Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 13: Fineʻofá: Ko e ‘Ofa Faka-Kalaisi Moʻoni mo e Lotu Haohaoa


Vahe 13

Fineʻofá: Ko e ‘Ofa Faka-Kalaisi Moʻoni mo e Lotu Haohaoa

“Kuo teʻeki ai ha kautaha kuo fokotuʻu mo ha taumuʻa fakaʻeiʻeiki māʻolunga ange. Ko hono fakavaʻé ko e ‘ofa faka-Kalaisi moʻoní, ‘a ia ko e ‘ofa haohaoa [ia] ‘a Kalaisí.”

Mei he Moʻui ʻa Lolenisou Sinoú

‘I he faʻahitaʻu māfana ‘o e 1901, naʻe fokotuʻutuʻu ai ‘e he kau palesitenisī lahi ‘o e Fineʻofá ha ‘aho ‘ekitivitī kakato maʻá e houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá ‘i he Teleʻa Sōlekí. Ne tali ‘e Palesiteni Sinou ‘a e fakaafe ke meʻa ange pea mo fakahoko ha lea ki he falukunga kakaí. Naʻe kamataʻaki ‘ene meʻá ‘ene pehē: “ʻOku hounga kiate au ‘a e faingamālie ke u maʻu ha houa ‘e taha pe ua mo kimoutolu he hoʻatā ní, pea ‘oku ou tui ‘oku mou fiefia kātoa he ‘ahó ni. Ko e ngaahi vaʻinga mo e ngaahi fakafiefia tāú ko ha ngaahi meʻa lelei, pea ‘oku ou fiefia ke mamata kiate kimoutolu houʻeiki fafiné ʻoku maʻu ha kiʻi taimi mālōlō mo fakafiefia, koeʻuhí he ‘oku mou ngāue mālohi fau mei he ‘aho ki he ‘aho ‘i homou ngaahi ‘apí pea ‘oku taau moʻoni ke mou maʻu ‘i he Fineʻofá ‘a e fiefia kotoa te mou lava ke maʻú.”

Naʻe fakahaaʻi ‘e Palesiteni Sinou, ko hono tuofēfiné ‘a ‘Ilisa R. Sinou ‘a ē ne hoko ko e palesiteni lahi hono ua ‘o e Fineʻofá, ‘a ‘ene fakahoungaʻi e Fineʻofá. Naʻá ne pehē ‘i heʻene lea fekauʻaki mo e houʻeiki fafine ‘o e Siasí, “ʻOku faingataʻa ke fakakaukau pe ko e hā e meʻa ne tau mei lavaʻi, pe ko e hā ha fakalakalaka ‘i he ngāue ‘a e ‘Eikí ne tau mei lava ‘o fakahoko, ka ne taʻe-‘oua kinautolu.” Naʻá ne fakamatala ai ki he polokalama ngāue fakafaifekau ‘a e Siasí ‘i he taimi ko iá, ko ha sīpinga, ‘a ia naʻe faʻa ui ai ‘a e kakai tangata ‘osi malí ke nau ngāue fakafaifekau taimi kakato: “Ko e taimi ‘oku mau mavahe ai ‘o ngāue fakafaifekau ki mulí, ko ‘enau ngāue fakafaifekau ‘i ‘apí ‘oku meimei ke ‘ikai toe siʻisiʻi ange hono faingataʻá ‘i heʻemau ngāue ‘i mulí; pea ‘i he lotolotonga ‘o e ‘ahiʻahí mo e faingataʻá ‘oku nau fakahaaʻi ha faʻa kātaki, vilitaki pea mo ha ngāue taʻe-fakafalala, kuo ongo moʻoni. Fakafetaʻi ki he ‘Otuá koeʻuhí ko e houʻeiki fafine ‘o e Siasí ni! Ko e ongo ia ‘oku ou maʻu he ‘ahó ni ‘i heʻeku kau ki he fakataha ko ‘ení.”1 [Vakai, fokotuʻu fika 1 he peesi 193.]

Ngaahi Akonaki ʻa Lolenisou Sinoú

‘Oku fakafōtunga ‘e he kau mēmipa ‘o e Fineʻofá ‘a e ‘ofa faka-Kalaisi moʻoní pea mo e lotu haohaoá.

