fuakava taʻengata ne tau fakahokó pea mo fai pau ki he ‘Otuá. ‘Ofa ke tāpuakiʻi ‘e he ‘Otuá ‘a e Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní mo lilingi mai Hono Laumālié kiate kimoutolu. Fakatauange ke mou angatonu ki homou ‘Otuá, angatonu ki homou ngaahi fāmilí, pea mou anga fakapotopoto ‘i he meʻa kotoa pē, mo ngāue maʻá e ngaahi fie maʻu ‘a e puleʻanga ‘o e ‘Otuá, pea ‘oua naʻa tau kau ‘iate kinautolu ko e kau tāupoʻou valé, ka ke tau taau ke tau kau mo kinautolu ‘e fakakalauni ko e ngaahi tuʻi mo e ngaahi kuini ‘e pule ‘i ‘itānití.16 [Vakai, fokotuʻu fika 5 mo e 6 he peesi 317.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi ‘a e ngaahi meʻá ni ‘i hoʻo ako ‘a e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai, peesi vii–x.

  1. Fakakaukau ki he ngaahi lea ‘a Palesiteni Sinou fekauʻaki mo e ngahi meʻa naʻá ne aʻusia ‘i he Fonua Tapú (peesi ). ‘Okú ke pehē ko e hā ne aʻu ai ‘ene ngaahi fakakaukaú mo ‘ene ngaahi ‘unalotó ‘o “mahuʻinga mo molumalu” ‘i he taimi naʻe ‘i he feituʻu ai ko iá? Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ‘o fakatupulaki ha ngaahi ongo pehē fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, neongo he ‘ikai ke tau ‘aʻahi ki he Fonua Tapú?

  2. Ako ‘a e konga ‘oku kamata ‘i he peesi 311, ‘o fakakaukau ki he meʻa kuo ‘osi fakahoko maʻau ‘e Sīsū Kalaisí. ‘I hoʻomou fakakaukau ki he fakaʻānaua ‘a e Fakamoʻuí ke “fekumi ki he lāngilangi pea mo e nāunau ʻo ‘Ene Tamaí,” fakakaukau ki he meʻa te ke fie maʻu ke fakahoko ke ke muimui ai ‘i he finangalo ‘o e ‘Otuá.

  3. ‘I he peesi , ‘oku fakamatalaʻi ai ‘e Palesiteni Sinou “ʻa e ngaahi fakapulipuli ‘o e tuʻumālié.” ‘Oku fēfē ‘a e fakapulipuli ko ‘ení ‘iate kitautolu?

  4. Lau ‘a e konga ‘oku kamata ‘i he peesi 313. ‘Oku tokoniʻi fēfeeʻi ‘e hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí hoʻo moʻuí? Fakakaukauʻi ha ngaahi founga kehekehe te tau lava ‘o fakahoko ai ‘etau tafaʻaki ke vahevahe ‘a e fakamoʻoni ‘o Sīsū Kalaisí mo e māmaní. Hangē ko ‘ení, ko e hā te tau lava ‘o fai ke vahevahe ai ‘etau fakamoʻoní mo hotau ngaahi fāmilí? mo kinautolu ‘oku tau faiako fakaʻapi pe faiako ‘aʻahi ki aí? mo hotau kaungāʻapí? mo e kakai ‘oku tau fetaulaki fakaʻaho mo kinautolú?

  5. Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ‘o teuteu ki he Hāʻele ‘Anga-Ua Mai ‘a Sīsū Kalaisí? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai, peesi 315–16.) ‘E founga fēfē haʻatau tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau teuteú?

  6. Ko e hā ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai ‘e he ngaahi akonaki ‘a Palesiteni Sinoú hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí? Kumi ha ngaahi founga ke ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoní mo e kau mēmipa ho fāmilí pea mo e niʻihi kehé.

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: Luke 12:31–48; 2 Kolinitō 8:9; 2 Nīfai 2:7–8; 25:23, 26; ʻAlamā 7:11–13; T&F 35:2; Hisitōlia —‘o Siosefa Sāmitá 1:17

Tokoni Fakafaiako: “Kole kiate kinautolu ʻoku kau he kalasí ke fili ha konga ʻe taha pea lau fakalongolongo ia. Fakaafeʻi kinautolu ke nau tautau toko ua pe toko tolu he kulupu ʻa ia naʻa nau fili ʻa e konga tatau pea aleaʻi ʻa e meʻa kuo nau akó” (peesi ix ʻi he tohi ko ʻení).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi meia Pilikihami ‘Iongi mo Taniela H. Uelo kia Siaosi A. Sāmita, ‘i heCorrespondence of Palestine Tourists (1875), 1–2.

  2. ʻI he Correspondence of Palestine Tourists, 205.

  3. ʻI he Correspondence of Palestine Tourists, 236–37.

  4. Deseret News, Jan. 24, 1872, 597.

  5. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1901, 3.

  6. Deseret News, Dec. 8, 1869, 517.

  7. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1900, 2.

  8. Millennial Star, Aug. 24, 1899, 531.

  9. Deseret News, Mar. 11, 1857, 3; ‘i he maʻuʻanga fakamatala totonú, peesi 3 ‘oku fakafika hala atu ia ko e peesi 419.

  10. Deseret News, Nov. 22, 1882, 690.

  11. ʻI he Journal History, Apr. 5, 1884, 9.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, Jan. 23, 1877, 1.

  13. Millennial Star, Apr. 18, 1887, 245.

  14. Deseret News, Apr. 11, 1888, 200; mei hano toe fakalea fakaikiiki ‘o ha malanga ‘a Lolenisou Sinou naʻe fai ‘i he konifelenisi lahi ‘o ‘Epeleli 1888.

  15. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1898, 13–14.

  16. Millennial Star, Apr. 18, 1887, 244–46.

“‘Oku tau fakamoʻoni ki he māmaní kotoa ‘oku tau ‘ilo tuʻunga ‘i he fakahā fakalangí, pea ‘i he ngaahi fakahā ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Sīsū ‘a e Kalaisí, ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua moʻuí.”

‘I he konga kimui ‘o e 1872 mo e konga kimuʻa ‘o e 1873, naʻe fononga holo ai ‘a ‘Eletā Sinou mo ha niʻihi ‘i he Fonua Tapú.

Naʻe poupouʻi ‘e Palesiteni Sinou ‘a e Kāingalotú ke nau muimui ‘i he sīpinga ‘o e kau tāupoʻou poto ‘e toko nimá ‘i he talafakatātā ‘a e Fakamoʻuí ‘o e kau tāupoʻou ‘e toko hongofulú.