Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 2: Papitaisó pea mo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní


Vahe 2

Papitaisó mo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Ko e fakahokohoko ʻeni … ʻo e Ongoongoleleí ʻi he kuonga ʻo e kau ʻaposetoló, ʻa ia ko e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá pea mo e hilifakinima ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he taimi naʻe mahino mo fakahoko totonu ai e fakahokohoko ko ʻení, naʻe muiaki mai leva ai ʻa e mālohí, ngaahi meʻafoakí, ngaahi tāpuakí mo e ngaahi faingamālie nāunauʻiá.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Naʻe kei fefaʻuhi pē ʻa Lolenisou Sinou mo ʻene fili ke kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, neongo kuó ne ʻosi maʻu ha fakamoʻoni ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita. Naʻá ne ʻiloʻi kapau te ne kau ki he Siasí, kuo pau ke ne liʻaki e ngaahi meʻa fakaemāmani naʻá ne feinga ki aí. Kae hili haʻane aʻusia ha meʻa naʻá ne ui ko ʻene “fefaʻuhi faingataʻa taha ʻi hono lotó mo e laumālié,” naʻá ne loto fiemālie ai ke papitaiso. Naʻá ne manatu ʻo pehē: “Tuʻunga ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí—he ʻoku ou ʻiloʻi pau naʻá Ne tokoniʻi au—ne tukuange leva ʻeku hikisiá mo ʻeku ngaahi fakaʻamu fakaemāmaní, ka u ʻalu ki he vai ʻo e papitaisó ʻi he loto fakatōkilalo ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻí peá u maʻu e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. … Ne u papitaiso peá u maʻu e ouau ʻo e hilifakinimá mei ha taha naʻá ne maʻu ʻa e mafai fakalangí.”1

ʻI heʻene aʻusia tonu ko ia e tāpuaki ko ʻení, naʻá ne vilitaki ai ke ne vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. ʻI ha tohi naʻá ne fai lolotonga ʻene kei faifekau ʻi ʻĪtalí, naʻá ne pehē ai: “ʻOku ʻi ai ha ngaahi fonua lahi kuo faingataʻa mo fakatupu tailiili ai ʻa hono fakaava e matapaá ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku lahi ʻene hoko ʻeni kiate kimautolú. Ko ia ne u loto fiemālie lahi ke u ʻalu hifo ki he vaí ʻo papitaiso ʻeku fuofua laumālié ki he moʻui taʻengatá. Kuo teʻeki ai ongo melie pehē e lea faka-ʻĪtalí ka ko e taimi mahuʻingá ni, ʻi heʻeku fakahoko e ouau toputapu ko ʻení pea fakaava ai ha matapā he ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo tāpuni.”2 [Vakai ki he fokotuʻu fika 1 ʻi he peesi 63.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

ʻOku tau maʻu ha ngaahi tāpuaki mei he ʻOtuá he taimi ʻoku tau muimui ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó Ne fokotuʻú.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni tukupau naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻo ka mahino mo tauhi, te ne ʻoange ai ki he tangatá ha ʻilo, ngaahi meʻafoaki mo ha ngaahi tāpuaki fakalaumālié. ʻI he kuonga kimuʻa ʻo e māmaní, pehē foki ʻi he kuonga ʻo e kau ʻaposetoló, naʻe maʻu ai ʻe he kakaí ha ngaahi mālohi fakalaumālie mo ha ngaahi faingamālie kehekehe ʻaki ʻenau maʻu e mahinó mo muimui faivelenga ki ha ngaahi tuʻutuʻuni tukupau naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí. Hangē ko ʻení, naʻe maʻu ʻe he foha ʻo ʻĀtama ko ʻĒpelí, ha fakamatala fekauʻaki mo hono fai ʻo e feilaulaú, ʻo fakatatau mo ia kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻe lava ke maʻu ai ʻe he tangatá ʻa e ngaahi tāpuakí, ko ia naʻá ne ngāue leva ʻo ne muimui ki he founga ko iá peá ne fakahoko ʻa e feilaulaú pea naʻe maʻu ai ha fakahā nāunauʻia mei he Fungani Māʻolungá [vakai, Sēnesi 4:4; Hepelū 11:4].

Ko ia ko e taimi naʻe faiangahala ai ʻa e Kakai kimuʻá [kakai ki muʻa he lōmakí], pea hokosia e taimi ke fakaʻauha ai kinautolú, naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ha founga ʻe lava ke hao ai e kau māʻoniʻoní; ʻi heʻene peheé, ko kinautolu kotoa naʻe mahino ki ai mo nau tauhi e hala ko ʻení, naʻa nau ʻiloʻi moʻoni e tāpuaki ne talaʻofa maí [vakai, Sēnesi 6–8].

