Laipelí
Lēsoni 6: Ko Hono Fokotuʻu ʻo e Siasí


Lēsoni 6

Ko Hono Fokotuʻu ʻo e Siasí

Talateú

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ke fokotuʻu Hono Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830 (vakai, ʻuluʻi vahe ʻo e T&F 20; T&F 20:1). ʻOku hanga ʻe he fakahā ko ʻení ʻo ʻomi ha mahino lahi ange ki he kāingalotú ʻo kau ki he misiona mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he fakahā naʻe lekooti ʻi heTokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30, naʻe fakamahinoʻi ai ʻe he ʻEikí ko e Siasi kuo fakafoki maí ko e “siasi moʻoni mo moʻui pē ia ʻe taha he funga ʻo e māmaní,” ʻo ne fakamamafaʻi ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní pea ʻi heʻetau moʻuí.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Henry B. Eyring, “Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻuí,”Ensign pe Liahona, Mē 2008, 20--24

  • “Fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí,” vahe 6 ʻo e Church History in the Fulness of Times Student Manula, 2nd ed. (Church Educational System manual, 2003), 67–68.

  • Boyd K. Packer, “Ko e Siasi Moʻoni Pē Taha,” Ensign, Nov. 1985, 80–83.

  • Jeffrey G. Cannon, “Build Up My Church’: T&F 18, 20, 21, 22,” Revelations in Context series, Jan. 3, 2013, history.lds.org.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:1–3

Ko Hono Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

Kamata ʻa e lēsoni ʻaki hano kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he lolotonga ʻo e kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tau tui naʻe hoko ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he hili ʻa e pekia ʻa e kau ʻAposetoló?

  • ʻOku fakamatalaʻi fēfē ʻe he meʻá ni ʻa e fie maʻu ke toe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻení kae fakafanongo ʻa e kalasí ki ha ngaahi founga naʻe hanga ai ʻe he fakafoki mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo toe fakafoki mai ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú.

“ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, hili pē ia ha ʻaho ʻe hongofulu mā taha mei hono tuʻuaki atu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakataha hake ha falukunga kakai ʻe toko 60 nai ki he fale ʻakau ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti ʻi Niu ʻIoke. Naʻe fokotuʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasí, naʻe toki fakamahino kimui ʻi ha fakahā ke ui ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai, T&F 115:4). Ko ha meʻa fakafiefia, pea naʻe lahi hono lilingi mai ʻo e Laumālié. Naʻe fakahoko ʻa e sākalamēnití, papitaiso ʻa e kakai naʻe tuí, pea foaki mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea fakanofo mo ha kau tangata ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe fakamahino ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā naʻe maʻu ʻi he lolotonga ʻo e fakatahá, ko Siosefa Sāmita ko e taki ia ʻo e Siasí, “ko ha tangata kikite, ko ha tangata liliu lea, ko ha palōfita, ko ha ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha kaumātuʻa ʻo e siasí ʻi he finangalo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo e ʻaloʻofa ʻa homou ʻEiki ko Sīsū Kalaisí’ (T&F 21:1). Kuo toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní” (Ngaahi Akonaki ʻo e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 8–9).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe toe fakafoki mai he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku faitatau mo ia ʻi he Siasi ʻo e Fuakava Foʻoú.

Fakamatalaʻi ange ko e taimi ko ia ʻoku lau ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻe lava ʻaonga ke lau mo e ʻuluʻi vahe ki he vahé. ʻOku tokoni ʻeni ki hono fakapapauʻi ʻo e tuʻunga fakahisitōlia ʻo e ngaahi fakahaá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20. (Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange ko e fakafoʻou ko ia ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava he 2013, naʻe ʻi ai ha fakamatala fakahisitōlia naʻe ʻikai fakakau ʻi he pulusinga ʻo e 1981 naʻe tānaki mai ki he ʻuluʻi vahé). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, ʻo kumi ha ngaahi fakakaukau ʻoku felāveʻi mo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (Ko e taha ʻo e ngaahi tokāteline ʻoku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó Naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita pea fekau ke fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.

