Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 5: Ko e Ikuʻanga Fakaʻeiʻeiki ʻo e Kau Faivelengá


Vahe 5

Ko e Ikuʻanga Fakaʻeiʻeiki ʻo e Kau Faivelengá

“Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ke lea fekauʻaki mo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo teuteu ʻe he ʻOtuá ke foaki mai ki Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné pea te tau lava ʻo maʻu ia kapau te tau faivelengá.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1840, naʻe ʻi Nāvū, ʻIlinoisi ai ʻa Lolenisou Sinou ʻo teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani. Naʻá ne ʻaʻahi ki he ʻapi hono kaungāmeʻa ko Henelī G. Seiutí ko ia naʻá ne kole kia Misa Seiuti ke ne fakamatalaʻi ange ha potu folofola. Naʻe manatu ki ai ʻa Palesiteni Sinou ʻo ne pehē, “Lolotonga ʻeku fakafanongo tokanga ki heʻene fakamatalá, naʻe nofoʻia au ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí—naʻe fakaava hake ʻeku mahinó peá u sio lelei ʻo hangē ko e ulo ʻa e laʻaá ʻi he hoʻatā mālie, ki he hala ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ʻi he ofo mo e ʻohovale. Ne u faʻu e veesi ko ʻení ke fakahaaʻi ʻaki e fakahaá ʻo hangē ko ʻene hā mai kiate aú. …

“Ne hangē ʻOtuá ko e tangatá he taimí ni:

“ʻE lava ke hangē tangatá ko e ʻOtuá ʻi ha taimi.”1

ʻI he ongoʻi ko ia ʻe Lolenisou Sinou kuó ne maʻu ha “fetuʻutaki toputapu” ʻoku totonu ke ne maluʻi fakaleleí, ko ia naʻe ʻikai ke ne akoʻi ai e tokāteline ko iá ki he kakaí kae ʻoua leva kuó ne ʻiloʻi ne akoʻi ia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.2 Ko ʻene ʻiloʻi pē kuo ʻosi akoʻi e tokāteline ko iá ki he kakaí, naʻá ne toutou hanga leva ʻo fakamoʻoniʻi ia.

Makehe mei heʻene ʻai ke hoko ʻa e moʻoni ko ʻení ko ha kaveinga ʻo ʻene ngaahi malangá, naʻá ne ohi foki ia ko ha kaveinga ʻo ʻene moʻuí. Naʻe pehē ʻe hono foha ko Liuloí, “Mahalo naʻe ongo moʻoni kia Lolenisou Sinou ʻa e moʻoni ko ʻeni kuo fakahā maí, ʻo laka hake ia ʻi ha toe meʻa; naʻe ongo ia ki hono laumālié pea naʻe ueʻi fakalaumālie ai ʻene moʻuí mo toe fakalahi ai ʻene vakai ki hono kahaʻu ʻoʻoná pea mo e misiona mo e ngāue kafakafa ʻa e Siasí.”3 Naʻe hoko ia ko ʻene “maama mo e fakahinohino tuʻuloa” pea mo ha “fetuʻu ngingila naʻe muʻomuʻa maʻu pē ʻiate ia he taimi kotoa—ʻi hono lotó, ʻi hono laumālié pea mo ʻene moʻuí kotoa.”4

ʻI he vahé ni, ʻoku akoʻi mai ai ʻe Palesiteni Sinou ʻa e tokāteline ko ia ʻe lava ke tau hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI he vahe 6, ʻokú ne ʻomi ai ha faleʻi fakapotopoto ki he founga ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi ai e tokāteline ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí.