Ki muʻa pea kapa ʻe Sosiua ʻa Selikoó, naʻe pau ke ne muimui ki ha ngaahi founga pau naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá. Hili ʻenau muimui totonu ki he ngaahi founga ko iá ʻo fakatatau mo e fekaú, naʻe tō mai leva ki hono nimá ʻo ne liua leva e kolo ko Selikoó. [Vakai, Sosiua 6.]

Ko ha fakatātā ʻeni ʻe taha: ʻi he talanoa ʻo Neamani ko e ʻeikitau ʻo e kau tau ʻa Sīliá;—ʻi heʻene puke ko ia he kiliá mo ne fanongo he talanoa kau ki he palōfita ko ʻIlaisá, naʻá ne kole ki ai ke ne fakamaʻa muʻa hono kiliá. Naʻe maʻu ʻe he palōfitá e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku [fetuʻutaki] mo e Finangalo ʻo e ʻOtuá, peá ne talaange te ne toe lava pē ʻo maʻa ʻo kapau te ne kaukau tuʻo fitu ʻi he vai ko Soataní. Naʻe ʻuluaki fakakaukau ʻa Neamani ia ne fuʻu maʻamaʻa e ngāué ni pea ʻikai fie muimui ki ai—ke ʻoua te ne fakaʻaongaʻi ha founga ʻoku fuʻu faingofua pehē. Ka ʻi he hili haʻane toe fakakaukau ki ai, naʻá ne ʻalu atu ʻo muimui ki he ngaahi tuʻutuʻuní; pea vakai! naʻe hoko mai leva ʻa e tāpuakí. [Vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 5:1–14.] …

ʻI he taimi naʻe kamata ai ʻa e kuonga faka-Kosipelí, naʻe maʻu foki e ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi tāpuakí ʻi he tefitoʻi moʻoni tatau pē; ʻa ia naʻe makatuʻunga ia ʻi he talangofua ki ha ngaahi tuʻutuʻuni pau kuo fokotuʻu. Naʻe kei fakaʻilongaʻi mai pē ʻe he ʻEikí ia ha ngaahi ngāue tukupau, mo talaʻofa mai ha ngaahi faingamālie makehe maʻanautolu kotoa ʻe muimui ki aí; pea ʻi he taimi naʻe fakahoko ai e ngaahi ngāue ko iá—ʻo muimui ki ai ʻi he tapa kotoa pē—naʻe pau leva ke hoko mai e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa maí.3

Ko e ngaahi ouau ko ia ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá ʻoku tau mamata ki aí, ʻoku fehokotaki taʻe toe lava ke veteki ia, mo e ngaahi ngāue ʻi loto ʻa e tuí mo e fakatomalá.

Kuo fakakaukau tavale ha kakai ko e ngaahi meʻafoakí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e kuonga faka-Kōsipelí ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi hano fakahaaʻi ʻokú te tauhi ki ai pe ʻi he ngaahi ngāue ʻoku hā ki tuʻá, ka ʻoku maʻu pē ia ʻi he tuí pē mo e fakatomalá, ʻo fakafou ʻi he ngāue ʻa e ʻatamaí, kae ʻikai fai ha ngāue fakatuʻasino. Ka ʻi heʻetau tuku ki he tafaʻakí e ngaahi tukufakaholo, talatupuʻa mo e tuʻutuʻuni ʻa e tangatá, te tau hanga atu leva ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻo ʻiloʻi ai ha ngaahi ngāue naʻe pau ke fakahoko pe ngaahi ouau ne tau mamata ki ai ʻi he kuonga faka-Kosipelí, ʻa ia naʻe fehokotaki taʻe-lava-ke-veteki ia ki he ngaahi ngāue ʻoku fai ʻi he lotó, ʻa ia ko e tuí mo e fakatomalá. Ke fakamoʻoniʻi ʻení, ʻoku ou fie ʻoatu ai e kiʻi vakai ko ʻení:—

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “ko e hā ʻoku mou ui ai au, ʻEiki, ʻEiki, kae ʻikai fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou talá?” [Luke 6:46] Naʻá Ne toe folofola foki, “Ko ia ʻokú ne fanongo ki heʻeku talá ni, pea fai ki ai, te u fakatatau ia ki he tangata poto, naʻe langa hono falé ʻi he funga maká.” [Vakai, Mātiu 7:24.] Pea, “ko ia ia ʻe tui mo papitaisó, ʻe moʻui.” [Maʻake 16:16.] Naʻá Ne toe folofola foki, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” [Sione 3:5] ʻOku fie maʻu ʻe he folofola ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko ʻe he kakaí ha ngaahi ngāue kae lava ke nau maʻu honau fakamoʻuí.

