Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 23: Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá


Vahe 23

Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Naʻá ku ‘ilo ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata faitotonu, ko ha tangata ‘o e moʻoni, ‘o e lāngilangí pea mo anganofo, naʻe loto fiemālie ke ne feilaulauʻi ‘a e meʻa kotoa naʻá ne maʻú, ‘o aʻu ki heʻene moʻuí, ko ha fakamoʻoni ki he langí pea mo māmani kuó ne fakamoʻoniʻi ‘a e moʻoní ki he fāmili ‘o e tangatá.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Naʻe pehē ‘e Palesiteni Lolenisou Sinou ‘i he 1900, “Mahalo ‘oku fuʻu tokosiʻi ha kau tangata ‘oku kei moʻui he taimí ni naʻe maheni lelei mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘o tatau mo au. Naʻá ku faʻa nofo mo ia. Naʻá ku ‘aʻahi ki ai ‘i hono fāmilí, tangutu heʻene tēpilé, feohi mo ia ‘i ha ngaahi tūkunga kehekehe, mo ‘initaviu fakafoʻituitui mo ia ke maʻu ha faleʻi.”1

Makehe mei he ngaahi fetuʻutaki fakafoʻituitui ko ‘ení, naʻe sio tonu ‘a Lolenisou Sinou ‘ia Siosefa Sāmita he feituʻu kakaí—ʻi heʻene ngāue ko e kaungāmeʻa ‘o e Kāingalotú pea mo e Palōfita ‘o Hono Toe Fakafoki Mai ‘o e Ongoongoleleí. Naʻá ne fakamatala kau ki ha fakatahaʻanga naʻe ‘i ai ‘i ha konga ‘o e Temipale Nāvuú heʻene teʻeki ‘osí. Naʻe laka atu ‘a e Palōfitá ki he tuʻunga malangá, ‘o fakafeʻao atu ki ai ha faifekau ‘o ha tui fakalotu kehe. Ko e faifekaú, “naʻe mātuʻaki fofonga mamahi. Ko e taimi pē naʻe fai ai ha lea ‘o tupu ai ha fiefia, pe kata ‘i he kakaí, [naʻe] fakalongomate pē, ‘o ‘ikai ha kiʻi liliu ‘i hono fofongá.” ‘I he tafaʻaki ‘e tahá, naʻe “ongoʻi lelei ‘aupito” ‘a Siosefa Sāmita “he pongipongi ko iá” peá ne fai ha lea naʻe” fakatupu ai ha kakata ‘a e kakaí” ‘i he teʻeki ke kamata ‘a e fakatahá. Naʻe fakamatala ‘e Lolenisou ‘o pehē, “Hili e kamata ‘a e fakatahá, ne tuʻu ‘a Palesiteni Sāmita, pea kuo teʻeki ke u fanongo ki haʻane lea ‘aki ha mālohi pehē ‘o hangē ko ia he fakataha ko ‘ení. Naʻe fiefia ‘a e kakaí, pea naʻe fakafonu ia ‘aki e Laumālie ‘o e ‘Otuá ‘o ne lea ‘i he mālohi lahi mo pōtoʻi lea.”2

Neongo naʻe ongo kia Palesiteni Sinou ‘a e ngaahi meʻa ne hoko ‘iate ia mo Siosefa Sāmitá, ka naʻe ‘ikai makatuʻunga ‘ene fakamoʻoni ki he misiona ‘o e Palōfitá ‘i he ngaahi meʻa ko iá. Naʻá ne toutou fakahā kuó ne ‘osi maʻu haʻane fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē: “Fekauʻaki mo [Siosefa Sāmita] ‘i heʻene hoko ko ha tangata ‘o e moʻoní mo e lāngilangí, ‘oku ‘ikai haʻaku ‘uhinga, pe ha toe taha naʻá ne ‘iloʻi ia, ke fehuʻia ia ‘i ha mōmeniti. Ka kuo teʻeki ai ke u ‘alu atu ke malangaʻi ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ‘eni ‘o e Ongoongoleleí ‘o fakafalala ‘ataʻatā pē ki ha fakahinohino ne u maʻu meiate ia pe ha toe taha kehe; ‘oku ou tui ki heʻene ngaahi leá; he ‘oku hoko mai ‘o hangē kiate au ko ha ngaahi lea ‘o e moʻoní, mei ha tangata kuo ueʻi ‘e he ‘Otuá.… Ko e Laumālie ‘o e ‘Otuá, ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ‘a ia ‘e lava ‘e he tangata kotoa ke maʻu mo fakaʻaongaʻí, … naʻá ne fakamoʻoniʻi e moʻoni ‘o e meʻa naʻá ne fakahā mai kiate aú, pea ne hoko ko ha ‘ilo kiate au ‘a e natula ko ia he ‘ikai ke lava ‘e ha tangata ke foaki pe toe toʻó.”3 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi .]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Ko e taimi naʻe maʻu ai ‘e Siosefa Sāmita ‘a e ui fakalangi ko ‘ení, ko ha talavou ia naʻe maʻa, loto fakamātoato, pea mo faitotonu.