Naʻe fokotuʻu ‘a e Fineʻofá … ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ‘i he tataki ‘a e ‘Eikí. … ‘Oku ‘iloa ia he ‘ahó ni ko e taha ‘o e ngaahi ivi mālohi taha ki he leleí ‘i he Siasí. …

Ko e misiona ‘o e Fineʻofá ke fakafiemālieʻi ‘a e faingataʻaʻiá, ke tokoni ki he mahakí mo e vaivaí, ke fafangaʻi ‘a e paeá, ke fakakofuʻi ‘a e telefuá, pea mo tāpuakiʻi ‘a e ngaahi foha mo e ngaahi ‘ofefine kotoa ‘o e ‘Otuá. Kuo teʻeki ai ha kautaha kuo fokotuʻu mo ha taumuʻa fakaʻeiʻeiki māʻolunga ange. Ko hono fakavaʻé ko e ‘ofa faka-Kalaisi moʻoní, ‘a ia ko e ‘ofa haohaoa ‘a Kalaisí [vakai, Molonai 7:47], pea kuo hāsino ‘a e laumālie ko iá ‘i he ngaahi tokoni kotoa ‘a e Fineʻofá ‘i he kakaí. Naʻe pehē ‘e he ‘Aposetolo ko Sēmisí ko e “lotu māʻoniʻoni mo taʻe-hano mele ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otua ko e Tamaí, ko ‘eni ia: Ke ‘aʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ‘unohó, ‘i heʻenau mamahí, pea ke fakaʻehiʻehi ia mei māmani ke taʻe-hano mele.” [Sēmisi 1:27.] ‘I hono tali ‘eni ‘oku moʻoní, kuo fakafōtunga mahino moʻoni ai ‘e he kau mēmipa ‘o e Fineʻofá ‘a e lotu haohaoa mo taʻe-hano melé ‘i heʻenau moʻuí; he kuo nau tokoni kiate kinautolu ‘oku mamahí, kuo nau fakahaaʻi ‘a e ‘ofá ki he tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ‘unohó, pea kuo nau tauhi kinautolu ke taʻe-ha mele mei māmani. Te u lava ‘o fakamoʻoni atu ‘oku ‘ikai ha toe kakai fefine ‘e haohaoa mo manavahē ‘Otua lahi ange he māmaní ka ko kinautolu ‘e maʻu ‘i he kau mēmipa ‘o e Fineʻofá.2 [Vakai, fokotuʻu fika 2 he peesi 193.]

‘Oku ngāue ‘a e houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke paotoloaki ‘a e ngaahi fie maʻu ‘a e puleʻanga ‘o e ‘Otuá.

Kuo hoko maʻu pē ko ha maʻuʻanga fakafiemālie kiate au ke u fakatokangaʻi e faivelenga ‘a kimoutolu houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá ‘i hoʻomou poupouʻi e kau tamaioʻeiki ‘a e ‘Eikí ‘i he tūkunga kotoa peé. ‘Oku ‘iloa maʻu pē kimoutolu ‘i he tafaʻaki ‘o e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻo mateuteu ke fakamālohia honau nimá pea mo fakahoko hoʻomou tafaʻakí ‘i he tokoni ke ‘unuaki e ngaahi fie maʻu ‘a e puleʻanga ‘o e ‘Otuá; pea hangē ko hoʻomou kaungā fakahoko e ngaahi ngāue lahi ko ‘ení, ‘e pehē moʻoni pē haʻamou kau ‘i he ikuna ‘o e ngāué pea ‘i he hākeakiʻi mo e nāunau ‘e foaki ‘e he ‘Eikí ki Heʻene fānau faivelengá.

… He ‘ikai ha Pīsope poto te ne taʻe-fakahoungaʻi e ngāue lahi ‘a e Fineʻofá ‘i hono uōtí. He ko e hā ha meʻa ‘e lava ‘e he Pīsopé taʻe-kau ai ‘a e Fineʻofá? Te u pehē ai ki he Kau Pīsope kotoa ‘i he Siasí, fakalotolahiʻi ‘a e houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá, mo poupouʻi kinautolu ‘i heʻenau ngāue ‘o e ‘ofa faka-Kalaisí mo ‘enau angaʻofá, pea te nau hoko ko ha tāpuaki kiate koe pea mo e kakaí.3 [Vakai, fokotuʻu fika 3 he peesi 193.]

Ko ha meʻa lelei ke maʻu e ivi ‘o e Fineʻofá ʻi he ‘api kotoa pē.

Te u fie naʻinaʻi ki he houʻeiki tangatá ke nau fakalotolahiʻi honau uaifí ke nau [kau ‘i he] fineʻofá … ; he ‘e hoko ia ko ha meʻa lelei ke maʻu e ivi tākiekina ‘o e houalotu ko ‘ení ‘i he ‘api kotoa. ‘Oku ou kole atu, ngaahi tuofāfine, ko hoʻomou ‘aʻahi ko ia ki he ngaahi ‘api ‘o e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, ke mou ō mo e ivi tākiekina ko ‘ení ‘i ha potu pē te mou ō ki ai. Kuo fakahā mahino ‘e he ‘Eikí kiate kimoutolu ‘a e natula hoʻomou fetuʻutaki mo Iá pea mo e meʻa ‘oku fie maʻu meiate kimoutolu ko e ngaahi uaifi mo e ngaahi faʻeé. Akoʻi e ngaahi meʻá ni kiate kinautolu ‘okú ke ‘aʻahi ki aí, tautautefito ki he kau finemuí. …

Ko kimoutolu, hoku ngaahi tuofāfine, ‘i hoʻomou hoko ko e kau mēmipa ‘o e Fineʻofá mo e ngaahi faʻē ‘i ‘Isilelí, ‘oku totonu ke mou fakaʻaongaʻi homou ivi tākiekiná kotoa … ke maʻu ai ‘a e tuʻunga fakafaʻē haohaoá mo e tauhi faivelenga ki he ngaahi fuakava ‘o e malí.4 [Vakai, fokotuʻu fika 4 he peesi .]

‘I he tupulaki ko ‘eni ‘a e Siasí, ‘e maʻu ‘e he houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá ha ngaahi faingamālie lahi ange ke tokoni.

‘Oku ‘ikai fie maʻu ia ke u fakaʻāuliliki atu e meʻa ne fakahoko ‘e he Fineʻofá ‘i he kuo hilí; he ko ‘ene ngāue kāfakafá ‘oku ‘iloa ia ‘i Saione kotoa, pea mo ha ngaahi feituʻu lahi ‘o e māmaní. ‘Oku feʻunga pē ke u pehē, kuo fai atu ‘i hono misioná, pea kuo teʻeki ai lakasi hono lekōtí, pe fakatataua ‘e ha toe kautaha ‘ofa. ‘Oku laukau ‘aki ia ‘e he Kāingalotu ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní pea mo ‘ene lavameʻá, pea ‘oku tau fakafetaʻi ki heʻetau Tamai ‘i he Langí ‘i Heʻene fakahā ki Heʻene tamaioʻeiki ko e Palōfitá ke fokotuʻu ha faʻahinga faʻunga pehē. ‘Oku fonu talaʻofa ‘a e kahaʻu ‘o e Fineʻofá. Pea ‘i he tupulaki ‘a e Siasí, ‘e pehē pē toe lahi ange hono ‘aongá, pea ‘e toe lahi ange hono mālohi ki he leleí ‘i ha toe taimi he kuo hilí. Kapau ‘e kau fakataha ‘a e houʻeiki fafiné ‘o poupouʻi ‘a e kautahá ni, te ne fakahoko ha ngāue lahi mo hoko ko ha tāpuaki taʻe-tuku ki he Siasí. ‘E fakafiefia moʻoni ke mamata ki he houʻeiki fafine taʻu fāngofulu tupú ‘oku nau mahuʻingaʻia ‘i he faʻungá ni ‘i honau taʻú, pea ‘i heʻenau peheé te nau fakatokangaʻi te ne fakamālohia ‘enau tuí, ‘oange ha ngaahi fakakaukau maama ange ‘o e moʻuí pea mo hono ngaahi fatongiá, pea mo ‘oatu lelei kinautolu ‘i he hala ‘o e fakalakalaká mo e haohaoá.5

Talu mei he kamataʻanga ‘o ‘enau ngāué mo e ‘iate kinautolu [kakai fefine ‘o e Siasí] ‘a e tāpuaki ‘a e ‘Otuá, pea kuó u mamata ‘i he fiefia mo mahuʻingaʻia lahi ‘i heʻenau fakalakalaká. … Kuo nau lavameʻa lahi fau, pea ‘oku fakaofo e founga hono tāpuakiʻi kinautolu ‘e he ‘Otuá mo lilingi mai Hono Laumālié kiate kinautolú. Kapau te u lea ‘i he fakaʻapaʻapa, kuo nau meimei hangē ko ha kau ‘āngelo ‘oku tuʻu ‘i he ‘ao e kakai ‘o e māmaní.6 [Vakai, fokotuʻu fika 5 he peesi 193.]

‘E tāpuakiʻi ‘a e houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá ‘i he moʻuí ni pea ‘i ‘itāniti ‘a ia ‘oku falala ki he ‘Otuá mo tauhi kiate Iá.

Ko e meʻa ‘eni ‘oku tau feinga ke fakatō ki he loto ‘o e houʻeiki fafiné—ke nau ‘aonga ‘i he ngāue ‘oku nau fakahokó, pea ‘oua naʻa loto foʻi koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ‘i he fonongá, kae falala ki he ‘Otuá mo tafoki kiate Ia, pea ‘oku ou talaʻofa atu, ko ‘Ene ngaahi tāpuaki fakaofó, ‘e lilingi atu ia kiate kimoutolu. Ko e meʻa ‘eni te mou aʻusiá. … Kau toe fakaongo atu, ‘oua te mou loto foʻi, ka mou hoko atu ‘o lavaʻi ‘a e leleí, fakaʻaongaʻi e tuí, mo e faingamālie kotoa pē ‘oku hoko maí ke toe lelei ange ai. ‘Oku mau loto ke mou fakaʻaongaʻi ‘a e ngaahi talēniti kotoa pē kuo foaki atu ‘e he ‘Otuá kiate kimoutolú. Pea ‘oku ‘i ai hano ‘aonga ‘i heʻene fekauʻaki mo hoʻomou malava ke ikuná. Ko e taimi ‘oku kamata ai ha taha ke fononga ‘i ha hala kuo ‘osi fakaʻilongaʻi ‘e he ‘Eikí, ‘a ia ‘e lava ai ke maʻu ha lelei Maʻaná, kuo pau ke ikuna. ‘Oku ‘i he feituʻu tonu naʻe fie maʻu ‘e he ‘Otuá ke ‘i aí, pea ko e feituʻu ia te ke lava ai, ‘i he fakaʻapaʻapa lahi tahá, ke kole ai ki he ‘Otuá ‘a ‘Ene tāpuakí.7

‘Oku ou ongoʻi ke u pehē, ‘ofa ke tāpuakiʻi ‘e he ‘Otuá ‘a e kau ‘ōfisa mo e kau mēmipa ‘o e Fineʻofá. ‘Oku mou fakahoko ha misiona kāfakafa, pea ‘oku ou fie naʻinaʻi atu ke oua naʻa mou fiu ‘i he faileleí [vakai, T&F 64:33]. ‘Oku tau taumuʻa kotoa ki he nāunau fakasilesitialé, ka ‘oku ‘ikai ke lava ‘o fakamatalaʻi ‘i he lea ‘a e tangatá ‘a e ngeia ‘o e meʻa te tau lava ‘o aʻusiá. Kapau te mou hoko atu ‘i he faivelenga ‘i he ngāue ‘oku mou fakahokó, te mou maʻu ‘a e nāunau ko ‘ení, pea mo fiefia lahi ange ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá mo e Lamí. Ko e meʻa ‘eni ‘oku ‘aonga ke feinga ki aí; ‘oku ‘aonga ke feilaulau ki ai, pea monūʻiá ka ko e tangata pe fefine ‘oku faivelenga ‘o ne maʻu iá. ‘Ofa ke tāpuakiʻi ‘e he ‘Otuá ‘a e taha kotoa.8 [Vakai, fokotuʻu fika 6 he peesi 194.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akó mo Hono Akoʻí

Fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai, peesi vii–x.

  1. Naʻe fakahā ‘e Palesiteni Sinou ‘e faingataʻa ke fakakaukauʻi e fakalakalaka e ngāue ‘a e ‘Eikí taʻe-kau ai ‘a e houʻeiki fafine ‘o e Siasí (peesi 187]). Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku tokoni ai ‘a e houʻeiki fafiné ki he ngāue ‘a e ‘Eikí he ‘aho ní?

  2. Fakakaukau ki he ngaahi lea ‘a Palesiteni Sinou fekauʻaki mo e misiona ‘o e Fineʻofá (peesi 189). Fakakaukau ki ha taimi ne fakahoko ai ‘e he houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá e misiona ko ‘ení ‘i haʻanau tokoni atu kiate koe pe ki ho fāmilí. Kuo tokoniʻi fēfeeʻi ‘e he ngāue ko iá hoʻo moʻuí?

  3. Toe fakamanatu ‘a e konga ‘oku kamata ‘i he konga ki lalo ‘o e peesi 190. Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku “paotoloaki ai” ‘e he houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá “ʻa e ngaahi fie maʻu ‘a e puleʻanga ‘o e ‘Otuá”? Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke siotonu ai ‘i ha ngāue fakataha ‘a e houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí?

  4. Fakakaukau ki he kole ‘a Palesiteni Sinou ki he houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá ke nau fakaʻaongaʻi honau ivi tākiekiná “ke aʻusia ‘a e tuʻunga fakafaʻē haohaoá mo tauhi faivelenga e fuakava ‘o e nofo malí” (peesi 190). Ko e hā ‘oku fie maʻu ai ‘a e ivi tākiekina ko ‘ení he māmaní he ‘ahó ni? Ko e hā ha ngaahi founga ‘e lava ai ‘a e kau fefine ‘o e Fineʻofá ‘o tokoniʻi ‘a e kau finemuí ke nau teuteu ki he mali temipalé mo e tuʻunga fakafaʻeé?

  5. Naʻe pehē ‘e Palesiteni Sinou, “ʻI he tupulaki ‘a e Siasí, ‘e pehē pē ʻa e toe lahi ange hono [Fineʻofá] ‘aongá, pea ‘e toe lahi ange hono mālohi ki he leleí ‘i ha toe taimi he kuo hilí” (peesi 191). Ko e hā ‘e lava ke fai ‘e he houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá he māmaní ‘i he ‘ahó ni, ke fakalahi ai honau ivi tākiekina ki he leleí?

  6. Ako ‘a e konga ‘oku kamata ‘i he peesi 192. Fakakaukau ki ha ngaahi founga ne tataki ai koe ke ke ‘i he “feituʻu ‘oku fie maʻu ‘e he ‘Otuá [ke ke] ‘i aí.” Naʻe tokoniʻi fēfeeʻi koe ‘e he ‘Otuá ‘i he ngaahi meʻa ko ‘ení?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: ʻĪsaia 1:17; Mātiu 25:34–40; Mōsaia 4:26–27; ʻAlamā 1:29–30; Molonai 7:44–48

Tokoni Fakafaiako: “ʻI hoʻo teuteu ke faiakó, fakapapauʻi ʻokú ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga fakafaiako kehekehe mei he lēsoni ki he lēsoni. ʻE lava ke ʻuhinga ʻeni ki haʻo fakaʻaongaʻi ha kiʻi meʻa faingofua hangē ko ha fakatātā fakaʻofoʻofa pe saati ʻi he holisí ʻi ha lēsoni ʻe taha pe lisi ʻo ha ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé ʻi ha lēsoni [kehe]” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 102).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ‘I he “Prest. Snow to Relief Societies,” Deseret Evening News, ‘Aho 9 ‘o Siulai 1901, 1.

  2. ‘I he “Prest. Snow to Relief Societies,” 1.

  3. ‘I he “Prest. Snow to Relief Societies,” 1.

  4. ‘I he “Prest. Snow to Relief Societies,” 1.

  5. ‘I he “Prest. Snow to Relief Societies,” 1.

  6. Young Womanʻs Journal, Sepitema 1895, 577–78.

  7. Young Womanʻs Journal, Sepitema 1895, 578.

  8. ‘I he “Prest. Snow to Relief Societies,” 1.

Talu mei he ngaahi ‘uluaki ‘aho ‘o e Siasí mo e ngāue fakataha ‘a e houʻeiki fafine ‘o e Fineʻofá mo nau fefakamālohiaʻaki fakatuʻasino mo fakalaumālie.

“Kuo fakafōtunga mahino moʻoni … ‘e he kau mēmipa ‘o e Fineʻofá ‘a e lotu haohaoa mo taʻe-hano melé ‘i heʻenau moʻuí.”