ʻI he ʻaho ʻo e Penitekosí, naʻe lea ai ʻa Pita ki he kakai ne nofo takai aí, “Fakatomala pea mou taki taha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke fakamolemole ai ʻa e angahalá, pea te mou maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” [Vakai, Ngāue 2:38.] ʻI he lea fakakikite ko ʻení, ʻoku tau ako ai naʻe pau ke fai ʻe he kakaí ha ngāue ʻa ia ko e papitaiso ʻi he vaí, kae lava ke nau maʻu e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá pea maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, hiliange iá. Ka ki muʻa pea fakahoko e ngāue ko ia ki tuʻá, kuo pau ke tomuʻa fakahoko e ngāue ia ki lotó—ʻa ia ko e tuí mo e fakatomalá. ʻOku muʻomuʻa e tuí mo e fakatomalá ʻi he papitaisó; pea muʻomuʻa e papitaisó ʻi he fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá mo hono tali ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. …

ʻOku taku ʻe ha niʻihi ʻoku hala ke kau e papitaisó ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá, ke fakahoko kae maʻu ʻa e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. Ko e tali ki aí, ʻoku tau pehē kuo fakahoko ia ʻe he Fakamoʻuí mo e kau ʻaposetolo ʻi muʻá; ko ia ʻoku ʻi ai hotau tufakanga ke tau muimui ki heʻenau sīpingá. … ʻOku hanga ʻe he papitaisó … ʻo toʻo atu e angahalá mo e ʻulí mei hotau laumālié ʻo fakafou ʻi he tui ki he fakalelei maʻongoʻongá. …

ʻOku ʻosi fakahā mahino mai kuo pau ke fakahoko e ngaahi ngāue ia ki tuʻá, kae pehē ki he tuí mo e fakatomalá, kae lava ke tau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí.4 [Vakai ki he fokotuʻu hono 2 ʻi he peesi 63.]

ʻOku fakahoko ʻa e papitaisó ʻi he fakauku pea ʻoku foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nima.

Ko e papitaiso ʻi he vaí ko ha konga ia ʻo e Ongoongolelei ʻo Kalaisí pea ʻoku tau fakatokangaʻi naʻe makehe ʻaupito hono fakahoko ia ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá. …

Te tau toʻo ha kiʻi taimi ke tau feinga ai ke tau vakai totonu ki he founga papitaiso naʻe fakahokó. ʻOku hā mahino naʻe taha pē founga naʻe pau ke fakahoko ai e ouau ko ʻení pea naʻe fakamatalaʻi e founga ko iá ki he kau ʻaposetoló pea naʻe pau ke nau muimui pau ki ai ʻi hono fakahoko iá. Ke tau maʻu ha fakakaukau totonu ki he kaveingá ni, ʻe fie maʻu ia ke tau vakai ki he ngaahi tūkunga naʻe fakahoko ai ʻa e papitaisó.

ʻOku pehē naʻe fai papitaiso ʻa Sione [ko e Papitaisó] ʻi ʻEnoni, ko e lahi ai ʻa e vaí [vakai, Sione 3:23]; pea kapau ko e foungá ko e luluku, mahalo naʻe ʻikai mei ʻalu ia ki ʻEnoni ko e lahi ai e vaí, ka naʻe mei luluku pē ʻe ia ʻa Siutea kotoa ʻaki ha meʻi vai siʻisiʻi kae ʻoua tene toe faifononga ki ʻEnoni. ʻOku talamai foki, naʻá ne fai papitaiso ʻi Soatani pea hili hono fakahoko e ouaú ki hotau Fakamoʻuí, naʻá ne ʻalu hake mei he vaí, ko e fakamoʻoni ia naʻá ne hifo ki he loto vaí kae lava ke fakahoko e ouaú ʻi he founga totonu [vakai Mātiu 3:16]. ʻOku toe talanoa foki ia ki he ʻIunoké ʻi heʻene hifo ki he vaí mo Filipé pea mo ʻene ʻalu hake mei he vaí [vakai, Ngāue 8:26–38]; kuo pau ke tala ʻe he taha kotoa ʻoku ʻuhinga mālie pea faitatau ʻene toutou hokó, pea kapau naʻe hanga ʻe he luluku ʻi he foʻi laʻé ʻo fakahoko ʻa e taumuʻa ko iá, ko e hā leva naʻe hifo ai e kakai ko ʻení ki he loto vaí ke toki maʻu ai ʻa e ouaú. ʻI he tohi ʻa Paula ki he kāingalotú, naʻá ne ʻomi ai ha fakamoʻoni mahino fekauʻaki mo e fakauku ʻi he vaí. … Naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko iá kuo tanu ʻa e kau māʻoniʻoní fakataha mo Kalaisi ʻi he papitaisó [vakai, Loma 6:4; Kolose 2:12].

