Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 18: Ko e Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻi he Siasí mo e Ngāue Taʻe-siokitá


Vahe 18

Ko e Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻi he Siasí mo e Ngāue Taʻe-siokitá

“Ko hoʻomou kau tamaioʻeiki kimautolu ʻi he ʻEikí ʻoku fakaʻānaua ke mou lelei pea mo lelei ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

Mei ʻOkatopa 1840 ki Sānuali 1843, ne tokangaʻi ai ʻe Lolenisou Sinou ʻa e Siasí ʻi Lonitoni ʻi ʻIngilani, pea mo e ngaahi feituʻu takai ʻi aí. Naʻá ne tokangaʻi ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi aí, pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne akoʻi fakafoʻituitui kinautolu pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne fai ha ngaahi tohi ʻo fai ha faleʻi. Taimi nounou pea ʻosi ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní, naʻá ne fai ha tohi ki ha ongo “Kaumātuʻa Pule ʻo e Ongo Kolo ʻi ʻIngilaní,” ʻa ia ne na ngāue ʻo faitatau moʻoni mo ia ʻoku fakahoko ʻe he kau palesiteni fakakoló he ʻaho ní. Naʻá ne fakamatala ʻi heʻene tohí ha meʻa naʻe hoko kiate ia mo ha taki fakakolo ʻe taha ʻi he ʻēliá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sinou ʻa e taki ko ʻení naʻe “ʻikai hano mele ʻe hā ki tuʻa.” Ko e tangatá ni naʻe “vēkeveke ʻi hono fakahoko ʻo e ngāué” mo ne malava ke fakapapauʻi “naʻe tuʻu ʻa e taha kotoa ʻi hono tuʻunga totonú, mo fakahoko hono fatongiá.” Naʻe faivelenga, “mo ngāue ʻosikiavelenga ʻiate ia pē ʻo laka ange ʻiate kinautolu kātoa.” Ka neongo e fotu ki tuʻa mei he tangatá ni ʻa e faivelengá, naʻe hokohoko maʻu pē e ngaahi palopalema ʻi he koló ʻo hangē ko ia ʻa e tupuʻangá. Naʻe feinga ʻa ʻEletā Sinou ʻi ha taimi ke ʻilo e tupuʻanga ʻo e ngaahi palopalemá, peá ne kiʻi fakaangaʻi siʻisiʻi ai ʻa e kāingalotu ʻo e koló ʻi he ʻikai ke nau poupouʻi honau takí. Pea toki kamata leva ke fifili pe ʻoku maʻu ʻe he takí ni “ha loto fakapulipuli, fakangāue [naʻe] ʻikai ke ʻilo ki ai, [naʻe] ʻikai ke ne fakahaaʻi ki tuʻa” ʻo iku ia ki ha ngaahi faingataʻaʻia ʻi he koló. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sinou ʻo pehē:

“Naʻá ku lotua ai ke foaki mai ʻe he ʻEikí kiate au ha meʻafoaki ʻo e faʻa-ʻiloʻiló ʻi he meʻá ni. Naʻe tali ʻeku lotú; Naʻá ku ʻilo ne tukulotoʻi ʻe he matāpulé ni e fie-māʻolungá ʻa ia naʻá ne tataki ia ʻi ha konga lahi ʻo ʻene tōʻongá. Te ne fekau atu ha tangata ke ne fakahoko ha ngāue ka ne tukulotoʻi pē ha fakaʻamu ke ne maʻu pē ʻe ia ʻa e lāngilangí; kapau naʻe ʻikai fakahoko ʻa e ngāué, te ne valokiʻi ʻa e taha halaiá ni, ʻo ʻikai koeʻuhí he naʻe taʻe-malava e ngāue ʻa e ʻEikí pe mole mei he tangatá ha tāpuaki, ka koeʻuhí he naʻe fuʻu taʻe-fiemālie lahi ʻi he talangataʻa ange kiate [iá]. ʻI ha meʻa ʻe taha naʻe papitaiso ai ʻe ha tangata ha kakai, naʻe ʻikai ke fiefia hono lotó koeʻuhí ko e kakai naʻe fakahū mai ki he fuakavá ka koeʻuhí he naʻe fakahoko ia fakatatau mo ʻene tuʻutuʻuní, ʻo ne fakaʻamu loto pē ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha ʻi hono malumalú te ne maʻu ha lāngilangi kae ʻoua kuo fakakau ai hono hingoá.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sinou kapau naʻe ola lelei ha ngāue ʻa ha mēmipa ʻi ha fatongia ka naʻe ʻikai muimui he faleʻi ʻa e takí ʻi he meʻa kotoa pē, ne maʻu ʻe he takí ni ha “loto” meheka… ʻo fakapuliki ʻaki pē ha lea fakaʻalinga lelei.” Naʻe hoko atu ʻo pehē: “Naʻe fūfūnaki ʻa e loto ko ʻení; ko hono ngaahi fuá naʻe ʻikai fakaʻasi ki tuʻa, ka ʻe eʻa kapau he ʻikai fakaleleiʻi; ne hoko ia ko ha kovi tokaloto te ne iku fakaʻauha hono ʻaongá. Naʻá ne fakatupu ʻiate ia ha palopalema taʻe-totonu ʻi he lolotonga ʻene fakahoko hono fatongiá; naʻá ne fakatupu foki mo ha ngaahi meʻa taʻe-fakafiemālie ʻi heʻene fakakaukaú. Naʻe vēkeveke ke paotoloaki e ngāue ʻa e ʻOtuá, kae ʻi ha founga maʻu pē ʻe ʻilo ai ʻoku kau he meʻa kotoa. Vēkeveke ke fai ha ngaahi fakahinohino lelei kae kei tokanga pē ke hā hono hingoá kakato ʻi lalo.”

Naʻe ʻikai ke fai ʻe ʻEletā Sinou ʻa e tohí ni ke fakaangaʻi ʻa e taki fakalotofonuá ni. Ko e taumuʻa ʻo ʻene fai ʻa e tohí ke tokoniʻi ʻa e kau taki kehé—ke nau “fakatokangaʻi, ʻiloʻi, pea mo taʻofi” ʻa e loto hīkisia naʻá ne fakamatalaʻí. Naʻá ne fakatokanga ʻoku ʻi ai ha kakai tokolahi “ʻoku nau falala moʻoni pē kiate kinautolu ʻoku nau ʻatā fakaʻaufuli mei he kumi lāngilangí, kapau ʻe vakavakaiʻi fakalelei ʻenau ngaahi ʻuhinga ʻokú ne fakaʻaiʻai kinautolu ʻi heʻenau tōʻongá, te nau ʻohovale ke ʻilo ko e faʻahinga loto ʻeni ʻokú ne teke kinautolu ke nau fakahoko ha konga lahi ʻo ʻenau ngaahi ngāué.”

ʻI he hili ʻene fai e fakatokangá ni, naʻá ne faleʻi leva: “Kuo pau ke anga ʻetau fakakaukaú ke fiefia ʻi he mamata ki he tāpuekina ʻo e kakai kehé ʻo tatau mo kitautolú; ʻo fiefia he mamata ki he paotoloaki ki muʻa ʻa e ngāue ʻo Saioné ʻe ha faʻahinga taha pē ʻe finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá; pea ʻoua naʻa tuku hotau lotó ke hū ki ai ha meheka ʻi ha taimi ʻoku ui ai ha taha vaivai ange ʻiate kitautolu ki ha lāngilangi lahi ange; fiemālie pē ʻi hono fakahoko ha ngāue māʻulalo angé kae ʻoua kuo ui koe ki ha tuʻunga māʻolunga ange; loto fiemālie ʻi hono fakahoko ʻo e fanga kiʻi meʻa īkí ʻo ʻikai ʻekea ʻa e lāngilangi ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa māʻolungá.” Naʻá ne fakafehoanaki ʻa e Siasí ki ha fuʻu fale lahi, pea ko e Kāingalotú fakatāutahá ko e ngaahi konga ia ʻo e falé, ʻo ne pehē ʻoku totonu ke “ʻoua naʻa [tau] teitei ongoʻi māʻolunga fēfē ke tuʻusi, fakatonutonu, fakaleleiʻi, pea mo holoki ke feʻunga mo e feituʻu ʻoku tonu ke tau ʻi ai ʻi he fale fakalaumālié.”

Naʻe fakaʻosi ʻe ʻEletā Sinou e tohí ʻaki ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “Kapau ʻe feinga ha kaumātuʻa pule ke aʻusia ʻa e meʻa te ne malavá mo ia ʻoku totonu ke ne aʻusiá, ʻo siʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi ʻulungaanga ʻo e siokitá, pea mo ngāue maʻu pē ki he lelei ʻa hono kakaí, pea loto fakatōkilalo, pea ʻoua ʻe feinga ke fai ha ngāue ʻoku fuʻu lahí ʻi ha kiʻi taimi nounou, pe fuʻu lelei ka ʻoku teʻeki tupulaki, he ʻikai teitei hē mei he founga hono fakahoko totonu hono fatongiá, pe ʻe ʻikai teitei taʻe-maʻu e mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻa fakapotopotó.”1 [Vakai, fokotuʻu fika 1 he peesi 250.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Kuo foaki ʻe he ʻEikí ki he kau taki ʻi Hono Siasí ha fekau fakalangi: “Fafanga ʻeku fanga sipí.”

Tuku ke fakakaukauʻi ʻe he tangata kotoa pē ʻokú ne fua ha fatongia totonu, kuo ʻosi foaki kiate ia ʻe he ʻOtuá hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoni mo fakalangí, ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kimuʻa pea toki hāʻele ki he ʻafioʻanga ʻo ʻEne Tamaí—“Fafanga ʻeku fanga sipí.” [Sione 21:16–17.] Pea naʻe hokohoko ʻatu ʻo Ne folofola ʻaki ʻeni ʻo aʻu ki he ʻongoʻi loto mamahi ʻene kau ʻaposetoló ʻi Heʻene kei folofola kiate kinautolu he founga ko ʻení. Ka naʻá ne folofola ange— “Fafanga ʻeku fanga sipí.” Ko hono ʻuhingá, “Mou ʻalu atu ʻaki homou lotó kotoa, faivelenga kakato ki heʻeku ngāué. Ko e kakai ko ʻeni ʻi he māmaní ko hoku kāinga. ʻOku ou ongoʻi moʻoni kinautolu. Tokangaʻi hoku kakaí. Fafanga ʻeku tākangá. ʻAlu atu ʻo malangaʻi ʻa e ongoongoleleí. Te u fakapaleʻi kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi feilaulaú kotoa. ʻOua naʻa mou pehē te mou lava ʻo fai ha feilaulau ʻoku fuʻu lahi ʻi hoʻomou fakahoko ʻa e ngāué ni.” Naʻá ne ui kiate kinautolu ʻi he moʻoni ʻo hono lotó ke nau fai ʻa e ngāué ni. Pea ʻoku ou ui heni ki he taha kotoa ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení, ʻa e kau ʻōfisa pule ʻo e Siteikí, pea mo e Kau Pīsopé, Fakataha Alēleaʻanga Māʻolungá, ke nau ʻalu atu ʻo fafanga ʻa e tākangá. Mahuʻingaʻia ʻiate kinautolu. … Ngāue maʻanautolu, pea ʻoua naʻa tuku hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo homou lotó ki he kumi homou lāngilangi fakafoʻituituí. Pea ʻe toki foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate kimoutolu ʻa e fakahā ki he fakahā, ʻa e ueʻi fakalaumālie ki he ueʻi fakalaumālie, mo akoʻi kimoutolu ʻi he founga ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Kāingalotú ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo ʻenau lelei fakaetuʻasinó mo fakalaumālié.2 [Vakai, fokotuʻu fika 2 he peesi 250.]

ʻOku ui ʻa e kau takí mo e kau faiakó ke nau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo ngāue ʻi he ʻofa kae ʻikai kumi hanau lāngilangi.

Ko e hā ʻoku ui ai ha tangata ke hoko ko ha palesiteni ki ha kakai? ʻOku ʻuhingá ke ne maʻu ha ivi tākiekina peá ne toki fakaʻaongaʻi fakahangatonu ia ke maʻu hano lāngilangi? ʻIkai, ʻoku fehangahangai ia, ʻoku ui ia ke ngāue ʻi ha faʻahinga tuʻunga pehē ʻi he ʻuhinga tatau naʻe foaki ai ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke Ne fai ha ngaahi feilaulau. Maʻana? ʻIkai, ka ki he lelei ʻa e kakai ʻokú ne tokangaʻí. ʻE fie maʻu nai ia ke ne foaki ʻene moʻuí ʻi he kolosí ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí? ʻIkai, ka ke hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa hono kāingá, ʻo ʻikai ko hanau pule, pea mo ngāue ʻi he meʻa te nau sai mo lelei aí. ʻO ʻikai ke fakaʻaongaʻi ha mālohi ke maʻu maʻana, maʻa hono fāmilí mo e kāingá pea mo e ngaahi kaungāmeʻa fakafoʻituituí, kae lau ʻa e taha kotoa ko hono ngaahi tokoua, ʻo maʻu ʻa e ngaahi totonu tatau mo ia pea, mo, feinga ke tāpuakiʻi pea mo ʻaonga tatau ki he taha kotoa ʻo fakatatau mo e ngaahi talēniti mo e moʻui taau ʻoku nau maʻú, pea ʻi heʻenau fai ʻení ʻoku nau fakatupu ai ʻiate kinautolu ʻa e ongoʻi fakaetamai ʻoku maʻu ʻi he loto ʻo e Tamaí. …

… Tuku ke fakatokangaʻi ʻe kinautolu ʻoku nau malanga ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú ʻa e meʻa naʻe foaki ange ai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí kiate kinautolú, tuku ke nau ʻilo pea mo ongoʻi kakato ʻa e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai kinautolu ke nau maʻu ʻa e faʻahinga tuʻunga peheé, ko ia, he ʻoku totonu ke nau ngāue ʻi he laumālie ʻo hotau ʻEikí, ko ha tamaioʻeiki ʻa e taha kotoa, ke nau feinga ke fakakaukauʻi mo tokanga ʻi he mahuʻingaʻia moʻoni, ʻa e lelei ʻa e taha kotoa ʻi he ʻofa, ʻo hangē ko ia ʻoku nau fai maʻanautolú. … Pea te nau toki maʻu leva ʻa e laumālie ʻo e ongo fekau maʻongoʻonga ʻa ia naʻe folofola ki ai ʻa e Fakamoʻuí, “ʻoku tautau ai ʻa e fonó mo e kau palōfitá,” ʻa ia ko e, ʻofa ki he ʻEikí ʻaki ho ivi, ʻatamai mo e mālohí kotoa, pea ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē ko kitautolú [vakai, Mātiu 22:37–40].3

Fai haʻo kiʻi lotu kimuʻa peá ke toki [faiako], pea ko ia ʻeni: Kole ki he ʻEikí ke ke lava ʻo leaʻaki ha faʻahinga meʻa he lolotonga hoʻo leá ʻe ʻaonga kiate kinautolu ʻokú ke lea ki aí. Tuku ai pē ia pe ko ha faʻahinga meʻa te ke lāngilangiʻia ai pe ʻikai, ka ke manatuʻi maʻu pē naʻe ui koe ke ke lea ki he haʻofangá pea ʻoku nau fakaʻamu ke maʻu ha faʻahinga meʻa ʻe ʻaonga kiate kinautolú. ʻE toki lava pē ke hoko mai ʻa e meʻá ni mei he ʻEikí. ʻOua te ke hohaʻa koe pe … ʻe pehē ʻe kinautolu te nau fanongo atú naʻe fakaʻofoʻofa hoʻo leá. ʻOua te ke teitei tokanga koe ki ai, kae toʻo ʻa e siokita ʻe ala nofo ʻi hoʻo fakakaukaú kae lava ʻa e ʻEikí ʻo fakahā atu ha meʻa ʻe ʻaonga ki he kakaí.4 [Vakai, fokotuʻu fika 3 he peesi 250.]

ʻOku fakahoungaʻi ʻe he kau taki fakapotopotó ʻa e ngaahi talēniti ʻo e kakai kehé mo foaki ki he kakaí ha ngaahi faingamālie ke nau ngāue.

Mei he foʻi moʻoni ko ia ʻo hano fokotuʻu ʻe ha taki ʻi he loto ʻo e kakaí, pea mo nau ʻiloʻi ia ʻi hono ngeiá mo ʻene faitotonú, pea mo ʻene loto fie ngāue maʻá e lelei ʻa e ʻOtuá mo e kakaí, mo fie fakahoko ha faʻahinga feilaulau pē ʻe ala fie maʻu ke ne fakahokó, kuó ne maʻu ʻenau falalá, pea ko e taimi pē kuó ne maʻu ai ʻa e falala toputapu peheé, ko e hā leva te ne ala fakahoko ke fakatōliʻa ʻaki e fakakaukau ʻa e kakaí, ʻa ia te nau ala fakahehema ke fakalakalaka maʻu peé? Tuku ki ha faʻahinga tangata pehē ke ne ui tokoni ki hono ngaahi tokoua ʻoku malava lelei tahá, ke nau vahevahe hono ngaahi fatongiá. He te mou ʻiloʻi, ko ha meʻa anga-maheni, ko e talēnití ʻoku vahevahe ia ʻi ha tokolahi pea ʻoku hāhāmolofia ke fakatahaʻi ia ʻi ha taha fakafoʻituitui; pea ko e meʻa pē ʻokú ne fie maʻú ko ha faingamālie ke fakatupulaki ai. Mahalo te ne pehē ki ha taha, “Ko ʻē, Misa____, ʻokú ke mateuteu ange koe ke fua e fatongia ko ʻení pe ko e fatongia ko ʻeé, ʻiate au;” pe, ki ha taha, “Ko e tangata koe ʻoku feʻunga taha mo e potungāue ko ʻení;” pea pehē ai pē kae ʻoua kuó ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi talēnití kotoa, kae ʻikai holoki e falala ʻa e kakaí ʻiate ia pē, he ko e faʻahinga founga ko iá ʻe tokoni.5 [Vakai, fokotuʻu fika 4 he peesi 250.]

Ko e founga lelei ke taki aí ko e loto fakatōkilalo, tā sīpinga lelei, pea mo līʻoa ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.

Ko e pule fakaaoaó ʻoku ʻikai ko e founga pule totonu ia ke puleʻi ʻaki e Kāingalotú, kae feinga ke taki ʻi he laumālie ʻo e loto fakatōkilalo, fakapotopoto, mo lelei, ʻo ʻikai faʻa faiako ʻi he leá ka ʻi he tā-sīpingá. Neongo ka faiako ha taha ʻi he pōtoʻi lea ʻa ha ʻāngelo, ka ko e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo ha taha, ʻene ngaahi tā-sīpinga leleí, mo e tōʻongá, ʻokú ne fakafōtunga maʻu pē ʻa e loto līʻoa moʻoni ki he lelei ʻa e kakaí, ʻoku faiako lelei ange, pea mo ola lelei ange ia.6

Kapau te mou faivelenga mo uouangataha ʻo hangē ko e uouangataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá, mo muimui ʻiate kimautolu hangē ko ʻemau muimui ʻia Kalaisí, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa kiate kimoutolu. ʻOku tau fakapapau ke fakahoko hotau fatongiá pea tokoni ki he ʻEikí mo ngāue maʻá e lelei ʻa Hono kakaí kae lava ʻo fakahoko ʻEne ngāué. Ko hoʻomou kau tamaioʻeiki kimautolu ʻi he ʻEikí pea ʻoku mau fakaʻamua ke mou lelei pea mo lelei ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.

Kuo teʻeki ke fili ʻe he ʻEikí ʻa e kau ʻiloa mo e poto ʻo e māmaní ke nau fakahoko ʻEne ngāué he māmaní. ʻOku ʻikai ko kinautolu ne fakahinohinoʻi mo akoʻi ʻi he ngaahi ʻunivēsití mo e ngaahi akoʻanga fakalotú, ka ko e kau tangata loto fakatōkilalo mo līʻoa ki Heʻene ngāué kuó Ne fili ke nau tokangaʻi ʻa e ngāue ʻi Hono Siasí, ko ha kau tangata ʻoku nau loto fiemālie ke taki mo fakahinohinoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, mo nau foaki ʻa e nāunaú kiate Ia, ʻi heʻenau ʻiloʻi he ʻikai ke nau lava ha meʻa ʻiate kinautolu pē. Te u lava ʻo fakapapauʻi atu, kāinga, naʻe ʻikai haʻaku holi ʻe taha ki he fatongia kuo hilifaki kiate aú. Kapau ne u lava ke kalo mei ai ʻi ha founga lelei, naʻe ʻikai ke mei ʻilo au ʻi hoku tuʻunga lolotongá. Naʻe teʻeki ke u teitei kole ia, pe kole ʻa e tokoni hoku kaungā-ngāué ke u maʻu ai ʻa e tuʻungá ni, ka naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au pea ki hoku kaungā-ngāué ko Hono finangaló ʻeni, pea ʻoku ʻikai ke u loto ke fakasītuʻaʻi ha faʻahinga fatongia pe taʻe-tali ke ngāue ʻi ha tuʻunga kuo fie maʻu ʻe he ʻEikí.7

Te u fāifeinga ke līʻoa ki hoʻomou ngaahi fiemaʻú pea mo e ngaahi fie maʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Te u tokoniʻi kimoutolu ʻi he lelei taha ʻo ʻeku ʻiló mo ʻeku mahinó, ʻi he ngaahi meʻa te ne paotoloaki hoʻomou ngaahi fie maʻu fekauʻaki mo e ngaahi fie maʻu ʻa e ʻOtua Māfimafí. Te u fakahoko ʻeni, ʻi hono tokoniʻi au ʻe he ʻEikí.8 [Vakai, fokotuʻu fika 5 ʻi he peesi 250.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni kehe, vakai, peesi vii–x.

  1. ʻE kaunga fēfē ʻa e tohi naʻe fai ʻe Lolenisou Sinou ki he kau taki ʻi ʻIngilaní (peesi 243, 245) kiate kitautolú? Hangē ko ʻení, ko e hā ʻe ala hoko he taimi ʻoku tau “kumi lāngilangi ai” ʻi hotau ngaahi fatongia faka-Siasí? ʻE anga fēfē haʻatau fakahoko totonu hotau uiuiʻí kae ʻikai fakahīkihikiʻi kitautolú?

  2. Ako ʻa e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 245. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he kau takí ʻo “fafanga ʻa e tākanga” ʻa Kalaisí? Ko e hā kuo fakahoko ʻe he kau taki faka-Siasí ke “fafanga” koé? Ko e hā ha faʻahinga tōʻonga ʻulungaanga ʻokú ke tanganeʻia ai ʻi he kau takí ni?

  3. Lau e ngaahi fakatokanga ʻa Palesiteni Sinou fekauʻaki mo e kumi lāngilangí (peesi 246–48). Pea mou toe vakaiʻi e palakalafi kakato hono ua he peesi 244. Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau vakavakaiʻi ʻetau ngaahi taumuʻá ʻi heʻetau fai ha tokoní? Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu hoʻo ngaahi taumuʻa ʻokú ke ngāue ai he Siasí.

  4. Fakakaukau loto ki he palakalafi ʻoku kamata ʻi he konga ki lalo ʻo e peesi 248. ʻOku tokoniʻi fēfē ha uooti pe kolo he taimi ʻoku vahevahe ai ʻe he kau takí ha ngaahi fatongia mo e kāingalotu kehé? Ko e hā ha ola kuó ke fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai e kāingalotu mohu talēniti mo taukei ʻo e Siasí ki ha taumuʻa tataú?

  5. Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Sinou, “Ko e pule fakaaoaó ʻoku ʻikai ko e founga pule totonu ia ke puleʻi ʻaki e Kāingalotú” (peesi 248–49). Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻe ala hoko ka pule fakaaoao ʻa e kau taki faka-Siasí? ʻa e mātuʻá? Ko e hā ha ngaahi ola ʻe ala hoko ʻi he taki anga fakatōkilaló?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻaki: Mātiu 6:24; 20:25–28; 23:5; Maʻake 10:42–45; Sione 13:13–17; 2 Nīfai 26:29; 28:30–31; Mōsaia 2:11–19; 3 Nīfai 27:27; T&F 46:7–11; 50:26; 121:34–46

Tokoni Fakafaiako: “ ʻE tokoni hono hiki e ngaahi fehuʻí ʻi he palakipoé kimuʻa pea toki kamata e kalasí ke kamata fakakaukau e kau akó ki he ngaahi taumuʻá ʻoku teʻeki ai kamata e lēsoní” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 109).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi meia Lolenisou Sinou kia Uiliami Luisi mo Uiliami Mēsia, Nōvema 1842, ʻi he Lorenzo Snow, Letterbook, 1839–1846, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí.

  2. Deseret News, Jan. 14, 1880, 787.

  3. Deseret News, June 13, 1877, 290–91.

  4. Improvement Era, July 1899, 709.

  5. Deseret News, June 13, 1877, 290.

  6. “Address to the Saints in Great Britain,” Millennial Star, Dec. 1, 1851, 362.

  7. Deseret Semi-Weekly News, Oct. 4, 1898, 1.

  8. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1898, 54.

ʻOku muimui ʻa e kau taki faivelenga ʻo e Siasí ki he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí kia Pitá: “Fafanga ʻeku fanga sipí” (Sione 21:16–17).

“He te mou ʻiloʻi, ko ha meʻa anga-maheni, ko e talēnití ʻoku vahevahe ia ʻi ha tokolahi pea ʻoku hāhāmolofia ke fakatahaʻi ia ʻi ha taha fakafoʻituitui.”