Ko e Siosefa Sāmita ko ia naʻe fili ‘e he ‘Otuá ke fokotuʻu ‘a e ngāue ko ‘ení, naʻe masiva mo taʻe-ako, pea naʻe ‘ikai ke kau ki ha lotu faka-Kalisitiane ‘iloa. Ko ha kiʻi tamasiʻi pē, faitotonu, lāngilangiʻia, ‘ikai maheni mo e taʻe-faitotonú, kākaá mo e lea fakakākā naʻe fakaʻaongaʻi ‘e he kau ngāue fakapolitikalé mo e kau mālualoi fakalotú, ke lava ‘enau taumuʻá. Pea hangē ko Mōsese ‘o e kuonga muʻá, naʻá ne ongoʻi taʻe-taau mo taʻe-feʻunga mo e ngāué, ke tuʻu ko ha taha fokotuʻu lotu, ‘i he tuʻunga taʻemanakoa lahi tahá—ke fehangahangai mo e ngaahi fakakaukau pea mo e ngaahi tui fakalotu kuo fuoloa taʻu ‘enau tuʻú, ‘o maʻu e loto pea mo e poupou ‘a e kakaí, ko e kakato taha ia ‘i he ngaahi fakakaukau fakalotú; ka kuo ui ia ‘e he ‘Otuá ke ne fakatauʻatāinaʻi ‘a e masivá mo e kau loto fakamātoato ‘o e ngaahi puleʻangá kotoa mei heʻenau haʻisia [pōpula] fakalaumālie mo fakaetuʻasinó. Pea naʻe talaʻofa ange ‘a e ‘Otuá kiate ia ko hai pē te ne tali mo talangofua ki heʻene pōpoakí—ʻo papitaiso ki he fakamolemole ‘o e angahalá, ‘i he loto fakamoʻomoʻoní— te ne maʻu ha ngaahi fakahā fakalangi, te ne maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e ngaahi tāpuaki tatau ‘o e Ongoongoleleí naʻe talaʻofa maí pea naʻe maʻu ‘i he Ongoongoleleí, ‘i hono malangaʻi ‘e he Kau ‘Aposetolo ‘o e kuonga muʻá. Pea ko e pōpoakí ni, ‘a e talaʻofá ni, ‘e hoko ia ‘i ha feituʻu pē pea mo ha taha pē ‘e fakahoko ai ‘e he Kau ‘Eletaá, ko e kau talafekau kuo ‘osi fakamafaiʻi ‘o e ‘Otuá. Ko e tala ia ‘o Siosefa Sāmitá, ko e tamasiʻi taʻeako, fotungofua, fakanatula, faingofua pea mo faitotonú.4

Ko e fuofua taimi naʻá ku mamata ai ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻá ku taʻu hongofulu mā valu. ‘Oku fakafuofua ko e taʻu 1832 ‘eni, ‘i he faʻahitaʻu fakatōlau ‘o e taʻú. Naʻe ongona ‘o pehē ‘oku teu fakahoko ‘e he Palōfitá ha fakataha ‘i Hailame ‘i he vahefonua Pōtesí, ‘i ‘Ohaiō, fakafuofua ki ha maile ‘e ua mei he ‘api ‘o ‘eku tamaí. Naʻe mālohi ‘aupito ‘eku fie ʻiló peá u pehē te u fakaʻaongaʻi ‘a e faingamālie ko ‘ení ke sio ai mo fanongo kiate ia, he naʻá ku ‘osi fanongo ‘i ha ngaahi talanoa lahi kau kiate ia. ‘I heʻene peheé, naʻá ku fononga fakataha leva mo ha kau mēmipa ‘o e fāmili ‘o ‘eku tamaí ki Hailame. ‘I heʻemau aʻu atu ki aí, kuo ‘osi fakatahataha ‘a e kakaí ia ‘i ha kiʻi palepale faiʻanga fakataha; ‘oku fakafuofua naʻe ‘i ai ha kakai ‘e toko teau nimangofulu pe uangeau nai. Naʻe ‘osi kamata ‘a e fakatahá ia pea naʻe tuʻu ‘a Siosefa Sāmita ‘i he matapā ‘o e fale ‘o Sione Sionesoní ([John] Johnson), ‘o sio ki he loto palepalé mo lea ki he kakaí. Naʻá ku siofi hono fōtungá, hono teungá, pea mo ‘ene tōʻongá ‘i heʻeku fanongo ki heʻene leá. Naʻe meimei ke nofotaha pē ‘ene leá ki he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá, tautautefito ki he ‘aʻahi mai ‘a e ‘āngeló, mo fai ha fakamoʻoni mālohi mo e ongo fekauʻaki mo e ngaahi fakahā fakaofo ko ‘ení. ‘I he kamataʻangá naʻe hangē naʻe kiʻi momoú [fakapāpākū] pea lea leʻo siʻi pē, ka ‘i heʻene hoko atú naʻe fakaʻau ke leʻo lahi mo mālohi, pea hangē naʻá ne ueʻi ‘a e haʻofangá kotoa ‘aki ha ongo naʻe lea totonu mo moʻoni. Naʻá ne ueʻi moʻoni au ‘i he foungá ni pea mo fakatō ha ongo naʻe nofo ‘iate au ‘o aʻu mai ki he ‘ahó ni.5

‘I heʻeku vakai [he fuofua taimi ko iá] pea mo fanongo kiate iá, naʻá ku pehē ko ha tangata ‘okú ne fai ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa hangē ko ia naʻá ne fakahokó, pea maʻu mo ha fofonga hangē ko ia naʻá ne maʻú, ‘oku faingataʻa ke hoko ko ha palōfita loi.6 [Vakai, fokotuʻu fika 2 he peesi 306.]

Naʻe pukepuke ‘e he Palōfita ko Siosefá ‘i heʻene moʻuí kotoa ‘a ‘ene faitotonú mo hono tuʻunga faka‘ulungāanga leleí.

Naʻe hangē ‘eku feohi mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ‘a ia ne taʻu lahi ‘eku maheni lelei mo iá, ko haʻaku feohi pē mo hoku tokouá. ‘Oku ou ‘iloʻi ko ha tangata fakaʻeiʻeiki ia, ko ha tangata liʻaki moʻui ki he ngaahi fie maʻu ‘a e faʻahinga ‘o e tangatá pea mo e ngaahi fie maʻu ‘a e ‘Otuá, ‘i he ngaahi ‘aho kotoa pē naʻe tuku ai ke ne moʻuí. Kuo teʻeki ke teitei toe ‘i ai ha tangata naʻá ne maʻu ha tuʻunga māʻolunga ange ‘o e anga fakaʻeiʻeikí mo liʻaki moʻui lahi ange ki he lelei ‘a e faʻahinga ‘o e tangatá ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.7

Naʻá ku ‘ilo ‘a Siosefa Sāmita ko ha tangata faitotonu, ko ha tangata ‘o e moʻoní, lāngilangí mo e anganofó, naʻe loto fiemālie ke feilaulauʻi ‘a e meʻa kotoa naʻá ne maʻú, pea naʻa mo ‘ene moʻuí, ko ha fakamoʻoni ki he langí pea mo māmani kuó ne fakamoʻoniʻi ‘a e moʻoní ki he fāmili ‘o e tangatá.8