ʻOku ʻosi mahino pē naʻe ʻikai ke mei tanu kinautolu ʻi he vai ʻo e papitaisó, kapau naʻe ʻikai fakauku kinautolu ke nau pulia kakato ʻi he loto vaí. He ʻikai lava ke tau pehē ʻoku tanu ha meʻa kapau ʻoku kei ʻasi pē hano konga; ko ia, ʻoku ʻikai foki tanu ha tangata ʻi he vai ʻo e papitaisó kae ʻoua kuó ne ʻalu atu ki he loto vaí. Ko e fakamatala ko ʻeni ʻa e ʻaposetoló ki he founga ʻo e papitaisó, ʻoku fekauʻaki lelei ia mo e folofola ʻa e Fakamoʻuí, Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ia ʻi he vaí, etc. Ke fanauʻi ʻi ha meʻa ʻoku ʻuhinga iá kuo pau ke fokotuʻu kita ʻi he loto meʻa ko iá; pea ʻi heʻete hū ki tuʻa mei aí, ke tuʻu hake mei he loto vaí, kuo pau ke ʻuhinga ia naʻá te tokoto hifo ʻi he loto vaí pea toe fokotuʻu hake kita mei ai.

ʻOku ou tui kuo feʻunga e fakamatala kuo fai ke fakalotoa ʻaki e ʻatamai mahino mo taʻeveiveiua kotoa pē ko e fakaukú ʻa e founga ouau papitaiso naʻe fakahoko ʻi he kuonga muʻa ʻo e tui faka-Kalisitiané, ʻi he taimi naʻe tala ai e kei haohaoa mo kakato ʻo e Ongoongoleleí, ko ia te u fakaʻosi ai ʻeku fakamatala ki he kaveinga ko iá.

ʻOku tau ako mei he [vahe] 6 ʻo e tohi ʻa Hepeluú, naʻe kau e hilifaki ʻo e nimá ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa ko e ouaú ni, kae pehē ki he papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, ʻoku ʻikai liʻaki ʻaupito ia ʻe he ngaahi siasi faka-Kalisitiane ʻo e kuonga ní; ko ia ʻoku ou fakatauange pē ʻe tokoni haʻaku lea nounou fekauʻaki mo e kaveingá ni. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ne hoko naʻe hilifaki ai ʻe Kalaisi hono nimá ki he mahakí ʻo ne fakamoʻui kinautolu; pea ʻi hono fakanofo ʻo e kau ʻaposetoló, ʻi he vahe fakaʻosi ʻo e tohi ʻa Maʻaké, ʻoku pehē ai, ko e ngaahi fakaʻilonga ʻeni ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku tuí; te nau hilifaki nima ki he mahakí pea te nau moʻuí, etc. Naʻe hilifaki ʻe ʻAnanaia hono ongo nimá ʻia Saula pea naʻe toe ʻā leva hono matá hili hono fakahoko ʻa e ouaú [vakai, Ngāue 9:17–18]. ʻI he taimi naʻe tukuvakā ai ʻa Paula ʻi he motu ko Melitá, naʻá ne hilifaki hono ongo nimá ʻi heʻene tamai ko Pupilió, ko e kōvana ʻo e motú peá ne fakamoʻui ia mei heʻene mofí [vakai, Ngāue 28:8]. ʻOku hā mei he fanga kiʻi lea ko ʻení naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke hoko ʻa e hilifakinimá ko ha [founga] ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki fakalangí.