Lau leʻo lahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Paleisteni Kōtoni B. Hingikelī (1910--2008):

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Ne fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo hono kaungā ngāué ʻi he kiʻi fale ʻakau ʻi he faama ʻa Pita Uitemaá ʻi he kolo lōngonoa ʻo Feieti ʻi Niu ʻIoké, ʻo fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Kalaisí. …

“Kuo tupulaki mei he kau mēmipa ʻe toko ono naʻe kamata ʻakí ki ha fuʻu fāmili lotu tokolahi. … Kuo tupu mei he kiʻi kolo lōngonoa ko iá ha kautaha ʻoku mafola atu he ʻahó ni ʻi ha puleʻanga ʻe 180 ʻo e māmaní. … Ko ha tupulaki fakaofo ia. ʻOku tokolahi ange ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nofo mavahe mei he puleʻangá ni, ʻi he kāingalotu ʻoku ʻi hení. Ko ha toe meʻa fakaofo mo ia foki. ʻOku teʻeki ke ʻi ai ha siasi ʻe kamata atu mei he kelekele ʻo ʻAmeliká ʻe fuʻu tupu vave pe mafola lahi pehē. … Ko ha meʻa ia ʻoku fuʻu fakaofo” (“The Church Goes Forward,” Ensign, May 2002, 4).

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku fakaofo kiate koe ʻi he tupu vave ʻa e Siasí he ngaahi ʻaho kimui ní?

  • Te tau lava fēfē ʻo tokoniʻi fakafoʻituitui ke hoko atu ʻa e tupulaki ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–37, 68–69

Ko e tokāteline ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí mo e ngaahi fatongia ʻo e kāingalotu kuo ʻosi papitaisó

Fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻa e vahe 20 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻe he uofua kāingalotu ʻo e Siasí ko e Ngaahi Tefito mo e Ngaahi Fuakava ʻo e Siasí. ʻOku ʻi he vahe ko ʻení ha ngaahi fakahinohino lahi ʻa e ʻEikí felāveʻi mo e tokāteline ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e ngaahi fatongia ʻo hono kau mēmipá. Naʻe lau leʻo lahi ʻa e fakahā ko ʻení ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fuofua konifelenisi ʻa e Siasí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ko ha kau mēmipa foʻou kinautolu ʻo e Siasí he 1830 pea ʻoku nau fekumi ke ʻilo e meʻa ʻoku totonu ke nau tui ki ai ʻi heʻenau hoko ko e kaumēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ha vaeua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–28 pea vaeua ʻe taha ke nau lau ʻa e veesi 29–36, ʻo kumi ʻa e tokāteline ʻoku mahuʻinga ke ʻilo ʻe he mēmipa kotoa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú.

Ka hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni naʻa nau maʻú pea mo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolu ʻa e foʻi moʻoni takitaha. Fakakaukauʻi ke ke hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe fakamaʻalaʻala ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fokotuʻu ai ʻa ʻEne ongoongoleleí.

Fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, ʻo kumi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻiate kinautolu ʻoku fie papitaisó. Kole ki he vaeua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:68–69, ʻo kumi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻiate kitautolu ʻi he hili ʻo ʻetau papitaisó. Fakamahinoʻi ange ko e ngaahi fakahinohino ʻoku ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku ʻomi ai ha sīpinga mahino ke muimui ki ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí.

Aleaʻi mo e kalasí ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā kuo pau ke fakahaaʻi ʻe ha taha kimuʻa pea toki lava ke papitaisó? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ko ʻení: Kimuʻa pea toki lava ke papitaiso ʻa e kakaí, kuo pau ke nau loto-fakatōkilalo, fakatomala, loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pea fakapapau ke tauhi kiate Ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá.)

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolu ʻi he hili hotau papitaisó? (ʻE ala kehekehe ʻa e ngaahi tali ʻa e kau akó, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tau fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻi he hili ʻo ʻetau papitaisó, ʻa ʻetau moʻui taau mo ʻaʻeva mo lea ʻi he anga faka-ʻOtua..

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “fakahā … ʻi he ʻaʻeva mo e lea ʻi he anga faka-ʻOtuá”? (T&F 20:69).

  • Ko e hā ʻoku lava ai ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau “ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí?” (T&F 20:69).

Kapau ʻe kei toe ʻa e taimí, te ke lava ke fakamahinoʻi ange ki he kau akó ko e ngaahi tokāteline mo e ngaahi founga ngāue ʻa e Siasí ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20 ʻoku toe fakamatalaʻi pē ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo tokoni ke mahino kiate kitautolu naʻe tatau ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa pē. Hangē ko ʻení, ko e ngaahi tokāteline ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:17–36 ʻoku toe ʻasi pē ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku faitatau pē ʻa e ngaahi ouau mo e ngāue ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:73–80 mo ia ʻoku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30.