Naʻá ku ‘ilo ia ko ha tangata ‘a e ‘Otuá, lotoʻaki hono uiuiʻí—ko ha tangata he ‘ikai toe fehuʻia hono lāngilangí, pea naʻe faitotonu ‘i heʻene ngaahi tōʻonga kotoa pē. Naʻe ‘ikai ha taha naʻe vāofi pehē mo ia ‘o tatau mo au te ne lava ‘o maʻu hano faʻahinga anga, ‘i heʻene fekauʻaki mo hono tuʻunga faitotonú. … ‘Oku ou fakamoʻoni ki he ‘ulungaanga lelei ‘o Siosefa Sāmitá, ki heʻene faitotonú, ‘ene anganofó, ‘ene faivelengá, ‘ene foaki ‘ofá, pea mo ‘ene fie faileleí, ko ha tangata mo e tamaioʻeiki ‘a e ‘Otuá.9 [Vakai, fokotuʻu 2 he peesi .]

Naʻe lava ‘a Siosefa Sāmita ke kau ‘i ha fakafiefia lelei pea pehē ki ha faiako ‘aki e mālohi ‘o e ‘Otuá he naʻe hao mei he mālualoí.

Naʻá ku faʻa… ‘alu maʻu pē ki he ngaahi fakataha ‘i he Temipalé ‘o fanongo ki he malanga ‘a e Palōfitá ‘i he ngaahi kaveinga maʻongoʻonga tahá. Ko e taimi ‘e niʻihi naʻe fakafonu ia ‘aki e Laumālie Māʻoniʻoní, pea lea ai ‘o hangē ha leʻo ‘o ha ‘āngeló mo fakafonu ia ‘aki e mālohi ‘o e ‘Otuá, kuo malama hono sinó pea ulo mo hono fofongá. …

Ko e taimi ‘e niʻihi naʻá ne lea ai ki ha ngaahi meʻa naʻe ‘ikai mahuʻinga, pea ‘i he taimi ‘e niʻihi naʻá ne fakamatalaʻi ‘a e ngaahi meʻa fakamisiteli ‘o e puleʻangá. Naʻe ‘iloʻingofua ‘a e liliú ‘o hangē naʻe ‘ohake ia ki he langí he lolotonga ‘o ‘ene lea ki he kakai naʻe ‘i he māmaní, pea toe foki pē ki ha ngaahi ‘ātakai angamahení. …

Naʻe nonga maʻu pē ‘a Siosefa Sāmita mo mapuleʻi lelei moʻoni ia, naʻe ‘ikai ke teitei puputuʻu pe fakaʻitaʻi ‘e ha kakai pe ngaahi meʻa naʻa nau ʻākilotoa iá. Naʻe tokolahi ha kau faifekau naʻa nau ‘aʻahi ki ai mo feinga ke maʻu haʻane fehālaaki ‘i he taimi naʻe ‘ikai tokanga aí, ke ne fai ha meʻa te nau lava ‘o maʻu ai haʻane fehalākí, ka ko e taimi naʻe ‘ikai feohi ai mo e kakaí naʻe kei tatau pē ‘ene ngaahi tōʻongá. Naʻe ‘ikai ke teitei ʻefihia ‘i he mālualoí. Naʻe kau ‘i he ngaahi sipoti fakatupu moʻui lelei kotoa pē, pea naʻe ‘ikai ke tui ia ‘oku taʻe-taau ke vaʻinga ‘i he soká, ke kau ‘i ha lova lele pe kau ‘i ha toe faʻahinga sipoti ‘i tuʻa. Naʻe fakatokangaʻi atu ‘e he faifekau ‘e taha ‘i he matapā sioʻatá, lolotonga haʻane ‘i he ‘api ‘o e Palōfitá, ‘oku taufangatua ‘a e Palōfitá mo hano kaungāmeʻa ‘i he loto ngoué. Naʻe fakamahinoʻi ‘e he meʻá ni ki he faifekaú, fakataha mo ha ngaahi fakafiefia kehe, ‘a e anga faitotonu ‘a e Palōfitá pea mo ‘ene tauʻatāina kakato mei he mālualoí. …

‘I ha meʻa ‘e taha, naʻe kau ai ‘a Siosefa Sāmita ‘i ha vaʻinga soka mo ha niʻihi ‘o e kau talavou ‘i Nāvuú. Ko e taimi naʻe mamata ai hono tokoua ko Hailamé ki aí, naʻá ne loto ke ne fakatonutonu ‘a e Palōfitá pea aʻu ‘o ne valokiʻi ia, ‘o ne talaange ko e faʻahinga ‘ulungaanga ko iá ‘oku ‘ikai taau mo ha Palōfita ‘a e ‘Eikí. Naʻe tali ange ‘e he Palōfitá ‘i ha leʻo nonga, “ʻE hoku Tokoua ko Hailame, ‘oku ‘ikai ke hanga ‘e heʻeku feohi mo e tamaiki tangatá ‘i ha sipoti taʻe-fakatuʻutāmaki pehē ‘o uesia au ‘i ha faʻahinga founga, ka ‘i he tafaʻaki ‘e tahá, ‘okú ne ‘ai ke u fiefia pea tohoakiʻi mai honau lotó ke ofi ki hoku lotó.”10 [Vakai, fokotuʻu 3 he peesi 306.]

Naʻe tupulaki ‘a Siosefa Sāmita ‘i he mālohi mo e ivi fakalaumālié ‘i hono fakamālohia ia ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe ‘ikai ko ha tangata poto ‘a e palōfita maʻongoʻonga ko Siosefa Sāmitá ‘i he taimi naʻe fili ai ia mo fakahā ange hono misioná. ‘Oku foaki ‘e he ‘Eikí ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie pea mo ha ‘ilo ki he kakai taʻe-potó, ‘oku fakahā ‘a e ngaahi meʻa maʻongoʻonga ‘o e puleʻangá kiate kinautolu ‘e he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ‘oku nau fakaʻau ‘o maʻongoʻonga ‘i he ‘ilo ‘o e ngaahi meʻa ‘a e ‘Otuá.11

Ofi ki he konga fakamuimui ‘o e moʻui, ʻa Siosefa Sāmitá naʻá ne maʻu mālohi mo ha ivi tākiekina kiate kinautolu ne nau feohí. Naʻe hā mahino kiate au ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení ‘i heʻeku foki mai mei ha ngāue fakafaifekau ki ‘Iulope. Naʻá ku fakatokangaʻi pea aʻu ‘o u fakahā ange ki ai kuó ne fuʻu liliu lahi talu mei he taimi naʻá ku sio fakamuimui ai kiate iá; kuo fakaʻau ‘o iviivi mo mālohi lahi ange. Naʻá ne tali ‘eni mo ne pehē kuo fakakoloaʻi ia ‘e he ‘Eikí ‘aki ha ngaahi konga lahi makehe ‘o Hono Laumālié.

Naʻá ne ui mai ‘i ha ‘aho ‘e taha ‘a e houʻeiki tangata ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo ha Kaumātuʻa māʻolunga ‘o e Siasí ke fokotuʻu kinautolu ki ha fatongia kehekehe mo ha ngaahi ngāue fakafaifekau. Naʻa nau tangutu takitaha ‘i he loto hohaʻa lahi ke fanongo ki ha lea ‘a e Palōfitá fekauʻaki mo hono ngaahi fatongia he kahaʻú. Ne nau ongoʻi kuo nau ‘i he lotolotonga ‘o ha taha māʻolunga ange. Naʻe hangē ne ʻikai maʻu ‘e he Palōfitá ‘a e ivi mo e mālohi ko iá ‘i he lolotonga ‘o ‘ene kei ‘i Ketilaní, … ka ‘i he ngaahi taʻu kimuí naʻe fakaʻau ‘o fuʻu mālohi ‘i he mālohi ‘o e ‘Eikí pea naʻe ongoʻi ia ‘e he kakaí. Naʻe pehē ia ‘i he meʻa ko ‘ení. Naʻe fakatokangaʻi ‘e he Kaumātuʻá hono ivi mālohí. Peá ne pehē, “ʻE Tokoua Pilikihami, ‘oku ou fie maʻu koe ke ke fononga fakahahake ‘o tokangaʻi e ngahi ngāue ‘a e Siasí he Ngaahi Siteiti Fakahahaké, pea te mo ō mo Misa Kimipolo.” Pea tafoki heni ki he taha ‘o ne pehē ange, “Tokanga koe ki hono paaki ‘o ‘etau nusipepá,” ‘o fokotuʻu pehē ‘a e tokotaha takitaha ki hono misiona makehé; ‘o nau tali kotoa ‘ene leá ko e fakakaukau ia ‘a e ‘Eikí. …

Naʻe maʻu ‘e he Palōfitá ‘a e mālohi ke fakatō ‘i ha founga lelei ki he taha kotoa naʻe haʻu kiate iá. Naʻe hangē naʻe ‘i ai ha faʻahinga meʻa ‘iate ia naʻe tō ki honau lotó. Ko e meʻa tonu ‘eni naʻe hoko ki he kau takí ‘i he taimi naʻa nau maʻu ai meiate ia ‘a e ui ke nau ō ‘o malangaʻi ‘a e Ongoongoleleí. Naʻe nofoʻia ‘e he ueʻi fakalaumālie naʻe hoko meiate iá ‘enau moʻuí pea huhuʻi ‘e heʻene ngaahi leá ‘a e kupu loloto taha ‘o ‘enau moʻuí. Naʻa nau ‘ofa ai, mo tui ki ai, pea mo mateuteu ke fai ha meʻa pē naʻá ne tuʻutuʻuni ki hono paotoloaki e ngāue ‘a e ‘Otuá. Naʻá ne fakafonu kinautolu ‘aki e mālohi ‘o ‘ene ‘i aí, pea mo fakamāfanaʻi kinautolu ‘aki e fakamoʻoni ‘o hono misiona fakaepalōfitá. ‘Oku tokolahi ha kakai he māmaní ‘oku nau maʻu ha laumālie lelei moʻoni ‘o e anga fakakaumeʻá pea mo e māfana ko ia ‘oku ongoʻi ‘e he taha kotoa ‘i heʻenau fetaulakí. Kuó u ‘osi fetaulaki mo ha kau tangata tokolahi pehē, ka kuo teʻeki ai ke u fetaulaki mo ha taha kuó u ongoʻi ai ha ivi mo ha mālohi makehe ko ia ne u ongoʻi ‘i heʻeku ‘i he ‘ao ‘o e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe makatuʻunga ‘eni ‘i he konga maʻongoʻonga ‘o e Laumālie ‘o e ‘Otuá naʻá ne maʻú, he naʻe lava ‘i he lulululu pē mo iá ‘o fakatupu ha taha ke fakafonu ‘aki hono iví, pea ‘e ‘ilo ‘e ha toe taha ongoʻi-ngofua pē ‘okú ne lulululu mo ha tangata makehe ʻaupito.12 [Vakai, fokotuʻu 4 he peesi .]

Te tau lava takitaha ke maʻu ha fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita pea naʻe toe fakafoki mai ‘a e ongoongoleleí ‘iate ia.

Naʻá ku tali e pōpoaki ‘a Siosefa Sāmitá ‘i he ngeia ‘o hoku lotó, mo loto moʻoni ke ‘iloʻi ‘a e moʻoní—naʻá ku talangofua ki he tuʻunga ‘o e tokāteline ko ‘ení, pea naʻá ku maʻu, ‘i ha founga ongoʻingofua mo fakafiemālie tahá, ha fakahā fakalangi—ko e tāpuaki naʻe talaʻofá—ko ha ‘ilo ‘o e ngāué ni. Ko au toko taha pē nai ‘a e fakamoʻoní? Fēfē ‘a e lauiafe ‘oku ou lea ki ai he taimi ní? ‘Oku mou hoko mo kimoutolu koā ko ha kau fakamoʻoni?13

Ko e hā ‘a e tuʻunga ‘o ‘etau fakamoʻoní? Ko ‘eni ia: Ko e kuonga ‘eni ‘o e kakato ‘o e ngaahi kuongá; ko e ‘āngelo naʻe mamata ki ai ‘a Sione Fakahā naʻe puna ‘i he loto langí kuo ‘iate ia ‘a e Ongoongolelei taʻengatá ke malangaʻaki kiate kinautolu naʻe nofo ‘i he māmaní, pea ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, pea mo e kakaí—kuo ‘osi hā mai ‘a e ‘āngelo ko iá ‘o fakafoki mai ‘a e Ongoongoleleí ki he māmaní, ‘o hoko ‘a Siosefa Sāmita ko e meʻangāue naʻe fakahoko ai e fakafoki mai ko ‘ení [vakai, Fakahā 14:6].14

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘a Siosefa Sāmita naʻe hā mai ‘a Pita, Sēmisi, pea mo Sione kiate ia, ‘o foaki ange ‘a e mafai ke fakahoko ‘a e ngaahi ouau māʻoniʻoni ‘o e Ongoongoleleí ‘a ia naʻe talaʻofa ai ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ki he tangata mo e fefine loto fakamoʻomoʻoni kotoa, pea mo ha ‘ilo kakato ki he tokāteliné.15

Naʻe fakamafaiʻi ‘a Siosefa Sāmita ke ne fakaava ha halanga mo fokotuʻu ha palani ‘e lava ai ‘a e tangatá ‘o maʻu ‘a e ‘ilo ki he ngaahi meʻa ko ‘ení, koeʻuhí ke ‘oua naʻa tuku ke tau falala pē ki he fakamoʻoni ‘a e Kau Palōfitá, pe fakamoʻoni ‘a e Kau ‘Aposetolo ‘o e kuongamuʻá, pe ki he fakamoʻoni ‘a e Kau ‘Aposetolo ‘o e ‘aho ní, pe ki he Tohi ‘a Molomoná, pe ki ha meʻa naʻe fakahoko pe lea ʻaki ‘i he kuo hilí, ka ke tau lava ‘o ‘ilo ‘iate kitautolu. Ko ha ‘ilo fakafoʻituitui ia.16

‘Oku ou ‘ilo ko Siosefa Sāmitá ko ha Palōfita moʻoni ‘a e ‘Otua moʻuí. ‘Oku ou fakamoʻoni naʻá ne mamata mo fealeaʻaki mo e ‘Otuá pea mo Hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe foaki mai ‘e he ‘Eikí ‘a e fakamoʻoni moʻui ko ‘ení pea kuo vela māfana ia ‘i hoku lotó talu mei heʻeku maʻu iá. Kuó u foaki ‘eni ia ki he māmaní kotoa. ‘Oku ‘ikai ko haʻaku fakamoʻoniʻi pē ki he faʻahinga kotoa ‘o e tangatá naʻe fekauʻi mai ‘a Siosefa Sāmita ‘e he ‘Otuá pea ko e ngāue naʻe fokotuʻu ‘iate iá ko e ngāue ia ‘a e ‘Otuá, ka ‘oku ou fakatokanga ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ‘o e māmaní fekauʻaki mo e kikite naʻe fai ‘e he Palōfitá mo ne fakamoʻoniʻi ‘i he founga mālūʻia tahá, ‘oku ou ‘iloʻi ‘oku nau moʻoni.17 [Vakai, fokotuʻu fika 5 mo e 6 he peesi 307.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi ‘a e ngaahi meʻá ni ‘i hoʻo ako ‘a e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai, peesi vii–x.

  1. Fakakaukauʻi ‘a e meʻa naʻe fakamatalaʻi ‘i he peesi 297. Ko e hā ‘oku fakahoko mai ‘e he fakamatala ko ‘ení fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá?

  2. Toe vakaiʻi hono fakamatalaʻi ‘e Palesiteni Sinou e ‘ulungaanga ‘o Siosefa Sāmitá (peesi –301). ‘Okú ke pehē ko e hā ha ngaahi founga ne tokoniʻi ai ‘e he ‘ulungaanga ‘o Siosefa Sāmitá ia ke hoko ko ha meʻangāue ‘i he toʻukupu ‘o e ‘Eikí?

  3. Ko e hā haʻo fakakaukau mo haʻo ongo fekauʻaki mo e fakaʻaongaʻi ‘e he Palōfita ko Siosefá ha taimi ki he “ngaahi fakafiefia ʻoku leleí”? (peesi 302–03). ‘E lava fēfē ke tau fakapapauʻi ko ‘etau ngaahi fakafiefiá ‘oku tokoni, kae ‘ikai ke ne toʻo, ‘a e malava ke fakafonu kitautolu ‘aki ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní?

  4. Ko e hā e ngaahi founga naʻe “fakaʻau māmālie ai ‘a” Siosefa Sāmita “‘o maʻongoʻonga ‘i he ‘ilo ki he ngaahi meʻa ‘a e ‘Otuá”? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai, peesi 303–05.) Ko e hā te tau lava ‘o fai ke tau muimui ai ‘i he sīpinga ‘a e Palōfitá ‘i heʻetau feinga ke tupulaki fakalaumālié?

  5. Lau kakato ‘a e ‘uluaki palakalafi ‘i he peesi 305 ‘o hangē ‘oku lea tonu atu ‘a Palesiteni Sinou kiate koé. Te ke tali fēfē ‘ene ngaahi fehuʻí?

  6. Vakavakaiʻi fakaʻauliliki ‘a e konga ‘oku kamata ‘i he peesi . Ko e hā ha aʻusia kuó ke maʻu naʻá ke fie maʻu ai ke ‘iloʻi ‘iate koe pē kuo ‘osi fakafoki mai ‘a e ongoongoleleí ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Ko e hā ha faʻahinga tapou te ke fai ki ha mēmipa ‘o e fāmilí pe kaungāmeʻa ‘oku loto ke ne maʻu ‘a e fakamoʻoni ko ‘ení?

Ngaahi Potu folofola Fekauʻakí: T&F 1:17; 5:9–10; 35:17–18; 135:3; Hisitōlia ‘o Siosefa Sāmitá 1:1–26

Tokoni Fakafaiako: “ʻI he taimi ‘oku fai ai ‘e ha taha ha fehuʻi, fakakaukau ke ke fakaafeʻi ha taha ke ne tali ia kae ‘ikai ko koe. Hangē ko ‘ení, te ke lava ‘o pehē ange, “Ko e fehuʻi mahuʻinga ia. Ko e hā hoʻomou fakakaukau ki aí?ʻ pe ‘ʻE lava nai ha taha ‘o tokoni he fehuʻi ko ‘ení?ʻ” (ʻOku ‘Ikai ha Ui ‘e Mahuʻinga Ange ‘i he Faiakó, 71).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1900, 61.

  2. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” Deseret Semi-Weekly News, Dec. 29, 1899, 1.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, June 27, 1882, 1.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, Mar. 9, 1886, 1.

  5. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” 1.

  6. “The Grand Destiny of Man,” Deseret Evening News, July 20, 1901, 22.

  7. ʻI he Conference Report, Apr. 1898, 64.

  8. Millennial Star, Nov. 25, 1889, 738; mei hano toe fakalea fakaikiiki ‘o ha malanga ‘a Lolenisou Sinou naʻe fai ‘i he konifelenisi ‘i ‘Okatopa 1889.

  9. Millennial Star, June 27, 1895, 402.

  10. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” 1.

  11. ‘I he Journal History, Nov. 14, 1898, 4; mei hano fakalea fakaikiiki ‘o ha malanga naʻe fai ‘ e Lolenisou Sinou ‘i he Siteiki Poki ‘Eletaá (Box Elder Stake) ‘i Nōvema 1898.

  12. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” 1.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, Mar. 9, 1886, 1.

  14. Deseret News, Nov. 22, 1882, 690.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, Mar. 9, 1886, 1.

  16. Deseret News, Nov. 22, 1882, 690.

  17. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” 1.

Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko ha “tangata ‘a e ‘Otuá, ‘oku lotoʻaki hono uiuiʻí.”

Naʻe fiefia ‘a Siosefa Sāmita mo hono fāmilí pea mo e ngaahi kaungāmeʻá ‘i he “ngaahi fakafiefia leleí.”