Neongo naʻe fehokotaki e fakamoʻui mahakí pea mo hono fakahoko ʻo e ouaú ni, ka ko e taimi ʻoku tau vakaiʻi fakalelei ai e kaveingá ni, ʻoku tau ʻiloʻi ai naʻe ʻi ai ha tāpuaki lahi ange naʻe fehokotaki mo e ouaú ni. ʻOku talamai kiate kitautolu, ʻi he kolo ko Samēliá, naʻe papitaiso ha kakai tangata mo fefine ʻe Filipe, pea naʻe hoko ai ha fiefia lahi ʻiate kinautolu ne papitaisó. Mahalo naʻa nau fiefia kinautolu ko e ola ʻo hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, ʻo fakafou ʻi he tuí, fakatomalá mo e papitaisó pea mo hono maʻu ha konga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻe fakanatula pē ʻene muimui ʻiate kinautolú, hili ʻenau maʻu ha tali ko e konisēnisi lelei, ʻo fakafou ʻi hono fakamolemoleʻi ʻo ʻenau ngaahi angahalá. Naʻe fakafou ʻi he konga ko ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ne nau maʻú, ʻa e kamata ke nau mamata ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. He ʻe hangē ia ko e folofola ʻa hotau Fakamoʻuí, Ko ia ai he ʻikai lava ke mamata ha tangata ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, tukukehe ʻo ka toe fanauʻi foʻou ia; pea [ʻi he] veesi hokó, ʻokú ne folofola ai, he ʻikai lava ke ne hū ki ai tukukehe ʻo ka fanauʻi tuʻo ua ia; ʻuluaki ʻi he vai, pea ʻi he Laumālie [vakai, Sione 3:3–5].

Kuo fanauʻi e kakai ʻi Samēliá ʻi he vai—kuo nau maʻu e ʻuluaki fanauʻí, kuo nau ʻi ha tuʻunga ʻo e mamata ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo fakakaukau atu ʻi he tui ki hono ngaahi tāpuakí, ngaahi faingamālié mo e nāunaú; ka koeʻuhí kuo teʻeki ai toe fanauʻi kinautolu ʻi he Laumālié, kuo teʻeki ai ke nau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá—kuo teʻeki ai ke nau maʻu kakato e ngaahi faingamālie ʻo e Ongoongoleleí. ʻI he fanongo e kau ʻaposetolo ʻi Selusalemá ki he ola lelei e ngāue ʻa Filipé, naʻa nau fekau atu ai ʻa Pita mo Sione ʻo fakataumuʻa ke na fai ʻa e hilifakinimá. Ko ia ai, ʻi heʻena aʻu atu ki Samēliá, naʻá na hilifakinima ʻa kinautolu kuo papitaisó pea naʻa nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. [Vakai, Ngāue 8:5–8, 12, 14–17.]5 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 63.]

ʻOku toki hoko mai pē ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá he taimi ʻoku fakahoko ai e ngaahi ouau ko iá ʻi he mafai totonú.

Ka ʻikai fakahoko ia [ngaahi ouaú] ʻe ha taha naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá, he ʻikai leva ke muiaki mai e ngaahi tāpuaki tatau ia. Naʻe fakanofo ʻe Sīsū Kalaisi e kau ʻaposetoló mo e kau fitungofulú ke nau fakahoko e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá. Ka naʻe pehē ʻe Kalaisi ki he kau ʻaposetoló, Ko e angahala ʻa e kakai fulipē te mou fakamolemole, ʻoku fakamolemole ia kiate kinautolu; pea ko e angahala ʻo ia fulipē ʻoku mou tuku pē, ʻoku tuku pē ia [vakai, Sione 20:23]: ʻa ia, ko e tangata kotoa pē ʻe haʻu ʻi he loto fakatōkilalo ʻo fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá pea maʻu ʻa e papitaisó mei he kau ʻaposetoló, ʻoku totonu ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi he taʻataʻa fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku fakafou ʻi he hilifakinimá ʻa ʻenau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ka ko kinautolu te nau fakafisi ke maʻu ia ʻi he foungá ni mei he kau ʻaposetoló, te nau kei maʻu pē ʻenau ngaahi angahalá. … Naʻe hanga ʻe he kau ʻaposetoló ʻo foaki ki ha niʻihi kehe e mālohi mo e mafai ʻo hono taki ʻo e Ongoongoleleí; ko ia naʻe ʻikai ko e kau ʻaposetoló pē naʻa nau maʻu e lakanga fakatakimuʻá ni. … Ko ia, ka ʻikai maʻu ha taha ʻokú ne maʻu e lakanga tatau mo ʻení, ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke papitaiso mo hilifakinimá, he ʻikai ha totonu ia ʻa ha taha ke ne maʻu ʻa e ngaahi ouau ko iá pe te ne ʻamanaki atu ke maʻu e ngaahi tāpuakí, kae ʻoua kuo fakahoko kinautolu he founga totonú.

