Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 17: Lakanga Fakataulaʻeikí—‘ki hono Fakamoʻui ʻo e Fāmili ʻo e Tangatá’


Vahe 17

Lakanga Fakataulaʻeikí—“ki hono Fakamoʻui ʻo e Fāmili ʻo e Tangatá”

“Kuo fakahā ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú ki hono fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá. Kuo pau ke longomoʻui ʻetau fakakaukau fekauʻaki mo iá.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Naʻe fakanofo ʻa ʻEletā Lolenisou Sinou ko e ʻAposetolo he ʻaho 12 ʻo Fēpueli 1849. ʻOsi mei ai ha māhina ʻe valu kuo ui ia ke ne fokotuʻu ha misiona ʻi ʻĪtali. Naʻe mavahe ki heʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻaho 19 ʻo ʻOkatopa 1849, fakataha mo ha kau tangata naʻe ui ke ngāue. Naʻe fononga lalo, heka hoosi, pea mo heka vaka mo hono kaungā ngāué ʻi he fononga lōloá ni.

ʻI heʻenau tūʻuta ki ʻĪtali ʻi Sune 1850, naʻá ne ʻilo mo hono kaungā fonongá naʻe teʻeki mateuteu ʻa e kakai ʻi he ngaahi kolo lalahi ʻo ʻĪtalí ke tali ʻa e ongoongoleleí. Ka naʻe nofo ʻene tokangá ʻi ha kakai naʻe ui ko e Kau Uolotení (Waldenses), peá ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ke ngāue ʻiate kinautolu. Ne ʻosi nofo ʻa e kakai Uolotení ʻi ha ngaahi senituli ʻi he feituʻu lingolingoa Pitimoní (Piedmont)—ko ha teleʻa he moʻungá ʻi he fakatonga ʻo e kauʻāfonua ʻo ʻĪtali mo Suisalaní pea ki he fakahahake ʻo e kauʻāfonua ʻo ʻĪtali mo Falaniseé. Naʻa nau līʻoa ki hono ako ʻo e Tohi Tapú mo muimui ki he sīpinga ʻa e Kau ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí, ʻi he hili ʻenau fokotuʻu honau sōsaietí tuʻunga ʻi ha holi ke maʻu ha tauʻatāina fakalotu.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sinou ko e taimi naʻe fakakaukau ai ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki he kakai Uolotení, “naʻe hangē naʻe maamangia hoku ʻatamaí ʻi ha fuʻu maama ngingilá.”1 Ka neongo ʻa e ngaahi fakamahino ko ʻení, naʻá ne ongoʻi naʻe taʻe-fakapotopoto ke ne kamata leva ai e ngāue fakafaifekaú he naʻe ʻosi tufaki ʻe he ngaahi fili ʻo e Siasí ai ha ngaahi tohi ki he kakaí, mo fakamafola ha ngaahi loi fekauʻaki mo e Siasí.2 Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Sinou ʻo pehē, “ʻI heʻeku ongoʻi ko e loto ʻeni ʻo e Laumālié ke mau kamatá, ʻo ʻuluaki māmālie mo tokangá, naʻá ku talangofua leva ki he finangalo ʻo e langí.”3

Neongo naʻe ʻikai kamata leva e malanga ʻa e kau faifekaú, ka naʻe tokangaʻi ʻe ʻEletā Sinou hono pulusi ʻo e ngaahi tohitufá ʻi he lea faka-ʻĪtalí mo e lea faka-Falaniseé. ʻIkai ngata aí, naʻe fakakaungāmeʻa mo hono kaungā-ngāué ki he kakai naʻa nau feohí. Naʻá ne pehē, “Naʻa mau fāifeinga lahi ke fokotuʻu ha fakavaʻe ʻe ʻaonga ʻi he kahaʻú, ʻi hono teuteuʻi fakalongolongo pē ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí ke nau tali ʻa e Ongoongoleleí, ʻaki haʻamau tanumaki ha ngaahi ongo fakakaumeʻa ʻi he loto ʻo kinautolu naʻa mau feohí. Ka naʻá ku ongoʻi faikehe, pea ko hano siviʻi pē ʻo ʻeku kātakí, ke u ʻi he lotolotonga ʻo ha kakai lelei ʻo lau-uike, mo lau-māhina, taʻe-femoʻuekina fakahangatonu ʻi hono fakahoko atu e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga naʻá ku haʻu ke malangaʻí.”4

Naʻe kamata ke liliu lahi e loto ʻo e kakai Uolotení fekauʻaki mo e Siasí ʻi he hili ha fakahoko ʻe ʻEletā Sinou ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ki ha kiʻi tamasiʻi naʻe fuʻu puke lahi. Naʻe hiki ʻeni ʻe ʻEletā Sinou ʻi heʻene tohinoá:

“ʻAho 6 Sepitemá—Naʻe taki ʻeku tokangá he pongipongí ni kia Siosefa Kai (Joseph Guy), ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu tolu, ko e siʻi taha ia ʻi he fāmili naʻa mau nofo aí. Ne tokolahi ha ngaahi kaungāmeʻa ne nau omi ke vakai ʻa e kiʻi tamasiʻí, he naʻe hangē ki he kakai kotoa pē, kuo ofi siʻane mālōlō. Naʻá ku ʻalu ke sio ki ai ʻi he hoʻataá: kuo maumauʻi ʻe mate siʻono sinó; ko siʻono kiʻi sino moʻui leleí kuo holo ʻo hui ʻataʻatā pē, pea ko ʻete toki siofi fakaleleí pē te te ʻilo ai ta ʻoku siʻi kei moʻuí.”

Naʻe hanga ʻa ʻEletā Sinou ki he ʻEikí he efiafi ko iá ʻo kole tokoni, he naʻá ne hohaʻa ki he fakafepakiʻi hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí pea mo toe hohaʻa fekauʻaki mo Siosefa Kaí. Naʻá ne fakamatala kimui ʻo pehē: “ʻI ha ngaahi houa lahi kimuʻa peá u toki foki ke mālōloó, naʻá ku tangi tautapa ki he ʻEikí ke tokoni mai kiate kimautolu he taimi ko ʻení. He ʻikai ke lava ʻo ngalo-ngofua mei heʻeku manatú ʻeku ngaahi ongo ʻi he meʻá ni.

“ʻAho 7 ʻo Sepitemá—ʻI he pongipongi ní, naʻá ku fokotuʻu ange … ʻoku totonu ke mau ʻaukai, pea mau ō ki he ʻotu-moʻungá ʻo lotu. ʻI heʻemau mavahé, ne mau afe atu ʻo vakai ki he kiʻi tamasiʻí; ne tepa siʻono fofongá: pea kuikui pē siʻono kiʻi laumatá: naʻe holo hono kiʻi matá mo hono telingá, pea tea hono lanú, ko e fakaʻilonga ʻo e vave ʻa e maté. Naʻe kāpui hono kiʻi sinó ʻe he tautaʻa ʻo e maté, pea mei ngata mo siʻene moʻuí. Naʻe siʻi tangi ʻutuʻutufia pē ʻa Mīsisi Kai mo ha kakai fefine kehe, kae punou pē ʻulu ʻo Misa Kaí.” Naʻe fanafana ange leva ʻa Misa Kai kia ʻEletā Sinou pea mo e toenga ʻo e kau faifekaú, “ʻOku mate. ʻOku mate.”

Ne hoko atu ʻa ʻEletā Sinou ʻo pehē: “Hili haʻamau kiʻi mālōlō ʻi he ʻotu moʻungá, ʻo mavahe mei ha toe fakahohaʻa ʻe ala hokó, ne mau tautapa leva ai ki he ʻEikí ʻi he lotu tāumaʻu, ke fakahaofi muʻa e moʻui ʻa e kiʻi tamasiʻí. Pea ʻi heʻeku fakakaukau ki he meʻa ne fakaʻamu ke mau faí pea mo e meʻa ʻe vavé ni haʻamau fakamoʻoniʻi ki he māmaní, naʻá ku lau ai ʻa e tūkungá ni ko ha meʻa mahuʻinga lahi fau. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au ha faʻahinga feilaulau naʻá ku mei ala fakahoko, naʻe ʻikai ke u taʻe-fie fakahoko kae foaki mai ʻe he ʻEikí ʻemau kolé.”

ʻI heʻenau foki mai ki he fāmili Kaí ʻi he hoʻatā ko iá, naʻe fai leva ʻe ʻEletā Sinou ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kia Siosefa. Ne nau toe ō atu ki he fāmilí ʻi ha ngaahi houa siʻi mei ai, pea talaange ʻe he tamai ʻa Siosefá, “ʻi ha fofonga malimali houngaʻia,” kuo fakalakalaka ange ʻa e kiʻi tamasiʻí.

“ʻAho 8 ʻo Sepitemá—Naʻe mātuʻaki fakalakalaka ʻa e kiʻi tamasiʻí, pea lava ʻa e ongomātuʻá ke kiʻi mālōlō, he naʻe ʻikai ke na lava ia kimuʻa. Ko e ʻaho ní, kuó na lava ʻo mavahe mei ai, ʻo fakahoko ʻena ngaahi ngāué.” Ko e taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he faʻē ʻa Siosefá ʻene fiefia he moʻui ʻa e kiʻi tamasiʻí, ne tali ange ʻe ʻEletā Sinou, “Naʻe fakahoko ʻeni ʻe he ʻOtua ʻo e langí maʻau.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sinou, “Talu mei he houa ko iá mo ʻene kamata ke ake mai, ʻoku ou fiefia ai ke pehē, ʻi ha loto fonu houngaʻia ki heʻetau Tamai fakalangí, naʻe mavahe mei hono mohengá ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē, ʻo kau mo hono ngaahi kaungāmeʻá.”5

Hili e meʻa ne hokó, ne ongoʻi ʻe ʻEletā Sinou ko e tūkunga “lelei taha ʻeni kuo fai ki ai e ʻamanakí,” ke hoko atu e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí. ʻI he ʻaho 19 ʻo Sepitema 1850, ko e kakato ia ha māhina ʻe 11 mei heʻene mavahe mei ʻapi ke ngāue ʻi ʻĪtalí, naʻá ne fakahā ange ai ki hono kaungā-ngāué ʻoku totonu “ke kamata ʻenau malangaʻi e ongoongoleleí ki he kakaí.” Naʻa nau toe kaka leva ki he moʻungá, ʻo fakatapui ai ʻe ʻEletā Sinou ʻa e fonuá ki hono malangaʻi ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.6

Ko e lea ʻa ʻEletā Sinou kia Mīsisi Kai —“kuo fakahoko ʻe he ʻOtua ʻo e langí ʻeni maʻau” —naʻe hā mai ʻene ngaahi akonakí ʻi heʻene moʻuí kotoa fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne fakamanatu ki he Kāingalotú ʻe makatuʻunga ʻi he ngāue ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono, “fakahaaʻi e nāunau mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” ke ʻaonga ki he kakai kehé.7 [Vakai, fokotuʻu fika 1 he peesi 240.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Ko e kau maʻu Lakanga Fakataulaʻeikí ko ha kau talafekau ʻa e Fungani Māfimafí, mo ha mafai kuo foaki mei he langí ke nau fakahoko ʻa e ngaahi ouau māʻoniʻoní.

ʻOku talaki ʻe kitautolu, Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo tau maʻu mei he ʻOtuá ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá; ʻoku tau fakahā kuo tau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní—ʻa e mafai ʻo e ʻOtuá kuo foaki ki he tangatá, ʻa ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e totonu ke fakahoko hono ngaahi ouaú ʻi he founga te Ne tali aí.8

Ka ʻi ai ha tangata te ne fakatōkilaloʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea fakauku ʻi he vaí, ʻi he hili haʻane fakatomala ke fakamolemole ʻene ngaahi angahalá, te ne maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he hilifaki ʻo e nimá. ʻE lava nai ke u foaki ʻeni ki ai? ʻIkai, ʻi heʻeku hoko ko e talafekau ʻa e ʻOtua Māfimafí kuo foaki ki ai ʻa e mafaí, ʻoku ou fakahoko pē hono fakauku ki he fakamolemole ʻo e angahalá; ʻoku ou fakauku pē ia ʻi he vaí, he ʻoku ou maʻu ʻa e mafai ke fai ia. ʻOku ou hilifaki pē hoku ongo nimá kiate ia ke ne tali ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he ʻOtuá hoku mafaí mei hono ʻafioʻangá, ʻo fakamoʻoniʻi ko ʻene talafekau au, mo ne foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he taha ko iá.9

Ko e taimi ne u papitaiso ai ha kakai mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ko ʻení, ne tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ngāue ko iá ʻaki ʻEne fekau mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo foaki ha ʻilo ki he fakafoʻituitui naʻá ku fakahoko ki aí, mo fakapapauʻi kiate kinautolu naʻe foaki ʻa e mafaí mei he langí. Pea ko e Kaumātuʻa kotoa pē kuo ʻalu atu ke malangaʻi ʻa e Ongoongolelei taʻengatá, mo fakahoko totonu hono uiuiʻí, te ne lava ʻo fai ʻa e fakamoʻoni tatau, kuo fakahā ʻa e nāunau mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi ha founga mahino ki he ʻulu ʻo kinautolu ne nau tāpuakiʻí, ʻi heʻenau fakahoko ange ʻa e ngaahi ouau toputapu ko ʻení. Ko ʻemau fakamoʻoní ʻeni; ko e fakamoʻoni ʻeni [ʻi he 1830] ʻa ha taha fakafoʻituitui ne laka mai ki muʻa ʻo fakahā kuo fakamafaiʻi ia ʻe he ʻOtuá ke papitaiso ʻa e kakaí ki he fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, pea hilifaki nima kiate kinautolu ke nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku totonu ke ne fakahā kiate kinautolu ha ʻilo mei he maama taʻengatá naʻá ne maʻu ʻa e mafai ko ʻení. Ko e tokotahá ni ko Siosefa Sāmita; pea naʻá ne foaki ʻa e mafaí ni, ʻa ia naʻe foaki ange kiate ia ʻe ha kau ʻāngelo māʻoniʻoni, ki ha niʻihi kehe naʻe fekauʻi atu ke nau fakamoʻoni ki māmani ko kinautolu te nau tali ʻa e ngaahi ouau toputapu ko iá, ʻoku totonu ke nau maʻu ʻa e fakamoʻoni mei he Fungani Māfimafí naʻe fakamafaiʻi kinautolu ke nau fakahoko ia. Ko ʻemau fakamoʻoní ʻeni; pea ko ʻeku fakamoʻoni ʻeni ʻi he ʻao ʻo e kakaí ni pea mo e māmaní.10

Ko e fē ʻi māmani kotoa te ke lava ʻo maʻu ai ha kau faifekau fakalotu te nau fie fakahoko e mea ʻoku fai ʻe heʻetau kau ʻEletaá? Ko e fē ʻa e tangata pe kau tangata ʻe lava ke maʻu ʻoku nau loto lahi ke fakahā kinautolu ʻi he ʻao ʻo e māmaní mo pehē kuo ʻosi fakamafaiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ke nau fakahoko ha ngaahi ouau ki he kakaí ke nau lava ai ʻo maʻu fakahā mei he ʻOtuá? ʻOku vave pē hano ʻilo ha taha ʻokú ne fakahā ha tokāteline peheni pe ko ha taha kākā—he te ne fokotuʻu ʻe ia ʻa ia ʻi ha tuʻunga mātuʻaki fakatuʻutāmaki, pea ʻe vave hano ʻilo naʻe ʻikai ke ne maʻu ha faʻahinga mafai pehē. Ka ko ʻetau kau ʻEletaá, ʻoku nau lotolahi ke fakahā ʻeni. … Kuo ʻosi fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻEne kau ʻāngelo māʻoniʻoní mei he langí mo fakafoki mai ʻa e mafaí ki he tangatá ke nau fakahoko ʻa e (ngaahi) ouau ʻo e ongoongoleleí.11 [Vakai, fokotuʻu fika 2 he peesi 240.]

ʻOku tokoni ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ke tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi he moʻuí ni pea mo ʻitāniti.

Kuo toe fakafoki mai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí; kuo ʻosi foaki ia ki he tangatá ke lava ai, ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau fie maʻu ke lelei mo fiefiá, ʻo maʻu ʻa e faingamālié. ʻOku talamai ʻe he ongoongoleleí ʻa e founga ke tau maʻongoʻonga, lelei mo fiefia aí. ʻOku akoʻi ʻe he laumālie ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ki heʻetau lelei ʻi he lolotongá pea mo e kahaʻú.

ʻOku ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e ngaahi taumuʻá ni he ʻahó ni, pea ʻoku totonu ke tau hokohoko atu ʻo pukepuke kinautolu. Fakakaukau ki he taʻu ʻe uanima kuo hilí, pe fakakaukau pē ki ha taʻu ʻe hongofulu, pea mo e tokolahi fau ʻo ha kakai ne ʻi he Siasí he vahaʻa taimi ko iá, mo vakai ki he meʻa kuo tau lavaʻí. ʻOku mamaʻo ange ʻetau vakaí mo mahino lelei ange ha ngaahi meʻa, koeʻuhí he ʻoku tau mateuteu lelei ange ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko mai ʻi he māmaní ʻi he taʻu ko ia ʻe hongofulu, hongofulu mā nima, uofulu pe uofulu mā nima kuo hilí, ʻo tau ʻilo ʻa e founga ke tau ʻaonga aí, ʻo ʻilo ʻa e founga ke fakahoko ai ha ngaahi meʻa ʻi he founga totonu ʻoku tonu ke fakahoko aí. …

… Ko e taumuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ngaohi ʻa e [kakai] kotoa pē ke fiefia, ke fakamafola ʻa e fakamatalá, ke ʻai ʻa e kakai kotoa pē ke nau hoko ko e kau maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki tatau ʻi he hoko honau taimí.12

Kuo foaki mai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní ʻi he taumuʻá ni pē taha ʻi hotau kuongá, ke tataki mo fakahaohaoaʻi ʻa e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi heni, pea ke tatau pē ʻa e poto te tau maʻu ʻi heni he māmaní pea mo e ngeiá mo e faivelengá … , mo e tuʻunga hākeakiʻi te tau fotu ʻaki ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.13

Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí te Ne foaki mai ʻa e meʻa kotoa ʻokú Ne maʻú—pea ʻoku fakatatau ʻeni mo e fakapapau mo e fuakava ʻoku ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí [vakai, T&F 84:33–44]. ʻOku ʻikai ha taha ʻoku totonu ke veiveiua ʻi he meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe Sīsuú, he naʻá Ne fakahā, ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he Fakahā kia Sioné, “Ko ia ia ʻe ikuná, te u foaki ki ai ke nofo mo au ʻi hoku nofoʻa fakaʻeiʻeikí, ʻo hangē foki ko ʻeku ikuná, peá u nofo mo ʻeku Tamaí ʻi hono nofoʻa fakaʻeiʻeikí.” [Fakahā 3:21.] ʻE lava ke ʻi ai ha meʻa ʻe toe maʻongoʻonga ange ai? ʻOku ʻikai koā ke ne kātoi ʻa e meʻa kotoa pē?14

Ko e ongoongolelei kuo tau maʻú naʻe fakahā ia mei he langí, pea ko e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú naʻe fakahā ia ki hono fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá. Kuo pau ke longomoʻui hotau ʻatamaí ʻi he fekauʻaki mo iá.15 [Vakai, fokotuʻu fika 3 he peesi 240.]

ʻOku fekumi faivelenga mo tōtōivi ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki angatonú ki he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ke tokoni ange ʻi heʻenau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ou fie fakahoko ki hoku ngaahi tokoua ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí ha lea siʻi ʻo e talatalaifale, fakahinohino pea mo ha naʻinaʻi. ʻOku hilifaki kiate kimoutolu ha ngaahi fatongia toputapu, ʻoku ʻikai ngata pē ʻene fekauʻaki mo e fakamoʻui ʻo e toʻu tangata ko ʻení, ka mo ha ngaahi toʻu tangata lahi kuo mole atu, pea mo ha toe toʻu tangata lahi ʻe hoko mai. Ko e fuka nāunauʻia ʻo e puleʻanga ʻo ʻĪmanuelá kuo toe fokotuʻu he māmaní kuo pau ke tatala ʻi he fonua, puleʻanga, pea mo e ʻemipaea kotoa pē; ko ha leʻo ʻo e fakatokanga… kuo pau ke ʻoatu ki he kakai kotoa; ko kimoutolu kuo fili ʻe he ʻOtuá ki he taumuʻa ko ʻení, ko e foha lahi ʻo Siosefá, ke fakatahatahaʻi ʻa e kakaí [vakai, Teutalōnome 33:13–17]. ʻOku totonu ke mou femoʻuekina lahi, ʻi he fekumi ki he founga lelei tahá, ʻa ia ʻoku ʻaonga taha kiate kimoutolú pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá, ke fakahoko totonu ai homou ngaahi fatongia māʻoniʻoni mo toputapú.16

ʻOku ʻi ai ha kau tangata ʻi he Siasí ni ʻoku lelei tatau pē honau lotó mo ʻenau ngaahi ongó mo ha kau tangata ʻi ha toe kuonga, ka ʻoku ʻikai haʻanau tui pe ivi, pea ʻoku ʻikai ke nau maʻu moʻoni ʻa e faingamālie ʻoku totonu ke nau maʻú. Kapau naʻe tatau ʻenau tuí, honau iví pea mo ʻenau vilitakí mo ʻenau ngaahi ongó mo ʻenau holi leleí, mo ʻenau faitotonú pea mo ʻenau leleí, te nau hoko moʻoni ko e kau tangata mālohi ʻo ʻIsileli; pea ʻe hola ʻi honau ʻaó ʻa e puké mo e mahakí pea mo e mālohi ʻo e taha koví ʻo hangē ko e kafukafu ʻi he matangí. Ka ʻoku tau tala ko ha kakai lelei kitautolu pea ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi heʻetau tuʻunga lelei tatau mo e niʻihi kehé, ka ʻoku tau fai ha ngaahi fakalakalaka lelei ʻi he māʻoniʻoni he ʻao ʻo e ʻOtuá; ʻoku ʻikai ha veiveiua, ʻoku tau pehē. Ka ʻoku ou fakaʻamu ke fakamamafaʻi kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga ʻoku ʻi ai ha Kaumātuʻa ʻiate kitautolu kuo ʻosi fakakoloaʻi ʻaki ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻi ha tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo pau ke fakaili ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Ongoongoleleí ʻaki ʻa e faivelengá mo e vilitakí. Ko e taimi naʻe fie maʻu ai ʻe he Kau Palōfita ʻo e kuonga muʻá ha tāpuaki makehé, pe ʻilo mahuʻingá, fakahā pe meʻa-hā-maí, naʻa nau faʻa ʻaukai mo lotu he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi ʻaho pea aʻu ʻo lau-uike ki he taumuʻa ko iá.17

ʻE hoku ngaahi tokoua kei talavou, ko e taimi ʻoku tuʻutau atu ai ʻa e ngaahi meʻá kiate kimoutolú, ʻi he taimi ʻoku ngali pōpōʻuli ai ʻa e meʻa kotoá, fai homou fatongiá pea te mou hoko ko ha kau tangata mālohi, ko ha kau tangata ivi lahi; ʻe fakamoʻui ʻa e mahakí ʻi hoʻomou tāpuakí; ʻe hola ʻa e fanga tēvoló meiate kimoutolu; ʻe tuʻu ʻa e pekiá; pea ko e meʻa kotoa pē ne fakahoko talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá, te mou lava ʻo fakahoko ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he holi ʻoku tāú.18

Kuo pau ke fekumi ʻi he holi lahi ki he maʻá, angamaʻá, pea mo e anganofó, mo e anga faka-ʻOtuá telia naʻa ʻikai ikunaʻi ʻa e kalauní. Kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ko hatau konga, ʻo lalanga ki hotau faʻungá, ʻo hoko ko hotau konga, ʻo ʻai ai kitautolu ko e uho, ko ha fauniteni ʻo e moʻoní, angatonú, fakamaau totonú, pea mo e ʻaloʻofá, ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku lelei mo maʻongoʻongá, ke lava ʻo ʻalu atu meiate kitautolu ʻa e māmá, ʻa e moʻuí, ʻa e mālohí, pea mo e fono ke tatakí, ke puleʻi mo tokoni ʻi hono fakamoʻui ʻa e māmani ʻāuheé; ʻo tatau ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá, ʻo fakafofongaʻi ʻa ʻetau Tamai ʻi he langí. ʻOku tau ʻamanaki ke fakaʻaongaʻi ʻi he toetuʻú ʻa e ngaahi mālohi ʻo hotau lakanga fakataulaʻeikí—te tau toki lava pē ʻo fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi haʻatau maʻu hono māʻoniʻoní mo hono haohaoá; ko e ngaahi tuʻungá ni ʻoku toki lava pē ʻo maʻu ʻo ka kumi mo ngāueʻi, koeʻuhí he te tau maʻu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ne tau maʻu ʻi he māmaní ʻi he pongipongi ʻo e ʻuluaki toetuʻú! He ʻikai ke lava ʻo foaki ʻa e anga faka-ʻOtuá ka kuo pau ke ngāueʻi, ko ha foʻi moʻoni ʻoku ngali kehe mo fakameʻapangoʻia hono ʻikai fakatokangaʻi ʻe he māmaní. Feinga ke ʻaonga ki he kakaí, pea ʻe feinga ʻa e kakaí ke ʻaonga kiate koe; pea ko ia ʻoku loto ke lahí, tuku ke ne anga lelei, ʻo kumi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e kakaí fakakātoa, pea hoko ko e tamaioʻeiki ki he taha kotoa.19

ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá, ko e Kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí, ʻoku totonu ke tau loto fiemālie ke foaki hotau taimí mo ʻetau ngāué; ʻo fakahoko ʻa e ngaahi feilaulau kotoa pē ʻoku fie maʻú kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fakalaumālie totonu ke ʻaonga moʻoni ʻi hotau ngaahi uiuiʻí. Pea ʻofa ke ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto kotoa ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻá ni ke tau fekumi faivelenga mo tōtōivi ki he ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi mālohi kuo talaʻofa ʻi he Ongoongolelei kuo tau talangofua ki aí.20 [Vakai, fokotuʻu fika 4 ʻi he peesi 241.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai, peesi vii–x.

  1. Toe vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻi he peesi 231–34]. Ko e hā ha ngaahi founga ke teuteuʻi ai ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kinautolu ke fakahoko ha ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki? Ko e hā te tau lava kotoa ʻo fakahoko ke mateuteu ke maʻu e ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí?

  2. Lau ʻa e palakalafi ʻi he konga ki lalo ʻo e peesi 234. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí?

  3. Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuakí ke tau maʻu kotoa ʻa e fiefiá ʻi he moʻui ko ʻení? ʻOku fēfē ʻenau tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e fiefia taʻengatá? Fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení, fakakaukauʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sinoú he peesi .

  4. Vakaiʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie naʻe poupouʻi ʻe Palesiteni Sinou ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau tanumakí, ʻi he peesi 238–40. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tanumaki ha meʻafoaki fakalaumālie? ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e faleʻi ko ʻení mo e ngaahi ngāue ʻa e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻaki: Sēmisi 5:14–15; ʻAlamā 13:2–16; T&F 84:19–22; 128:8–14; Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:3, 5

Tokoni Fakafaiako: “Ke teuteuʻi e kau akó ke tali ha ngaahi fehuʻí, te ke lava ʻo fakahā kiate kinautolu kimuʻa pea lau pe fakamatalaʻi ha meʻa, te ke fai ange ha ngaahi fehuʻi hili iá. … Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo pehē ange, ʻFakafanongo ʻi heʻeku lau e potu folofola ko ʻení ke ke lava ʻo vahevahe mai e meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia taha aí” pe “ʻI hono lau e potufolofola ko ʻení, vakai angé pe ʻoku mahino kiate koe e meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e tuí.ʻ” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 77).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, tohi kia Pilikihami ʻIongi, ʻi he The Italian Mission (1851), 11.

  2. Vakai, “Organization of the Church in Italy,” Millennial Star, Tīsema 15, 1850, 371.

  3. Tohi kia Pilikihani ʻIongi, ʻi he The Italian Mission, 14.

  4. Tohi kia Pilikihami ʻIongi, ʻi heThe Italian Mission, 14.

  5. Fakaʻaongaʻi ʻi he “Organization of the Church in Italy,” 371.

  6. Vakai, tohi kia Pilikihami ʻIongi, ʻi he The Italian Mission, 15.

  7. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1880, 81

  8. Deseret News: Semi-Weekly, Sānuali 23, 1877, 1.

  9. Deseret News, Sānuali 24, 1872, 598.

  10. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1880, 181–82.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, Tīsema 2, 1879, 1.

  12. Deseret News, Mē 15, 1861, 81–82.

  13. Deseret Evening News, ʻOkatopa 6, 1880, 2; mei hano fakalea fakaikiiki ʻo ha malanga ʻa Lolenisou Sinou ne fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1880.

  14. “The Object of This Probation,” Deseret Semi-Weekly News, Mē 4, 1894, 7.

  15. ʻI he Journal History, Siulai 11, 1865, 2.

  16. “Address to the Saints in Great Britain,” Millennial Star, Tīsema 1, 1851, 362.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, ʻAokosi 15, 1882, 1.

  18. ʻI he “Anniversary Exercises,” Deseret Evening News, ʻEpeleli 7, 1899, 9.

  19. “Address to the Saints in Great Britain,” 362–63.

  20. Deseret News: Semi-Weekly, ʻAokosi 15, 1882, 1.

Ko ha tā ʻi onopooni ʻo e vāhenga Pitimoní ʻi ʻĪtali, ʻa ia naʻe hoko ai ʻa ʻEletā Lolenisou Sinou ko ha faifekau ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1850 tupú.

ʻOku tāpuakiʻi ʻa e kāingalotu faivelenga kotoa pē ʻo e Siasí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe foaki ʻe he Kau ʻAposetolo ʻo e Kuonga-muʻá ko Pita, Sēmisi, pea mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.