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

Koeʻuhí ʻoku tau maʻu e anga fakaʻotuá, ko ia ʻe lava ke tau hoko ai o hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe fanauʻi kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí; naʻá ne fakatupu kitautolu ke tau hangē pē ko Iá. ʻOku kau e natula ʻo e ʻotuá ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻetau palani fakalaumālié; ʻi hono fanauʻi fakalaumālie kitautolú, naʻe foaki mai ai ʻe he Tamaí kiate kitautolu ʻa e ivi, mālohi mo e poto ʻokú Ne maʻú, ʻo hangē ko hono maʻu ʻe ha tama ʻoku kei tupu ʻi he manava ʻo ʻene faʻeé, ʻa e poto, mālohi mo e ngaahi ongo ʻoku maʻu ʻe heʻene mātuʻá.5

ʻOku ou tui ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá pea kuó Ne foaki mai ke tau malava ʻo aʻusia ha poto mo ha ʻilo taʻe-fakangatangata he kuó Ne foaki mai Hano konga maʻatautolu. Naʻe talamai ne ngaohi kitautolu ʻi Hono tataú pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha natula taʻefaʻamate ʻi he laumālie ʻo e tangatá. ʻOku ʻi ai ha laumālie ʻi he tāpanekalé ni [ko e sino fakamatelié], pea ʻoku fakaʻotua ʻa e laumalie ko iá, ko ha tuʻunga kei siʻi ʻo hangē ko e fānaú; ka ʻokú ne malava ʻo tupulaki mo fakalakalaka, ʻo hangē ko hano maʻu ʻe ha pēpē valevale ha meʻakai fakatupu ivi mei heʻene faʻeé. Neongo ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe he pēpē valevalé ia ha meʻa, ka ʻoku ʻi ai hano ngaahi faingamālie ke ne foua hake ha ngaahi tūkunga kehekehe ʻo e moʻuí ke ne aʻusia ha tuʻunga matuʻotuʻa pea lava ke ne aʻu ai ki ha tuʻunga tuʻukimuʻa ʻoku fakaofo, ʻo kehe ia mei heʻene tuʻunga taʻeʻilo ʻi heʻene kei valevalé.6

ʻOku ʻi ai ha tuʻunga fakaʻotua ʻiate kitautolu; ʻoku tau maʻu ha tuʻunga taʻe-faʻa-mate; ʻoku taʻe-faʻamate hotau laumālié; he ʻikai lava ke fakaʻauha ia; he ʻikai lava ke veteki ia. Te tau moʻui mei he taʻengatá ki he taʻengatá.7

Ko ha meʻa fakafiefia ke talanoa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ke foaki ki Hono ngaahi foha mo e ʻofefiné pea te tau lava ʻo aʻusia ia ʻo kapau te tau faivelenga. … ʻE hanga ʻe heʻetau fononga atu ʻi he hala ko ʻeni ʻo e hakeakiʻí ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa hono fonu ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ke tau tuʻu ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamaí ʻo maʻu ʻa Hono fonú, ke tau fiefia ʻi he tupulaki he maama tuʻumālie mo taʻe-fakangatangata ko ʻení pea mo tau fiefia he feohi lelei mo ha niʻihi kehe ʻi he moʻui ko ʻení pea ʻākilotoa hotau ngaahi foha mo e ʻofefiné, hotau husepānití mo e uaifí ʻaki ʻa e fiefia ʻe lava ke ʻomi ʻe he langí, pea fakahaohaoaʻi hotau sinó ʻo hangē ko e Fakamoʻuí ʻo ʻataʻatā mei he mahaki mo e kinohaʻa ʻo e moʻuí pea mo e loto mamahi, faingataʻaʻia mo e ngaahi feilaulau fakamamahi ʻoku tau fakahoko hení.8

Naʻe fakafou ʻi ha hala taʻetūkua ʻo e fakalakalaká, ʻa hono maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e hakeakiʻí mo e nāunaú peá ne fakahinohinoʻi mai kiate kitautolu ʻa e hala tatau pē, he kuo fakateunga Ia ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai mo e nāunaú peá Ne folofola mai, “ʻalu atu pea maʻu ʻa e nāunau mo e fiefia tatau mo ia ʻoku ou maʻú.”9

ʻOku mahuʻinga fau e kakai ʻo e ʻOtuá ki hono fofongá; ʻe tuʻuloa maʻu pē ʻEne ʻofa kiate kinautolú pea ʻe fakafou ʻi hono mālohí, iví mo ʻEne ʻofá haʻanau lavameʻa mo ikuna. Ko ʻEne fānau kinautolu kuo fakatupu ʻi Hono tataú pea ʻi ai honau ikuʻanga, ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau talangofua ki Heʻene ngaahi fonó ke nau hoko ai ʻo hangē ko Iá. …

… Ko e ikuʻanga kāfakafa ʻeni ʻo e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá, ʻa kinautolu ʻe ikuná mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú pea mo fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu he ʻokú Ne haohaoa. ʻOku totonu ke nau hoko ʻo hangē ko Iá; te nau vakai ʻo hangē ko ʻEne ʻafio maí; te nau mamata ki Hono fofongá pea pule mo Ia ʻi he nāunau pea hoko ʻo tatau mo Ia ʻi he tapa kotoa pē.10 [Vakai ki he fokotuʻu fika 1 ʻi he peesi 100.]

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻo kau ki hotau ivi fakalangí.

Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi faingamālie fisifisimuʻa. ʻI he ngaahi fakahā kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá, ʻoku tau ʻiloʻi ai e tuʻunga ʻe lava ke aʻusia ʻe ha taha ʻoku fononga ʻi he hala ko ʻeni ʻo e ʻiló pea tataki ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá. Kuo teʻeki ai ke [fuʻu fuoloa] ʻeku kau mai ki he Siasí ni ka kuo fakahā mai kiate au ʻa e tuʻunga ʻe lava ke aʻusia ʻe ha tangata ʻo fakafou ʻi he hokohoko atu ʻene talangofua ki he Ongoongolelei ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Kuo tatau e ʻilo ko iá kiate au mo ha foʻi fetuʻu pea kuo makatuʻunga ai ʻeku feinga matematē ke fai ʻa ia ʻoku totonú mo fakahōifua ki he ʻOtuá. … Hangē leva ia, ʻi he hili hono akoʻi kitautolu ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi maama fakasilesitialé, ʻoku ʻi ai ha Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau ʻosi fiemālie pē kinautolu ʻi he ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngāué pea ʻoku nau ngali ʻohovale kinautolu he taimi ʻokú ke talanoa ange ai kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo hotau kahaʻu maʻongoʻongá, ʻo nau fakakaukau ʻoku ʻikai hanau fuʻu kaunga fēfē ki ai. Naʻe pehē ʻe Sione Fakahā ʻi he vahe tolu ʻo ʻene ʻuluaki tohí:

“Ko ʻeni ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu.” [1 Sione 3:2.]

… Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“Pea ʻoku teʻeki hā mai pe te tau hoko ko e hā: ka ʻoku tau ʻilo ʻo ka hā mai Ia, te tau tatau pē mo Ia; he te tau mamata totonu kiate Ia.

“Pea ko ia kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni ʻiate iá, ʻokú ne fakamaʻa ia ʻo hangē ko e maʻa [ʻa e ʻOtuá].” Vakai, 1 Sione 3:2–3.

… Kuo fakahā mai ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá kiate kitautolu ʻoku ʻi ai ha ngaahi moʻoni fefeka mo molumalu ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he faʻahinga fakamatalá ni. ʻI he lea ʻa Paula ki he kakai Filipaí, naʻá ne fokotuʻu ange ke nau tanumaki ha ongoʻi ʻamanaki lelei, pea naʻe ongo ngalikehe ia ki he kakai he taimi ko iá, ka ʻoku ʻikai ongo pehē ia ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, tautautefito kiate kinautolu ʻoku ʻikai fiemālie ke hangē pē ko e fānaú ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē:

“Ke ʻiate kimoutolu ʻa e lotó ni, ʻa ia foki naʻe ʻia Kalaisi Sīsū:

“Ko ia, ʻi heʻene ʻi he tatau mo e ʻOtuá naʻe ʻikai pehē ʻe ia ko ha [kaihaʻa] ke na [tatau] mo e ʻOtuá.” [Filipai 2:5–6.]