… Ne laui senituli e mole ʻa e mafai ia ke fakahoko e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí. … Ne iku ʻo hē atu ʻa e siasi ia ne fokotuʻu ʻe he kau ʻaposetoló, ʻo nau hē atu ki he maomaonganoá pea mole ʻa hono mafaí, hono lakanga fakataulaʻeikí pea ʻi heʻenau mavahe ko ia mei he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá, naʻe mole foki ai mo hono ngaahi meʻafoakí mo e ʻaloʻofá; naʻa nau maumauʻi ʻa e ngaahi fonó mo liliu ʻa e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí; naʻe liliu ʻa e fakaukú ia ki he luluku pē pea liʻaki ʻaupito ʻa e hilifakinimá; ne nau fehiʻa ki he kikité pea nau taʻe-tui ki he ngaahi fakaʻilongá. …

ʻI he mamata mo lea ʻa Sione heʻene ngaahi Fakahaá ʻo kau ki he hē atu ʻa e siasí ʻo tō ki he fakapoʻulí, … naʻá ne lea ai ʻi he [vahe 14, veesi 6], ʻo kau ki he Ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. “Pea ne u mamata ki ha ʻāngelo kehe ʻe taha ʻoku puna ʻi he loto langí, kuo ʻiate ia ʻa e Ongoongolelei taʻengata ke malanga ʻaki kiate kinautolu ʻoku nofo ʻi he māmaní;” ko ia ʻoku mahino naʻe pau ke fakahoko e kikité ʻi ha taimi ki muʻa ʻi he hāʻeleʻanga ua mai ʻa hotau Fakamoʻuí.

… ʻOku ou fakamoʻoni atu he taimí ni, hili hono fakapapauʻi taupotu mai ʻi he fakahā mei he ʻOtuá kuo ʻosi fakahoko ʻa e kikité ni, pea kuo ʻaʻahi mai ha ʻĀngelo ʻa e ʻOtuá ki he tangatá he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo toe fakafoki mai ʻa ia kuo molé, ʻo kau ai e lakanga fakataulaʻeikí,—ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá,—ʻa hono kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá.6 [Vakai ki he fokotuʻu hono 4 ʻi he peesi 63.]

ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai e fuakava ʻo e papitaisó mo fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ke muiaki mai e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

Tā ko e fokotuʻutuʻu ʻeni ʻo e Ongoongoleleí ʻi he kuonga ʻo e kau ʻaposetoló ʻa ia ko e tui kia Sīsū Kalaisi, papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá pea mo e hilifakinima ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he taimi naʻe mahino mo fakahoko lelei ai e fokotuʻutuʻu ko ʻení, naʻe muiaki mai leva ai e mālohí, ngaahi meʻafoakí, ngaahi tāpuakí mo e ngaahi faingamālie nāunauʻiá; pea ko e taimi naʻe fakahoko totonu ai e ngaahi foungá ni ʻi he kuonga mo e vahaʻa taimi kotoa pē, pea muimui ki ai ʻi honau tūkunga mo e fakahokohoko totonú, naʻe pau ke muiaki mai e ngaahi tāpuaki tatau pē; ka ko e taimi naʻe liʻaki fakakātoa pe fakakonga ai iá, naʻe mole kotoa e ngaahi tāpuaki ko iá pe ko haʻanau hōloa lahi.

ʻI he folofola ʻa Kalaisi ki he kau ʻaposetoló, naʻá Ne folofola ai ʻo kau ki ha ngaahi meʻafoaki fakalangi makehe naʻe maʻu ʻe ha niʻihi ko e ola ʻo ʻenau talangofua ki he fokotuʻutuʻu ko ʻení [vakai, Maʻake 16:15–18]. ʻOku ʻomi ʻe Paula … ha fakamatala kakato ange ʻo e ngaahi meʻafoaki kehekehe naʻe maʻu ʻi hono kakato ʻo e Ongoongoleleí; naʻá ne fakamatalaʻi mai ha hiva peá ne fakahā mai ko e ngaahi ola pe fua kinautolu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní [vakai, 1 Kolinitō 12:8–10]. Naʻe talaʻofa ʻe foaki mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki he tokotaha kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e tokolahi ʻe ui ʻe he ʻEikí [vakai, Ngāue 2:37–39]. Ko e meʻafoakí ni, ʻoku taʻefaʻaliliua ʻi hono natulá mo e anga ʻene ngāué pea ʻoku fehokotaki taʻe toe ngata ia mo e talaʻofa ki he foungá ni pe fokotuʻutuʻú ni pea ko ia ʻoku fakapotopoto, pau mo Fakafolofola ke tau ʻamanaki atu ki he meʻafoaki mo e ngaahi tāpuaki tatau pē; pea naʻe lava ʻe Noa ke ne toki maʻu hono fakamoʻui fakaemāmani fekauʻaki mo e talaʻofá hili ʻene langa ʻa e ʻAʻaké, [vakai, Mōsese 7:42–43]; pe ko Sosiua, hili ʻene takaiʻi tuʻo lahi ʻa Selikoó pea holo hono ngaahi holisí, naʻá ne toki lava ai ke puke pōpula hono kakaí [vakai, Sosiua 6:12–20]; pe ko e kau ʻIsilelí naʻe pau ke fai e ngaahi feilaulau ne fekau ke nau faí, kae toki lava ke fakamolemoleʻi [ʻenau] ngaahi angahalá [vakai, Levitiko 4:22–35]; pe ko Neamani, naʻe toki sai pē hono kiliá hili ʻene talangofua ki he tuʻutuʻuni ʻa ʻIlaisá [vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 5:1–14]; pe ko e fakaʻosí, naʻe toki maʻu pē ʻe he tangata kuí ʻa e pale ne talaʻofa maí hili ʻene kaukau he vai ko Sailoamé [vakai, Sione 9:1–7], ko ia ʻoku ou pehē atu, ta ʻoku tonu mo fie maʻu, ko e taimi kotoa pē ʻe tuku ai ʻe ha tangata ki he tafaʻakí ʻa ʻene loto fakamāú mo ʻene ngaahi fakakaukau fakamāmaní pea mo e ngaahi talatupuʻa loí ka ne muimui ki he fokotuʻutuʻu kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, he ʻikai ha meʻa ia ʻi he lalo langí te ne taʻofi ʻetau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku fehokotaki mo e Ongoongoleleí ʻi he kuonga fakaeʻaposetoló.

Ke maʻu e tui fakalotu te ne fakahaofi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ke tau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ke tau tui ki he ʻEiki ko Sīsuú pea fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻa ia ko hono liʻaki kinautolu, ka tau laka atu ki muʻa ʻo papitaiso ʻi he fakauku ke maʻu e fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá pea tau toki maʻu leva ʻa e hilifaki ʻo e nimá.7

ʻI he taimi naʻa tau tali ai ʻa e Ongoongolelei ko ʻení, naʻa tau fuakava he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻe tataki ʻa kitautolu, ʻe puleʻi ʻa kitautolu pea te tau muimui ki he ngaahi fokotuʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea te tau talangofua ki he tefitoʻi moʻoni [Laumālie Māʻoniʻoní] ʻoku maʻu ai ʻa e moʻuí, ʻoku maʻu ai ʻa e ʻiló pea mo e mahino ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, pea mo fetuʻutaki mo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá; pea te tau ngāue ke lavaʻi e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakamoʻui e faʻahinga ʻo e tangatá pea motoʻaki ʻetau moʻuí ʻa e, “ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ka ko e Puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá.” Ko e hā e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻetau tauhi e ngaahi fuakava ko ʻení … mo ʻetau muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko kitautolu pē kuo pau ke tau fakamāuʻí. ʻI heʻetau fakahoko ʻení, kuo tau maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtua Māfimafí, kuo fakalahi ʻetau fakakaukaú mo ʻetau mahinó pea kuo tau laka atu ʻi he hala ʻo e anga māʻoniʻoní, ʻi he hala ʻo e haohaoá. … Hangē pē ko e taimi ʻoku ʻikai ke tau faivelenga aí, … kuo mole ai meiate kitautolu e faingamālie he ngāué ni ke tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, mo maʻu ʻa e poto mo e ʻilo mo e ʻatamai fakalangi ʻoku fie maʻu ke tau ikunaʻi ʻaki e ngaahi kovi mo e ʻahiʻahi ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Ka ʻi heʻetau muimui ko ia ki he ngaahi fokotuʻu ʻa e Laumālie fakalangi ko ʻení, kuo tau aʻusia ai ha nonga mo e fiefia ʻi hotau laumālié pea tau ikunaʻi ʻa e filí pea tau fakatoka ai maʻatautolu ha koloa he ʻikai kai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, ka kuo tau laka atu ki muʻa ʻi he hala ki he puleʻanga fakasilesitialé.8 [Vakai ki he fokotuʻu fika 5 ʻi laló.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–x.

  1. ʻI hoʻo lau ʻa e fakamatala ʻi he peesi 51–53, fakakaukau angé ki hono papitaiso mo hilifakinima koé pe ko ha taimi naʻá ke mamata ai ʻi hono maʻu e ongo ouaú ni ʻe ha taha. Ko e hā e ngaahi fuakava naʻá ke fai he taimi naʻá ke maʻu ai e ongo ouau ko ʻení? Ko e hā ha founga kuo tākiekina ai hoʻo moʻuí ʻe he ngaahi fuakava ko ʻení?

  2. Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai e tuí mo e fakatomalá, kae ʻoua ke kau ki ai e ongo ouau ko ʻení? Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai e ongo ouaú ni kae ʻoua ke kau ai ʻa e tuí mo e fakatomalá? ʻI hoʻo fakalaulauloto pe aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení, mou toe fakamanatu e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sinou ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ouau ki loto mo tuʻá (peesi 54–56).

  3. Mou ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sinou he peesi 56–59, pea fakatokangaʻi e ngaahi potu folofola ʻoku fakamatala ki aí. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi potu folofola ko ʻení ʻo fakalahi hoʻo mahinó fekauʻaki mo e fie maʻu ke papitaiso ʻi he fakaukú? ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e hilifakinima ke maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha “tāpuaki maʻongoʻonga ange” ia ʻi he hilifakinima ke fakamoʻui e mahakí?

  4. Lau ʻa e konga ʻoku kamata he peesi 59. Ko e hā ha “ngaahi meʻafoaki mo e ʻaloʻofa” ʻoku mou maʻu ʻi hoʻomou moʻuí tuʻunga ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

  5. Lau ʻa e ongo palakalafi fakamuimuitaha ʻo e vahé. ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke tataki mo puleʻi “ʻe he ngaahi fokotuʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní”?

  6. Ko e hā ha founga ʻoku fekauʻaki ai e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28 pea mo e ngaahi akonaki ʻi he vahe ko ʻení? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá ke tokoni ʻi hono fakamahinoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: 2 Nīfai 31:12, 17–20; Mōsaia 18:8–10; ʻAlamā 5:14; T&F 20:37; 36:2; 39:6; 130:20–21

Tokoni Fakafaiakó: “[Fakaʻehiʻehi] mei he vaivaiʻanga ko e fuʻu lahi e meʻa ʻoku akoʻi he foʻi kalasi ʻe tahá…. Ko ʻetau akoʻi ʻa e kakaí, ka ʻoku ʻikai ko e kaveingá; pea … ko e faʻunga ʻo e lēsoni kotoa pē kuó u mamata ai, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ia ʻoku hā aí, ʻi he meʻa ʻe lava ke akoʻi ʻi he vahaʻa taimi ʻoku ʻoatú” (Jeffrey R. Holland, “Akoʻi mo Ako ʻi he Siasí,” Liahona, Sune 2007, 59).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “How He Became a ‘Mormon,ʻ” Juvenile Instructor, Jan. 15, 1887, 22.

  2. “Organization of the Church in Italy,” Millennial Star, Dec. 15, 1850, 373.

  3. The Only Way to Be Saved (tohi tufa, 1841), 2–3; toʻo ʻa e mataʻitohi fakahihifí mei he ʻuluaki pākí; toe fakaleleiʻi e fakaʻilonga leá. Naʻe hiki ʻe Lolenisou Sinou ʻa e kiʻi tohi tufa ko ʻení ʻi ha taʻu ʻe valu ki muʻa pea toki ui ia ke ne hoko ko ha ʻAposetoló. Naʻe liliu ia kimui ange ki ha ngaahi lea fakafonua kehekehe, kau ai ʻa e faka-ʻĪtalí, Falanisē, Hōlani, Tenimaʻake, Siamane, Sueteni, Pengikali, Toake ʻAmēnia, mo e Toake Kalisí. Naʻe toutou paaki ia ʻi he konga kimui ʻo e taʻu 1800, lolotonga ʻene hoko ko ha ʻAposetoló.

  4. The Only Way to Be Saved, 3–4, 6; ʻosi toʻo ʻa e mataʻitohi fakahihifí mei he tatau totonú.

  5. The Only Way to Be Saved, 6–9.

  6. The Only Way to Be Saved, 10–12; ʻosi toʻo ʻa e mataʻitohi fakahihifí mei he tatau totonú.

  7. The Only Way to Be Saved, 9–10.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1880, 79–80.

Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e sīpingá maʻatautolu he taimi naʻá Ne papitaiso ai ʻi he fakaukú.

Naʻe papitaiso ha meimei kakai ʻe toko 3,000 ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí.

ʻOku tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifakinima.