Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 11: ‘ʻOku ʻIkai Te u Fai ki Hoku Loto ʻOʻokú, ka ko e Finangalo ʻo e Tamaí’


Vahe 11

“ʻOku ʻIkai Te u Fai ki Hoku Loto ʻOʻokú, ka ko e Finangalo ʻo e Tamaí”

“ʻOku totonu ke fakamoʻulaloaʻi hotau lotó ki he finangalo ʻo e Tamaí, mo ongoʻi ke pehē, ko e hā ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamaí, ʻa ia ʻoku tau ʻi māmani ke tauhi ki aí? Pea ʻe ola lelei leva ʻa e ngāue kotoa pē ʻoku tau fai.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

ʻI he ʻaho 31 ʻo Māʻasi 1899, naʻe fononga ai ʻa Palesiteni Lolenisou Sinou ki he Akoʻanga Pilikihami ʻIongí (kuo hoko he taimí ni ko e ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí), ʻa ia ne fakatefua ai ha Kāingalotu tokolahi ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fakafiefiaʻi hono taʻu 85. Naʻá ne fakahoko ʻi he pongipongí ha lea fakalotu ki he kakai tangata ʻi he haʻofangá. ʻI he taimi tatau pē, naʻe fakahoko ʻe he houʻeiki fafiné ha fakataha tatau, naʻe fakahoko ia ʻe he ngaahi uaifi ʻo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻa nau fakataha kātoa leva ʻi he hoʻatā efiafí.

Ko e konga ʻo e fakataha he hoʻataá, ko ha fānau ʻe toko 23 “taki mai ke nau tuʻu he tuʻunga malangá ʻo hanga kia Palesiteni Sinou, ʻo hivaʻi ha foʻi hiva ʻe ua … , hili iá pea foaki leva ʻe he fānaú takitaha ki he Palesitení ha haʻinga matalaʻi ʻakau.” Ne fakahā ʻe Palesiteni Sinou ʻene houngaʻia ki he fānaú pea ne fakahoko ha tāpuaki kiate kinautolu. Hili ia pea laka tahataha mai leva ha fānau ako ʻe toko valu ʻo e Akoʻanga Pilikihami ʻIongí ki he tuʻunga malangá. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he tokotaha taki taha ha potungāue ʻi he akó, ʻo ne fakahoko ha lea fakalāngilangi naʻe teuteu lelei ki honau palōfitá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sinou ʻi heʻene tali ʻa e ngaahi lea ʻofa mo fakaʻapaʻapa ko ʻení:

“ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e hā haʻaku lea fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni. ʻOku ou fie foki au ki ʻapi ʻo fakakaukau ki ai, ka ʻoku ou tui ʻoku fai mai ha ʻamanaki ki ha lea, pea ʻoku ou tui ʻoku totonu ke u lea, ka ʻoku ʻikai moʻoni ke u ʻilo ʻe au pe ko e hā te u lea ʻakí. Neongo ia, te u tala atu ʻeni. ʻOku mahino lelei kiate au ʻoku ʻikai ko hoʻomou fai mai ʻa e fakalāngilangi ko ʻení kiate au ko Lolenisou Sinou, ka koeʻuhí ko e tuʻunga ʻoku ou fakafofongaʻi ʻo fekauʻaki mo hoku kaungā-ngāué, hoku ongo tokoní pea mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. … ʻOku ou ongoʻi ko e hā pē ha meʻa ne u lavaʻi naʻe ʻikai ko Lolenisou Sinou, pea ko e ngaahi meʻa ne u foua ʻou aʻu ai ki he tuʻunga ko ʻeni ko e Palesiteni ʻo e Siasí—ʻoku ʻikai ko Lolenisou Sinou, ka ko e ʻEikí naʻá ne fakahokó. Ko e taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne fai e folofola maʻongoʻonga ko ʻení; Kuó u fakakaukau ki ai pea ʻoku ʻi heʻeku fakakaukaú maʻu pē ia ʻi heʻeku ngaahi ngāué kotoa: ‘ʻOku ʻikai te u faʻa fai ʻe au pē ha meʻa; ʻoku hangē ko ʻeku fanongó, ʻa ʻeku fakamāú, pea ʻoku totonu ʻeku fakamāú.ʻ Sai, ko e hā naʻe folofola ai naʻe totonu ʻEne fakamāú? ʻOkú Ne pehē, koeʻuhí ‘he ʻoku ʻikai te u fai ki he loto ʻoʻokú ka ko e finangalo ʻo ʻeku Tamaí naʻa ne fekau aú.ʻ [Vakai, Sione 5:30.] Ko e foʻi tefitoʻi moʻoni ia, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuó u fāifeinga ke fakahoko talu hono fakahā mai kiate au ʻoku moʻui ʻeku Tamai pea mo hoʻomou Tamai ʻi he langí. Kuó u fāifeinga ke fakahoko Hono finangaló. …

“Ko e ʻEikí ʻoku mou fakahīkihikiʻí ʻi he taimi ʻoku mou fakahīkihikiʻi ai aú mo hoku ongo tokoní pea mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Kuo tau fakatokangaʻi fuoloa mai, ‘oku ‘ikai ke tau lava ‘o fai ha meʻa, ‘iate kitautolu pē. Tuku kehe pē kapau te tau muimui ‘i he tefitoʻi moʻoni ko ia naʻe muimui ai ‘a Sīsū ‘i he taimi naʻe ‘i māmani aí, ‘e toki muiaki mai leva ‘a e ikuná ‘i heʻetau ngaahi ngāué; pea ‘e hoko pehē ia kiate kimoutolu.”1

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Ko e taimi te tau fekumi ai ki he finangalo ‘o e ‘Otuá, te tau muimui ai ‘i ha hala he ‘ikai ha taʻe-malava ai.

‘Oku ‘i ai ha hala ‘e lava ke tulifua ki ai ‘a e tangatá mo e fefiné ‘a ia he ‘ikai ke hoko ai ha taʻe-malava. Tatau ai pē pe ko e hā ha faʻahinga meʻa taʻe-fakafiemālie ‘e hoko pe ha faʻahinga taʻe-malava ʻe ala hoko, ko hono moʻoní, ʻi hono fakalūkufuá, he ‘ikai pē ha taʻe-malava ia. … Ne ‘i ai pē ngaahi taimi naʻe hangē ai ‘oku tau holomuí; ‘o meimei hoko ʻeni kiate kinautolu naʻe ‘ikai fakamāmaʻi kakato fekauʻaki mo e fakakaukau pea mo e finangalo ‘o e ‘Otuá. Kuo kātekina ‘e he Siasí ha ngaahi meʻa ngali kehe, pea ne fakahoko ‘e he kakaí ha ngaahi feilaulau lahi. … Ka kuo tau lavaʻi ‘a e ngaahi feilaulau ko ‘ení, pea ‘i hotau tuʻunga fakalūkufua ko e kakaí, kuo teʻeki ai ha to-nounou. Ko e hā kuo teʻeki ai hoko ha to-nounou? Koeʻuhí he ko e kakaí fakalūkufa, ne tuku taha ‘enau fakakaukaú ‘i he ngaahi tefitoʻi-moʻoni moʻoni ‘o e moʻuí, pea ne nau fakahoko honau fatongiá. … Naʻe meimei ke maʻu kotoa ‘e he kakaí ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí, mo muimui ai. Ko ia kuo teʻeki ai ke hoko ha to-nounou. ‘E ala pehē pē mo e fakafoʻituituí. ‘Oku ‘i ai ha hala ke tulifua ki ai ‘a e taha kotoa ‘a ia he ‘ikai hoko ai ha to-nounou. ‘E fakatou ‘aonga ia ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó pea mo e fakalaumālié fakatouʻosi. Kuo foaki mai ‘e he ‘Eikí ‘a e ongo foʻi lea mahuʻingá ‘i he ongo veesi ne u lau mei he Tohi Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Pea kapau ‘e hanga taha ‘a homou matá ki hoku nāunaú, ‘e fakafonu ‘a homou sinó kotoa ‘aki ‘a e māmá, pea ‘e ‘ikai ke ‘iate kimoutolu ha fakapoʻuli, pea ko e sino ko ia ‘a ia ‘oku fonu ‘i he māmá ‘oku ‘iloʻi ‘e ia ‘a e meʻa kotoa pē. Ko ia, fakamāʻoniʻoniʻi ‘a kimoutolu koeʻuhí ke hanga taha ‘a homou ‘atamaí ki he ‘Otuá.” [T&F 88:67–68.]

Ko e kī ia ‘e lava ai ha taha ‘o ikuna maʻu peé. ‘Oku pehē ‘e Paula:

“ʻOku ou [tuiaki] atu ki he fakaʻilongá, ko e koloa ‘o e ui māʻolunga ‘a e ‘Otuá ‘ia Kalaisi Sīsū.” [Filipai 3:14.]

Ko ha kaveinga fisifisimuʻa ia ‘oku totonu ke fakakaukau maʻu pē ki ai ‘a e Kāingalotu kotoa pē ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. Ko e hā ‘a e pale ko iá? … “Ko e meʻa kotoa pē ‘oku maʻu ‘e heʻeku Tamaí, ‘e foaki ia kiate ia.” [T&F 84:38.]

Naʻe folofola ‘aki ‘e he Fakamoʻuí ha kupuʻi lea tāumamaʻo ‘i ha meʻa ‘e taha. ‘Oku ‘i he vahe 5 ia ‘o e tohi ‘a Sioné, pea ‘oku peheni:

“ʻOku ‘ikai te u faʻa fai ‘e au pē ha meʻa.” [Sione 5:30.]

‘Oku fakaofo ‘a e pehē ‘e he ‘Otua naʻá ne ngaohi ‘a e ngaahi māmaní, ‘a ē naʻe hāʻele hifo ‘o fakakofu ‘aki ‘a e kakanó, fakahoko ha ngaahi mana lalahi, mo feilaulauʻi ‘ene moʻuí he Moʻunga ko Kalevalé koeʻuhí ko e fakamoʻui ‘o e fāmili ‘o e tangatá—, “ʻOku ‘ikai te u faʻa fai ‘e au pē ha meʻá.” Pea hoko atu ‘o ne pehē:

“ʻOku hangē ko ‘eku fanongó, ‘a ‘eku fakamāú; pea ‘oku totonu ‘eku fakamāú; koeʻuhí ‘oku ‘ikai te u fai ki hoku loto ‘oʻokú, ka ko e finangalo ‘o e Tamaí naʻá ne fekau aú.” [Sione 5:30.]

Ko ha folofola fakaofo moʻoni ‘eni, pea ‘oku lahi hono mahuʻingá. Ka ko e meʻa ‘oku fie maʻú ke tau maʻu ‘a e laumālie ko iá ‘i he tōʻonga kotoa pē ‘o ‘etau moʻuí pea mo ‘etau ngāue kotoa pē, tatau ai pē pe ko e ngāue fakatuʻasino pe fakalaumālie, kae ‘oua te tau siokita. ‘Oku totonu ke tau feinga ke fakapapauʻi ‘a e founga ‘oku totonu ke tau fakamole ai ‘a e paʻangá pea mo hono tuku atu ‘o e fakamatala kuo foaki mai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolú. Ko e talí ‘oku faingofua—ke fakalāngilangiʻi ‘a e ‘Otuá. ‘Oku totonu ke tau maʻu ha mata ‘oku tāfataha pē ki hono fakalāngilangiʻi ‘o e ‘Otuá. Ko e meʻa ia naʻa tau tuku ai ‘a e moʻui ki muʻá ka tau omi ki he moʻui ko ‘ení. ‘Oku totonu ke tau feinga ke paotoloaki ‘a e ngaahi meʻa ‘a e ‘Otua Fungani Māʻolungá, pea mo ongoʻi ‘o hangē ko e ongo naʻe maʻu ‘e Sīsuú, “ʻOku ‘ikai te u faʻa fai ‘e au pē ha meʻa.” Kapau te tau ngāue ‘i he ‘ahó ni pea mo ‘apongipongi, ‘i he uiké ni pea mo e uike kahaʻú, ki he meʻa ‘a e ‘Otuá, pea tāfataha hotau matá ki hono fakalāngilangiʻí, he ‘ikai ha taʻe-malava.2 [Vakai, fokotuʻu fika 1 he peesi 172.]

‘Okú Ne foaki mai ha mālohi ke tau ikuna ‘i Heʻene ngāué ‘i he taimi ‘oku tau talangofua ai ki he finangalo ‘o e ‘Otuá.

He ‘ikai ke tau lava ‘iate kitautolu pē ‘o fai ha meʻa. Hangē ko e folofola ‘a Sīsuú: “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ‘oku ou tala kiate kimoutolu, ‘Oku ‘ikai faʻa fai ‘e he ‘Aló ha meʻa ‘e ia pē, ka ko ia ‘okú ne mamata ‘oku fai ‘e he Tamaí; he ko e meʻa kotoa pē ‘okú ne faí, ‘oku fai ia ‘e he ‘Aló foki.” [Sione 5:19.] Naʻe hāʻele mai ki he moʻui ní ke fakahoko e finangalo ‘o ‘ene Tamaí, kae ‘ikai ko hono loto ‘oʻoná. ‘Oku totonu ke pehē pē mo ‘etau fakaʻamú pea mo hotau lotó. Ko e taimi ‘oku hoko mai ai ha ngaahi meʻa ‘o fie maʻu ai ke tau ngāué, ‘oku totonu ke tau fakamoʻulaloaʻi hotau lotó ki he finangalo ‘o e Tamaí, pea mo loto ke pehē, ko e hā ‘a e finangalo ‘o ‘etau Tamaí, ‘a ia ‘oku tau ‘i he māmaní ke tauhi ki aí? Pea ‘e toki ikuna leva ‘a e ngāue kotoa pē ‘oku tau fai. Mahalo pē he ‘ikai ke tau lava ‘o sio ki hono leleí ‘i he ‘ahó ni pe ‘apongipongi, ka neongo ia ko hono fakaikú ko e ikuna.3

“Pea pehē ange ‘e Mōsese ki he ‘Otuá, ko hai au, … ke u ‘alu kia Felo, pea … ke u ‘omi ‘a e fānau ‘a ‘Isilelí mei ‘Isipite?” [Vakai, ʻEkesōtosi 3:11.] …

“Pea pehē ange ‘e Mōsese ki [he ‘Eikí], ‘E hoku ‘Eiki, ‘oku ‘ikai ko e leʻo afea au talu mei muʻa, pe talu hoʻo folofola ki hoʻo tamaioʻeikí, ka ko e lea tōʻohi au mo e ‘elelo tōʻohi.” [Vakai, ʻEkesōtosi 4:10.] …

‘Oku tau fakatokangaʻi ‘i he fakamatala ko ‘eni ne u laú, naʻe ui ‘e he ‘Otuá ‘a Mōsese ke ne fakahoko ha ngāue; ne ongoʻi ‘e Mōsese ‘a ‘ene taʻe-taau mo taʻe-feʻunga ke fakahoko ‘a e meʻa naʻe fie maʻu ke ne faí. Naʻe kāfakafa fau ‘a e ngāué. Naʻe fuʻu tāumamaʻo hono natulá mo hono angá, pea naʻá ne fie maʻu ‘a e meʻa ko ē naʻe ongoʻi ‘e Mōsese naʻe ‘ikai ke ne maʻú ‘i he mālohí pea mo e iví; naʻá ne ongoʻi hono vaivaí, peá ne kole ai ki he ‘Otuá ke kumi ha niʻihi kehe. … Naʻe ‘ikai ke tali ‘e hono lotó, peá ne fakataufolofola ai ki he ‘Eikí ‘o pehē: Ko hai au, ke u ‘alu ‘o fakahoko e ngāue maʻongoʻonga ko ‘ení,—he ‘oku taʻe-malava ke fakahoko ia ‘e ha faʻahinga ivi hangē ko ia ‘oku ou maʻú. …

Ko e ngaahi ongo ‘eni mo e ngaahi fakakaukau naʻe maʻu ‘e Mōsesé pea naʻe fakaʻamu ke ne fakalotoʻi e ‘Otuá ‘aki e meʻa tatau. Naʻe pehē ia talu mei he kamataʻangá; ko e taimi ne ui ai ‘e he ‘Eikí ha niʻihi fakafoʻituitui, naʻa nau ongoʻi ‘enau taʻe-tāú, pea ‘oku pehē tofu pē mo e taimi ‘oku ui ai ‘a e kaumātuʻá ke lea kiate kimoutolú. ‘Oku pehē tofu pē mo e kaumātuʻa ‘oku ui ke nau ō atu ki he ngaahi puleʻanga ‘o e māmaní ko e kau faifekau ‘o e ongoongoleleí. ‘Oku nau ongoʻi ‘a ‘enau taʻe-tāú. ‘Oku nau ongoʻi ‘enau taʻe-feʻungá. …

Pea, ‘i he taimi naʻe ui ai ‘a Selemaiá, naʻá ne ongoʻi ‘a e meʻa tatau naʻe ongoʻi ‘e Mōsesé. Naʻá ne pehē naʻe ui ia ‘e he ‘Eikí ke hoko ko ha palōfita, ‘o ‘ikai ki he fale pē ‘o ‘Isilelí, ka ki he ngaahi puleʻanga kotoa he tafatafaʻakí. Ko ha tamasiʻi kei siʻi pē ia, hangē ko Siosefa Sāmitá, ‘i he fuofua taimi naʻe hā ai ‘a e ‘Otuá kiate iá. Naʻe kei taʻu 14 pē nai ‘a Siosefa—ka neongo ko ha tamasiʻi kei siʻi pē ia—mo taʻe-‘iloa, ‘o fakatatau ki he poto mo e ‘ilo ‘a e māmaní—naʻe pehē pē mo Selemaia, pea ko e fuofua taimi naʻe ui ai ia ‘e he ‘Otuá—naʻá ne pehē: “Ko e tamasiʻi pē au. ‘E anga fēfē haʻaku fakahoko ‘a e ngāue maʻongoʻonga ko ‘eni ‘okú ke fie maʻu ke u faí, ke u fakahoko e ngaahi fatongia maʻongoʻonga ko ‘eni ‘okú ke hilifaki ki hoku umá?” Naʻe fakapapau hono lotó mo e ongo naʻá ne maʻú he ‘ikai ke ne fakahoko ‘a e ngāue maʻongoʻongá ni. Ka naʻe folofola ‘a e ‘Otuá ki ai, … ke fakafiemālieʻi, “Naʻá ku ‘ilo koe ‘i heʻeki ai te u fakatupu koe ‘i he fatú.” Naʻá Ne pehē naʻá Ne ‘afioʻi ia ‘i he maama [ki muʻa] ‘o e ngaahi laumālié, te ne fakahoko ‘a e meʻa ‘e fie maʻu ‘e he ‘Eikí ke ne faí; pea “ʻi he teʻeki ai te ke haʻu mei he manavá, naʻá ku fakatapuʻi koe [mo] tuʻutuʻuni koe ko e palōfita ki he ngaahi puleʻangá.” [Vakai, Selemaia 1:5–6.] Naʻe ‘alu, pea ‘i he mālohi ‘o e ʻOtua Māfimafí, ne fakahoko ‘e Selemaia ‘a e meʻa naʻe fie maʻu ‘e he ‘Eikí ‘i hono nimá. …

‘Oku mātuʻaki kehe ‘a e angafai ia ‘a e ‘Eikí mei he ngaahi angafai ‘a e tangatá. ‘Oku kehe ‘Ene foungá. Naʻe leaʻaki ia ‘e he ‘Aposetolo ko Paulá. Naʻá ne pehē: “Kuo ui ‘a kimoutolu. ‘Oku ‘ikai ko e kakai potó ‘oku uí, ka kuo ui ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi meʻa valé ke fakamaaʻi kinautolu ‘oku potó.” [Vakai, 1 Kolinitō 1:25–27.] Pea ko e kau ‘aposetolo naʻe ui ‘e he ‘Otuá, ‘a ia naʻe ui ‘e Sīsū, ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá, mo hilifaki hono nimá kiate kinautolu mo foaki kiate kinautolu ‘a hono lakanga fakataulaʻeikí mo hono mafaí ke fakahoko ‘ene ngāué, naʻe ‘ikai ke nau ako; naʻe ‘ikai mahino kiate kinautolu ‘a e saienisí, naʻe ‘ikai ke nau maʻu ha ngaahi tuʻunga māʻolunga ‘i Siutea—naʻa nau masiva mo taʻe-poto; ko e ngaahi uiuiʻi māʻulalo pē ‘i he moʻuí. … Ka ʻoku kehe ‘a e ‘Eikí ia. ‘Okú ne ‘ai ke kehe ‘a ‘ene ngaahi uiuiʻí mei he ngaahi uiuiʻi ‘oku fakahoko ‘e he tangatá. Pea ‘oku faʻa [puputuʻu] leva ‘a e tangatá fekauʻaki mo e founga ngāue ‘a e ‘Otuá ‘i heʻene ngaahi uiuiʻí; ‘oku faʻa [puputuʻu] he taimi lahi ai ‘a e lelei taha ‘i he tangatá, pea mo e poto taha ‘i he tangatá. Naʻe [puputuʻu] ‘a Mōsese pe ‘e fēfē hano ‘ai ‘e he ‘Eikí ia ke ne fakahoko ‘a e meʻa naʻá Ne fie maʻú ka naʻe toki fakahinohinoʻi ia ki mui. Naʻe tokoniʻi mo pouaki ia ‘e he ‘Eikí ʻi ha founga fakaofo, ‘i hono fakalotoʻi hono kāingá, ‘a ‘Isileli, ‘i he hā ki ai ‘a Sihová. Naʻe fealēleaʻaki mo kinautolu mo ne fakamatala ange hono misioná pea nau iku ‘o loto ki ai. Naʻa nau tali mo maʻu ‘ene ngaahi faleʻí pea mo ‘ene takí pea naʻá ne ‘omi ai kinautolu ki tuʻa mei he fonua ‘o ‘enau nofo pōpula ʻi ‘Isipité. Naʻá ne ikuna, ‘o ‘ikai ikuna ‘aki hono potó; ka naʻá ne tuku kotoa ‘ene ikuná ki he ʻOtua Māfimafi naʻá Ne ui iá. Pea ‘oku pehē pē mo kitautolu. …

Kae mahalo ‘e feʻunga ke tau pehē naʻe ui kimautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke mau malanga [tukukehe] ka fie maʻu ʻe he ʻOtuá. ʻOku tātātaha ha tangata ʻi he kaumātuʻa ʻo ʻIsilelí ʻe ui, kae taʻe-tō hifo hono lotó ʻi he taimi ʻoku ui ai ke ne malangaʻi e ongoongoleleí, pe ke ne fakahoko ʻa e ngaahi fatongia mo e ngafa kuo tuku kiate kinautolú. ʻOku ou fakatokangaʻi ko e niʻihi ʻo e kau lea lelei taha kuo faifaiangé pea nau tuʻu ʻi he tuʻunga malanga ko ʻení, ko e taimi naʻe ui ai kinautolú ne nau manavasiʻi, ne nau ongoʻi ke kole ʻa e tui mo e poupou ʻa e haʻofangá. Kuo nau tuʻu mai ʻi he mālohi ʻo Sihová ʻo fakahā ʻa hono finangaló ʻi he manavasiʻi mo e tetetete; ka naʻe ʻikai ko honau iví mo honau potó naʻa nau lea pehē ai ki he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Pea neongo ʻoku ngalingali he ʻikai ke nau maʻu ha monūʻia ke ako ʻi ha kolisi, ʻoku nau kei tuʻu pē ʻi he ʻao ʻo e kāingalotú, ʻo ʻikai falala ki honau iví ka ki he ivi mo e mālohi ʻo e ongoongoleleí.4

He ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke faí ka ʻe lava ke tau maʻu ʻa e mālohi ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí. ʻE foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e mālohi ke fakahoko ʻeni.5 [Vakai, fokotuʻu fika 2 he peesi

Kuo ui kitautolu ke tau ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tau fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai hono toʻukupú ʻi he lelei kotoa pē ʻoku tau fai.

Ko e hā ha meʻa ʻoku tau fai, ʻoku tau fakahoko ia ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, pea ʻoku tau loto fiemālie ke fakamoʻoniʻi e kau mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau fai. Ko e taimi naʻe tuʻu ai ʻa Mōsese ko e taha fakatauʻatāinaʻi ʻo e Fānau ʻIsilelí mei he pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe ʻikai ke ne fakafōtunga ia ʻi ha faʻahinga founga ʻo ha taha fakatauʻatāina anga maheni, ka naʻe ʻalu ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, he kuo ʻosi fekauʻi ia ke ne fakahoko honau huhuʻí ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai naʻá ne maʻu mei he ʻOtuá. Pea mei he mōmēniti naʻe tuʻu ai ʻi honau ʻaó ʻi he fatongia ko ʻení, ʻo aʻu ki heʻene fakahoko e ngāue ko ʻení, naʻá ne fakahoko ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, kae ʻikai ʻi hono poto pe fakakaukau pē ʻaʻaná, pea ʻikai koeʻuhí he naʻá ne maʻu ha poto māʻolunga ange ʻi he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe hā ʻa e ʻEikí kiate ia ʻi he vao ʻakau vela, ʻo fekauʻi ia ke ʻalu ʻo fakahoko ha ngāue, naʻe fekauʻaki mo e melino, fiefia pea mo e fakamoʻui ʻo ha kakai lelei; pea naʻe fakafalala hono olá mo hono lavaʻi leleí ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa naʻe fakahā ange kiate ia ʻe he ʻOtua ʻo e Langí. Naʻe fakapapauʻi moʻoni ʻene ikuná mo ʻene lavaʻí ʻe he foʻi moʻoni ko ia ko e ngāue naʻe tuku ki aí naʻe ʻikai ko haʻane fakakaukau pē ʻaʻana, ka naʻe tupu ia meia Sihova. …

ʻOku tatau pē ia mo kitautolu he ʻahó ni. Ko e ngāue maʻongoʻonga ʻoku fakahoko he taimi ní—ʻa hono tānaki ʻo e kakaí mei he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní naʻe ʻikai tupu ia mei ha fakakaukau ʻa ha faʻahinga tangata pe kau tangata; ka naʻe tupu ia mei he ʻEiki Māfimafí.6

ʻOku tau fakafalala ki he ʻOtuá; pea ʻi hono kotoa ʻo ʻetau ngaahi ngāué mo ʻetau angafaí, pea mo e ikuna kotoa ʻoku tau maʻú, ʻoku tau ongoʻi ko e ʻOtuá naʻá ne fakahoko iá.7

Ne tau ō mai ki māmani koeʻuhí ko ha taumuʻa maʻongoʻonga, ʻo tatau pē mo Sīsū, ko hotau tokoua lahí, ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo ʻetau Tamaí; ʻoku maʻu heni ʻa e nongá, nēkeneká mo e fiefiá, lahi ange ʻa e potó, ʻa e ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá; ʻoku ʻikai ha ngaahi tāpuaki ia mavahe mei heni. Ko ia, tau līʻoa kitautolu ki he māʻoniʻoní, ʻo fetokoniʻaki ke lelei ange mo fiefia ange ʻa e taha kotoa; fai lelei ki he taha kotoa kae ʻikai ko ha kovi ki ha taha; fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá mo talangofua ki Hono Lakanga Fakataulaʻeikí; tanumaki mo fakatolonga ha konisēnisi kuo fakamāmaʻi mo muimui ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní; ʻoua ʻe foʻi, pīkitai ki he meʻa ʻoku leleí, kātaki ki he ngataʻangá, pea ʻe fonu hoʻo ipu ʻo e fiefiá ʻo mahuohua, he ʻe lahi hoʻomou totongi ʻi homou ngaahi ʻahiʻahi mo homou ngaahi faingataʻaʻia ʻoku mou tofanga aí, ʻio, pea ʻe foaki ʻe hotau ʻOtuá hamou kalauni ʻo e nāunau taʻe-liua koeʻuhí ko homou ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá, mo e fakaʻānaua homou lotó pea mo homou loʻimatá.8 [Vakai, fokotuʻu fika 3 ‘i he peesi 173.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai, peesi vii–x.

  1. Ako ʻa e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 166. ʻE anga fēfē haʻo ʻilo ʻa e taimi ʻoku tāfataha ai ho matá ki he fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá? ʻI he lahi fau ʻo e ngaahi fakahala he māmaní, ʻe lava fēfē ʻa e mātuʻá ʻo tokoniʻi ʻenau fānaú ke tāfataha honau matá ki hono fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá?

  2. Toe fakamanatu e ngaahi fakamatala ʻa Palesiteni Sinou fekauʻaki mo Mōsese mo Selemaiá (peesi –70). ʻE founga fēfē hano tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi heʻetau feinga ke ngāue ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he Fineʻofá, pea ʻi he ngaahi houalotu ʻo e Siasí?

  3. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sinou ʻoku totonu ke tau ngāue “ʻi he huafa ʻo e ʻEikí” (peesi ). ʻE founga fēfē haʻo fakamatalaʻi ha taha ʻoku ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEikí? Fakakaukauʻi ha ngaahi faingamālie ke ke ngāue ai ʻi he huafa ʻo e ʻEikí.

  4. ʻOku toutou fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Sinou ʻa e ongo foʻi lea ikuná mo e lavaʻí ʻo tātuʻolahi ʻi he vahé ni. ʻOku kehe fēfē e fakaʻuhingaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ikuná mei he fakaʻuhinga ʻa e māmaní? Ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ai te tau ikuna ʻi he taimi te tau muimui ai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: Filipai 4:13; 2 Nīfai 10:24; Mōsaia 3:19; Hilamani 3:35; 10:4–5; 3 Nīfai 11:10–11; 13:19–24; T&F 20:77, 79; Mōsese 4:2

Tokoni Fakafaiako: “ʻOua naʻá ke manavasiʻi he fakalongolongó. ‘Oku faʻa fie maʻu ‘e he kakaí ha taimi ke nau fakakaukau mo tali ai e ngaahi fehuʻí pe fakahaaʻi e ongo ‘oku nau maʻú. Te ke lava ‘o kiʻi fakalongolongo ‘i he hili haʻo fai ha fehuʻi, hili haʻo vahevahe ha meʻa [fakalaumālie] ne ke aʻusia, pe ‘i he taimi ‘oku faingataʻa ai ki ha taha ke fakamatalaʻi ‘ene fakakaukaú” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 74).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he “Anniversary Exercises,” Deseret Evening News, ʻAho 7 ʻo ʻEpeleli 1899, 9–10.

  2. “The Object of This Probation,” Deseret Semi-Weekly News, ʻAho 4 ʻo Mē 1894, 7.

  3. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1899, 2.

  4. Salt Lake Daily Herald, ʻAho 11 ʻo ʻOkatopa 1887, 2.

  5. Deseret News, ʻAho 15 ʻo Mē 1861, 82.

  6. Deseret News, ʻAho 8 ʻo Tīsema 1869, 517.

  7. Salt Lake Daily Herald, ʻAho 11 ʻo ʻOkatopa 1887, 2.

  8. ʻI he Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 487.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, “ʻOua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42).

Naʻe “tuku kotoa” ʻe Mōsese “ʻa ʻene ikuná ki he ʻOtua Māfimafi naʻá ne ui iá. Pea ʻoku pehē mo kitautolu foki.”