… Ko e meʻa ʻeni [ʻoku] akoʻi mai ʻe Paula pea naʻe mahino kiate ia ʻa ʻene ʻuhingá. Naʻe ʻave ia ki he langi hono tolú pea ʻokú ne fakahā mai naʻá ne fanongoa ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai taau ke leaʻaki ʻe he tangatá [vakai, 2 Kolinitō 12:1–7]. … ʻE hala nai kiate kitautolu ke tau kole ki he kakaí ke nau fakatupulaki ha ʻamanaki lelei ki he ʻulungaanga ko ʻení? ʻOku lahi ha ngaahi lea ʻi he Tohi Tapú, tautautefito ki he Fuakava Foʻoú, ʻoku hā ngalikehe ia ki he kakai ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.

“Ko ia ia ʻe ikuná, ʻe maʻu ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” [Fakahā 21:7.]

Ko e hā e faʻahinga fakamatala ko iá? Ko hai ʻe tui ki ai? Kapau ʻe pehē ange ha tamai ki hano foha, “ʻE hoku foha, ke ke faivelenga pea muimui ki heʻeku ngaahi faleʻí pea ko e taimi te ke fuʻu lahi aí, te ke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaʻakú,” ʻe ʻuhingamālie pē ia, ʻikai ko ia? Kapau naʻe moʻoni e meʻa naʻe talaange ʻe he tamaí, ʻe hanga leva ʻe he meʻa ko iá ʻo fakalotoa ʻa e tamasiʻí ke ne faivelenga. Naʻe finangalo nai ʻa Sīsū ke Ne kākaaʻi kitautolu ʻi heʻene fakaʻaongaʻi e lea ko ʻení? Tuku ke u fakapapauʻi atu ʻoku ʻikai ha kākā he lea naʻá ne faí. Naʻá Ne ʻuhinga tonu mai pē ki he folofola naʻá Ne faí. Naʻe toe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē:

“Ko ia ia ʻe ikuná, te u foaki ki ai ke nofo mo au ʻi hoku nofoʻa fakaʻeiʻeikí, ʻo hangē foki ko ʻeku ikuná, peá u nofo mo ʻeku Tamaí ʻi hono nofoʻa fakaʻeiʻeikí. [Fakahā 3:21.]

Ko ha lea fakaʻofoʻofa ʻeni. ʻOku moʻoni nai? ʻOku moʻoni kotoa. Ko e folofola ia ʻa e ʻEiki Mafimafí. ʻOku fakahā mai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi he Folofolá:

“He ʻoku mau ʻilo ʻo ka veteki homau fale kelekelé ko e fale fehikitakí ni, ʻoku ʻi ai homau fale mei he ʻOtuá, ko e fale naʻe ʻikai ngaohi ʻe he nimá [ka] ʻoku taʻengata ʻi he langí.” [2 Kolinitō 5:1.]

ʻOku ou tui ki ai. Pea ʻi heʻene pehē ko ia ʻe hanga ʻe Sīsū ʻo “fakafoʻou hotau sino koví ni, ʻo fakatatau ia ki he sino ʻo Hono nāunaú” [Filipai 3:21] ʻoku ou tui foki ki ai. ʻOku tui nai e Kāingalotu ʻo e Siasí ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku ou talanoa atu aí? Ko e moʻoni kuo pau ke mou tui ki ai. Te u toe fakaongo atu:

“He ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻokú ne tali au;

“Pea ko ia ia ʻokú ne tali aú, ʻokú ne tali ʻeku Tamaí;

“Pea ko ia ʻokú ne tali ʻeku Tamaí ʻokú ne maʻu ʻa e puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí; ko ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe heʻeku Tamaí, ʻe foaki ia kiate ia.” [T&F 84:36–38.]

ʻOku lava nai ha taha ʻo fakakaukau atu ki ha toe faʻahinga meʻa ne mei lava ke foaki? … Naʻe mahino lelei e ngaahi meʻá ni kia Paula, he naʻá ne pehē naʻá ne “[tuiaki] atu ki he fakaʻilonga ko e koloa ʻo e ui māʻolunga ʻa e ʻOtuá ʻia Kalaisi Sīsū.” [Vakai, Filipai 3:14.]

ʻE lava ke tau vakai ʻi he ngaahi lea kuó u faí, ki ha meʻa ʻoku fekauʻaki mo e natula ʻo e ui māʻolunga ko ʻeni ʻia Kalaisi Sīsuú. …

… ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e toko fiha heni kuo nau ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi honau lotó. Kapau kuó ke ʻiloʻi ia, te u talaatu leva ʻa hono ngaahi olá. Hangē ko e lea ʻa Sioné:

“Pea ko ia kotoa pē ʻokú ne maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni ʻiate iá, ʻokú ne fakamaʻa ia ʻo hangē ko e maʻa [ʻa e ʻOtua].” (Vakai, 1 Sione 3:3.)

… Kuo tuhuʻi mai ʻe he ʻOtuá e ngaahi ola ʻe maʻu ʻi heʻetau fononga he hala ko ʻeni ʻo e nāunaú mo e hakeakiʻí pea ʻoku pau ʻa hono ngaahi talaʻofá. Naʻe ʻafioʻi tonu pē ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa te Ne malava ke faí. Naʻá Ne ʻafioʻi e meʻangāue ke Ne fakaʻaongaʻí pea naʻá Ne ʻafioʻi lelei pē ʻa e meʻa naʻá Ne folofola ʻakí. Kapau te tau fai hotau fatongia kuó Ne vahe maí pea tauhi ki hotau tuʻunga hono uá, kuo pau ke tau maʻu e ngaahi talaʻofá ni ʻi he tapa kotoa pē, pea mahulu ange ʻi he meʻa ʻe lava ke mahino kiate kitauá.11 [Vakai ki he fokotuʻu fika 2 ʻi he peesi 91.]

ʻI heʻetau manatua e ngaahi tāpuaki kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí maʻatautolú, te tau maʻu ai ha fiefia neongo e hohaʻa mo e puputuʻu ʻo e moʻuí.

Ko e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻokú ne ongona hoku leʻó te ne malava ʻo laka mai ʻi he pongipongi ʻo e ʻuluaki toetuʻú kuo fakahikihikiʻi mo hakeakiʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e faingamālie ke fefolofolai mo e Tamaí ʻo hangē pē ko ʻetau talanoa mo ʻetau tamai fakaemāmaní.12

ʻOku ʻikai ha ngaahi faingamālie nāunauʻia ʻe lava ke maʻu ʻe he tangatá, ʻe toe laka ange he ngaahi faingamālie kuo fakaʻilo ki he Kāingalotú. He ʻikai ha tangata matelie te ne fakaʻamua ha meʻa lahi ange pe fakafiemālie ange ʻi he meʻá ni. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo e nonga haohaoá, fiefiá, nāunaú mo e hakeakiʻí, kuo ʻosi fakahaaʻi atu ia ki he Kāingalotu ʻo e Siasí. ʻOku totonu ke tau fiefia ʻi he ʻuhingá ni pea tau paotoloaki ia ke longomoʻui ʻiate kitautolu. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau tuku ke momoʻi uesia ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻi haʻatau fai ha meʻa ʻoku ʻikai fakahōifua ki he ʻEikí.13

ʻOku fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia ʻeku ngaahi fakaʻānaua ki he moʻui he kahaʻú, pea ʻoku ou feinga ke u hokohoko atu hono paotoloaki e ngaahi fakakaukau ko ʻení; pea ko ha faingamālie mo e tufakanga ia ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí.14

ʻOku ʻikai mahino kakato kiate kitautolu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi faingamālie ʻoku teuteu mai ke tau maʻu ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ʻikai mahino kakato ia kiate kitautolu pea ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki he ngaahi meʻa ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi he taʻengatá pe ko e ngaahi meʻa ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻi he moʻuí ni ka ʻoku fakataumuʻa ke ne poupouʻi ʻa e melinó mo ʻetau fiefiá pea mo foaki mai e ngaahi fakaʻamu ʻa hotau lotó. …

Taimi ʻe niʻihi, ʻi he uhouhonga ʻo ʻetau hohaʻá mo e puputuʻú, ʻoku faʻa ngalo ʻiate kitautolu pea ʻi he ʻikai ke tau mamata ki he ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai ai ke mahino kiate kitautolu naʻe fakataumuʻa mo fokotuʻutuʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi hono natulá, ke ne foaki mai ʻa e ngaahi meʻa te tau maʻu ai ʻa e nāunaú, lāngilangí mo e hakeakiʻí pea te tau maʻu ai ʻa e fiefiá, nongá mo e lāngilangí. ʻOku tau hehema ke ngalo ʻiate kitautolu e ngaahi meʻá ni neongo e ngaahi hohaʻa mo e puputuʻu ʻo e moʻuí pea ʻikai mahino kakato ai kiate kitautolu ʻa hotau faingamālié he kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ke tau malava ʻo tulifua ki he ongoongoleleí ke tau hokohoko maʻu ai pē ʻa e melinó. …

ʻOku ʻi ai koā ha ʻuhinga ke tau tengihia ai? ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ke mata mamahi ai ʻa e Kāingalotú? Ko e hā ʻoku tau tangi mo taʻefiemālie aí? ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ke pehē; he ko e meʻa pē ʻoku hanga maí ko e moʻui pe ko e mate; ʻoku ʻatautolu ʻa e lāngilangí mo e mālohí ʻo kapau ʻe hokohoko atu ʻetau faivelengá; pe ko e mamahí mo e liʻekiná ʻo kapau te tau taʻe-tokanga ki he ongoongoleleí.

Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke tau fakaʻamua ʻo mahulu hake ʻi heʻetau tui fakalotú? Kapau te tau tuʻu maʻu ʻi he funga maká pea muimui ki he Laumālie kuo ʻi hotau lotó, te tau fakahoko totonu hotau ngaahi fatongiá, te tau talangofua ki hotau kau takí pea te tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi he māmá pe fakapoʻulí.

Ko hai ha tangata ʻe tafoki ʻo liʻaki e ngaahi tui ʻoku fālute ʻi he ongoongolelei kuo tau talí? ʻOku tau maʻu ai ʻa e fiemālié, ʻa e fiefiá, ʻa e paú, ʻoku fokotuʻu maʻu ai hotau vaʻé pea ʻi ai mo ha fakavaʻe pau ke tau langa ai, pea tau fakahoko ai e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau faí.15

ʻOua muʻa naʻa tau teitei tuku ke fakapōpōʻuli ʻetau tuí; ka ke tau fakafoʻou ia ʻi he ʻaho mo e pō kotoa pē, pea te u fakapapauʻi atu kapau te tau fai ʻeni, ʻe fakaofo ʻetau tupulaki mei he ʻaho ki he ʻaho pea mo e taʻu ki he taʻu.16

ʻOku tau fakataumuʻa kotoa pē ki he nāunau fakasilesitialé, pea he ʻikai lava ʻe ha tangata ke ne fakamatalaʻi ʻa hono fakaʻeiʻeiki ʻo e tui ʻoku ʻi muʻa ʻiate kitautolú. Kapau ʻe hokohoko atu hoʻomou faivelenga ʻi he ngāue ʻoku mou fakahokó, te mou maʻu ʻa e nāunau ko ʻení pea fiefia ʻo taʻe ngata ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e Lamí. ʻOku taau ke tau faifeinga ki ai; ʻoku taau ke tau feilaulau ki ai, pea ʻoku monūʻia ʻa e tangata pe fefine ʻoku faivelenga ke ne maʻu iá.17 [Vakai ki he fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 100.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–x.

  1. Naʻe toutou akoʻi mai ʻe Palesiteni Lolenisou Sinou ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá (peesi 92–94). Ko e hā ha founga ʻe hanga ai ʻe he moʻoni ko ʻení ʻo takiekina ʻa e ongo ʻoku tau maʻu kiate kitautolu pē mo e niʻihi kehé? Ko e hā ha founga ʻe lava ke tau tokoniʻi ai ʻa e fānaú mo e toʻu tupú ke nau manatuʻi ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá?

  2. Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ngaahi potu folofola naʻe leaʻaki ʻe Palesiteni Sinou ʻi heʻene ako mai ʻo fekauʻaki mo hotau ivi fakalangí? (Vakai ki he peesi 94–97.)

  3. Lau e konga ʻoku kamata ʻi he peesi 98. Ko e hā ha founga ʻe tataki ai kitautolu ʻe he “ngaahi hohaʻa mo e puputuʻu ʻo e moʻuí” ke tau fakangaloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e ongoongoleleí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tauhi ai e meʻa te tau malava ʻo aʻusiá ke “foʻou” mo “longomoʻuí”? Ko e hā e ngaahi founga ʻe hanga ai ʻe haʻatau manatuʻi ʻetau taumuʻá ʻo faitokonia ʻetau founga moʻuí?

  4. ʻI hoʻomou ako ʻa e vahe ko ʻení, ko e hā kuó ke ʻilo ʻo fekauʻaki mo hoʻo Tamai Hēvaní? Ko e hā kuó ke ʻilo ai ʻo fekauʻaki mo ho ikuʻanga ko ha ʻofefine pe foha ʻo e ʻOtuá?

Ngaahi Potu Folofola Fekauʻakí: Loma 8:16–17; 1 Kolinitō 2:9–10; ʻAlamā 5:15–16; Molonai 7:48; T&F 58:3–4; 78:17–22; 132:19–24

Tokoni Fakafaiakó: “Fai hoʻo fakamoʻoní ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻe ueʻi ai koe ʻe he Laumālié, kae ʻikai ʻi he fakaʻosinga pē ʻo e lēsoní. ʻOange ha ngaahi faingamālie kia kinautolu ʻokú ke akoʻí ke fai ʻenau fakamoʻoní” (ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 50).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow (1884), 46; vakai foki, “The Grand Destiny of Man,” Deseret Evening News, July 20, 1901, 22.

  2. Vakai, Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 46–47; “Glory Awaiting the Saints,” Deseret Semi-Weekly News, Oct. 30, 1894, 1.

  3. LeRoi C. Snow, “Devotion to a Divine Inspiration,” Improvement Era, June 1919, 656.

  4. LeRoi C. Snow, “Devotion to a Divine Inspiration,” 661.

  5. Deseret News, Jan. 24, 1872, 597.

  6. ʻI he Conference Report, Apr. 1898, 63.

  7. ʻI he “Anniversary Exercises,” Deseret Evening News, Apr. 7, 1899, 10.

  8. Millennial Star, Aug. 24, 1899, 530.

  9. Deseret News, Oct. 21, 1857, 259.

  10. Deseret Semi-Weekly News, Oct. 4, 1898, 1.

  11. “Glory Awaiting the Saints,” 1.

  12. ʻI he Conference Report, Oct. 1900, 4.

  13. ʻI he Conference Report, Oct. 1898, 3.

  14. ʻI he Conference Report, Oct. 1900, 4.

  15. Deseret News, Oct. 21, 1857, 259.

  16. ʻI he Conference Report, Apr. 1899, 2.

  17. ʻI he “Prest. Snow to Relief Societies,” Deseret Evening News, July 9, 1901, 1.

“Ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa eni ke u lea ai ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo teuteu ʻe he ʻOtuá ke foaki mai ki Hono ngaahi fohá mo e ʻofefiné.”

ʻI heʻetau ako ʻa e folofolá, ʻoku tau ʻilo ai ki hotau natula fakalangí.

ʻI he ngaahi tohi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, naʻá ne fakamoʻoni ai ʻo kau ki heʻetau malava ke hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.