Ko e “siasi moʻoni mo moʻui pē taha”

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ha kakai tokolahi ʻi hotau kuongá ʻoku nau tui ʻoku moʻoni ʻa e siasi kotoa pē pea ʻoku nau tatau pē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Neongo ia, hili ha meimei taʻu ʻe taha mo e konga mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo fai ʻe he ʻEikí hano fakamatalaʻi mahuʻinga ʻo e Siasí. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa e Saisi kuo fakafoki maí? (ʻOku totonu ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e siasi moʻoni mo moʻui pē ʻe taha ʻi he māmaní.)

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e “siasi moʻoni mo moʻui pē ʻe taha” ʻi he māmaní? (Kimuʻa pea tali ʻa e kau akó, mahalo naʻa fie maʻu ke ke fakamanatuʻi ange ʻoku ʻikai fakataumuʻa ʻa e tokāteline ko ʻení ke tau māʻolunga ange ai kitautolu he niʻihi kehé.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia. Kole ki he toenga ʻo e kalasí ke nau muimui pē, mo kumi ʻa e ʻuhinga ʻoku lau ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e ʻsiasi moʻoni mo moʻui pē tahá.”

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Ko e Siasi moʻoní ʻeni, ko e Siasi moʻoní pē ʻeni, koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e Siasí ni pē kuo tuku ki ai ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ke silaʻi ʻi māmani pea silaʻi ʻi he langí ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai ʻi he kuonga ʻo e ʻAposetolo ko Pitá. Naʻe fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ko iá kia Siosefa Sāmita, pea fakamafaiʻi ia ke foaki kiate kinautolu ko e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá” (Henry B. Eyring, “Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻui,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 20).

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Ne fakahā ʻe he ʻEikí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ʻsiasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa” (T&F 1:30). ʻOku moʻoni ʻa e Siasi naʻe fakafoki maí, koeʻuhí he ko e Siasi ia ʻo e Fakamoʻuí; ko Ia ʻa e halá, moʻoní, pea mo e moʻuí’ (Sione 14:6). Pea ko ha siasi moʻui ia koeʻuhí ko e ngāue mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (David A. Bednar, “Ko Hono Maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2010, 97).

  • ʻOku founga fēfē hono ʻai ʻe he ngaahi moʻoni naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻAealingi mo ʻEletā Petinaá ʻo ʻai ke makehe ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mei he ngaahi siasi kehe kotoa pē ʻo e māmaní? (Ko e Siasi ia ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ngāue mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Mahalo te ke loto ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30.

Fakamatalaʻi ange naʻe lau fakahangatonu ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30 pea fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e fakamatala fakalangi ko ʻení ki he Siasí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e akonaki ko ʻeni meia Palesiteni Pēká:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Liʻaki ʻa e tokāteline ko ʻení, pea he ʻikai te ke lava ke fakatonuhiaʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. …

“Naʻe ʻikai ke mau faʻu ʻa e tokāteline ʻo e siasi moʻoni pē tahá. Ka ko e ʻomi ia mei he ʻEikí. ʻE tatau ai pē ko e hā ʻa e fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé kiate kitautolú, pe ʻoku tau ʻasi ngali kehe, pea tatau ai pē ko e hā ʻa e fakaanga ʻe fai maí, kuo pau ke tau akoʻi kotoa ia kiate kinautolu ʻe fie fanongó. …

“ʻOku ʻikai ke tau pehē ʻoku ʻikai ha moʻoni ʻi he niʻihi kehé. Naʻe fakamatalaʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻoku nau “ngali anga fakaʻotua.” ʻE lava ke ʻomai ʻe he kau ului ki he Siasí ʻa e moʻoni kotoa ʻoku nau maʻú pea ʻe toki tānaki atu ki ai” (“The Only True Church,” Ensign, Nov. 1985, 82).

  • ʻOku fakamahinoʻi fēfeeʻi ʻe he tokāteline ko ʻení ʻa e fie maʻu ke Fakafoki Mai ʻa e Ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ʻo ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ʻoku moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó