Laipelí
Lēsoni 10: Fekumi ki he Moʻoní


Lēsoni 10

Fekumi ki he Moʻoní

Talateú

ʻOku poupouʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke “fekumi ki he ʻiló, … ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118). ʻOku tokoniʻi ʻi he muimui ki he sīpinga ko ʻení ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ke nau feʻunga ke maʻu e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he akó. ʻOku lahi ʻaupito ha fakamatala ʻoku maʻu he ʻahó ni mei he ʻInitanetí mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe—niʻihi ʻoku moʻoni, pea loi ʻa e niʻihi, takihalaʻi ʻa e niʻihi—fekauʻaki mo e tokāteline, hisitōlia mo e tuʻunga ʻo e Siasí ʻi he ngaahi meʻa fakasōsialé, ʻo fuʻu mahuʻinga leva ai ke tau fakafalala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní mei he loí. Ko e konga ʻo e founga ko ʻení ke ako ke ʻiloʻi mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala totonú.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Dieter F. Uchtdorf, “What Is Truth?” (Church Educational System devotional, Jan. 13, 2013), lds.org/broadcasts.

  • “Gospel Learning,” Gospel Topics, lds.org/topics.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118, 121–26.

Ko ha sīpinga ki he akó

Lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ki he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá naʻe fakahoko ʻi Ketilani ʻi ʻOhaioó:

“ʻI he 1833, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá mo ha kulupu ʻo ha Kāingalotu ʻi Ketilani ha faingamālie makehe ke ako ʻa e ongoongoleleí. ʻI Sānuali ʻo e taʻu ko iá, pea fakatatau mo e fekau ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 88:127–41), naʻe fokotuʻu ai ʻe he Palōfitá ʻa e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ke akoʻi ai ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ki heʻenau ngāue he siasí mo teuteuʻi kinautolu ke malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí. Na’e fai ʻa e akó ʻi he fungavaka ua ʻo e falekoloa ʻo Niueli K. Uitenī, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa e Palōfitá. Naʻe kau mai ki ai ha kau tangata ʻe toko 25, pea ko e niʻihi naʻe fononga mai ʻi ha maile ʻe laungeau ke maʻu ʻa e faingamālie ke ako ʻa e ongoongoleleí ʻi ha loki naʻe fute pē ʻe 11 hono maokupú pea fute ʻe 14 lōloa. Naʻe hoko kimui ha niʻihi tokolahi ʻo e kau tangatá ni ko ha kau ʻAposetolo, kau Fitungofulu, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. Neongo naʻe faʻa ako ʻe he Palōfitá mo ha kau tangata kehe ʻa e lea fakafonuá, ka naʻa nau nofotaha ki hono ako ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻo fakahoko faivelenga ʻenau akó mei he pongipongí ʻo aʻu ki he efiafí. Naʻe feʻunga ʻa e akó ni mo ha māhina ʻe fā, pea naʻe toe fai mo ha ngaahi ako tatau kimui ʻi Ketilani pea pehē ki Misuli foki, ʻa ia naʻe kau ki ai ha kakai ʻe laungeau (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 261).

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88 ʻa e ngaahi fakahinohino mei he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku kau ki he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118, ʻo kumi ʻa e sīpinga ako naʻe tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí. Hili ia pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e “fekumi ki he potó, … ʻi he ako pea ʻi he tuí foki”?

  • ʻE fakatupulaki fēfē ʻetau malava ke akó ʻi hono fakahoko e sīpinga ko ʻení? (ʻE lava ʻa e kau akó ke ʻomi ha ngaahi tali kehekehe, kae fakapapauʻi ʻoku mahino ko e taimi ko ia ʻoku tau fakakau ai e tuí ʻi hono fai ʻo e akó, ʻoku tau maʻu leva e tokoni ʻa e ʻEikí.)

Fakaafeʻi ha kau ako tokolahi ke nau taufetongi ʻo lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:121–26, ʻa ia ʻoku hiki ai ha fakahinohino lahi ange mei he ʻEikí ki he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, mo kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahino ʻa e founga ʻo e ako ʻi he tuí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e meʻa ʻoku nau ʻiló. Fakakaukau ke hiki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé ʻi hono vahevahe kinautolu ʻe he kau akó. Mahalo te ke loto ke fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau hiki ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau akoʻi e founga ʻo e ako ʻi he tuí” ʻi he tafaʻaki ʻo e folofolá ofi ki he ngaahi vēsí. (Fakatokangaʻi ange: ʻE lava ke tokoni ki he kau akó hono hiki ʻo e fakamatalá ʻi he tafaʻaki ʻo e folofolá ke nau ʻilo mo manatuʻi faingofua ange ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá.) Kapau ʻoku kei ʻi ai ha taimi, te ke lava ʻo kole ki he kau akó ke nau fekumi ʻi he ʻAlamā 32:28, 41–43 mo e Sione 7:17 ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi ange.

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi he veesi ko ʻení ke tau fekumi ki he ʻiló ʻi he ako pea ʻi he tuí foki? (ʻI he tali ʻa e kau akó, mahalo te ke loto ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni te ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu e tokoni ʻa e Laumālié.)

  • Ko e taimi ʻoku tau feʻunga ai ke maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻoku founga fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié ʻa ʻetau fekumi ki he moʻoní?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 91:1–6

ʻIlo ʻo e moʻoní mei he loí

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Kuo teʻeki ai ke tau lava ʻo maʻu ngofua ange ʻa efakamataláʻi ha toe taimi he hisitōlia ʻo e māmaní—ʻoku moʻoni ʻa e niʻihi, pea loi ʻa e niʻihi, pea ko e lahi taha ʻo kinautolu ʻoku fakakonga pē ʻene moʻoní.

“Ko hono moʻoní, kuo teʻeki ai ha taimi ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ʻe toe mahuʻinga ange ai ke ako ʻa e founga ki hono fakafaikehekeheʻi ʻo e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá” (“What Is Truth?” [Church Educational System devotional, Jan. 13, 2013], 3, lds.org/broadcasts).

  • Ko e hā ha ngaahi nunuʻa ʻe lava ke hoko kapau he ʻikai ke tau ako ke ʻfakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá?

Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé:

Te tau lava fēfē ke fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ‘oku halá?

Fakamatalaʻi ange ne ako’i ‘e he fakahā kuo lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 91 ‘a Siosefa Sāmita ʻi he founga hono ʻiloʻi ha meʻa naʻá ne lau ʻi he ʻApokalifā ʻoku moʻoni. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki hevahe 91 kae muimui pē ʻa e kalasí. Hili ia pea fakaafeʻi ha kau ako ke nau fakakaukauʻi ʻa e fehuʻi ʻi he palakipoé ʻi heʻenau ako fakakalasi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 91.

Fakamatalaʻi ange ko e ʻApokalifá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi tohi toputapu ʻa e kakai Siú. Naʻe ʻikai ke kau ʻa e ngaahi tohí totonu ʻi he Tohitapu faka-Hepeluú (Fuakava Motuʻá) ka naʻe fakakau ia ʻi he liliu ʻo e Tohitapú he lea faka-Kalisí, ʻi ha taimi nounou kimuʻa he taimi ʻo Kalaisí. Ko e taimi naʻe fakatahaʻi ai ʻe he kau fuofua Kalisitiané ʻa e ngaahi tohi ʻo e Tohitapú ʻi he ngaahi senituli kimuí, naʻa nau fakakau ai ʻa e ngaahi tohi ʻo e ʻApokalifā ko ha fakahokohoko fakamotuʻalea. ʻOku lau ʻe ha ngaahi lotu faka-Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tohi ʻApokalifā ko ha folofola, ka ʻoku ʻi ai e ngaahi tui fakalotu kehe ʻoku ʻikai ke nau tui ko ha ngaahi tohi fakalaumālie ia. Ko e tatau ko ia ʻo e Tohitapú naʻe ngāue ʻaki ʻe Siosefa Sāmita ke fakahoko ʻaki ʻene liliu fakalaumālié naʻe ʻi ai ʻa e ʻApokalifá. Naʻe kole ʻa Siosefa ki he ʻEikí pea ʻoku totonu ke kau ʻa e ngaahi tohi ko ʻení ʻi heʻene liliu ʻo e Tohitapú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 91:1–3.

  • Ko e hā naʻe ako ʻe Siosefa ʻo kau ki he ʻApokalifá? (Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ange ko e fakahū ʻo e fakamatalá ʻa ia ko ha fakamatala kuo fakahū ki ha tohi, ʻoku faʻa iku uesia ia ʻa e fakamatala totonú.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako kehe ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 91:4–6.

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he faleʻi ʻi he veesi 4–6 ke tau fakafaikehekeheʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá pea mo vakaiʻi ʻa e tuʻunga falalaʻanga ʻo e meʻa ʻoku tau laú? (Mahalo ʻe ngāue ʻaki ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehekehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ko e ngaahi meʻa ʻoku tau laú ʻoku moʻoni.)

Fakamatalaʻi ange kuo hanga ʻe he ngaahi fakamatala hulufau ʻoku maʻu ʻi he ʻinitanetí ʻo fakatupu ha fie maʻu fakatāutaha lahi ange ke tau maʻu ʻa e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e ʻiloʻiló (vakai, T&F 46:23) ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e founga ke ʻiloʻi pea tau ʻilo ai e founga ki hono fakafaikehekeheʻi totonu ai ʻa e meʻa ʻoku moʻoní mei he halá.. (Koeʻuhí ke maʻu ha fakamatala lahi ange ki he ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻiloʻiló ki heʻetau moʻuí, vakai ki he lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā “Quick to Observe,” Ensign pe Liahona, Dec. 2006, 31–36.)

ʻOange ki he fānau akó takitaha ha tatau ʻo e lea ʻa ʻEletā Sitīveni E. Sinou ʻo e Kau Fitungofulú: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fekumi ʻi he ongo ʻuluaki palakalafí ki he akonaki naʻe fai ʻe ʻEletā Sinou kau ki hono vakaʻiʻi ʻo e fakamatala te tau lau kau ki he hisitōlia mo e ngaahi akonaki ʻa e Siasí.

ʻĪmisi
handout, Balancing Church History

Ko Hono ʻAi ke Potupotu-tatau ‘a e Hisitōlia ‘o e Siasí

Ngaahi Fakavaʻe hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—Lēsoni 10

ʻĪmisi
ʻEletā Steven E. Snow

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sitīveni E. Sinou ʻo e Kau Fitungofulú:

Kuo fakafaingofuaʻi ‘e he ʻInitanetí ‘a e fakamatala kotoa pē ke tau maʻu—‘a e leleí, koví, moʻoní, mo e meʻa ‘oku ‘ikai moʻoní—kau ai mo e fakamatala ki he hisitōlia ‘o e Siasí. Te mou lava ‘o lau ha ngaahi meʻa lahi ‘o kau ki hotau hisitōliá, ka ‘oku mahuʻinga ke lau ia pea mahino hono kakanó. Ko e fakatuʻutāmaki ‘o e ngaahi fakamatala ‘e niʻihi ‘i he ‘Initanetí ko e ‘ikai ke kakató, pea ‘ikai ke te lava ‘o ʻiloʻi kakato hono moʻoní.

Ko e fakamatala ko ia ‘oku feinga ke fakamaaʻi ‘a e Siasí, ko ha ngaahi fakakaukau pē ia pea ʻoku taʻetotonu. ‘Oku totonu ke tau kumi ki he ngaahi mauʻanga fakamatala ko ia ‘oku nau fakamatalaʻi moʻoni ‘etau ngaahi tuí mo hotau hisitōliá. ‘Oku ‘i ai ʻa e ngaahi uepisaiti ‘e niʻihi ʻoku fakataumuʻa pē ki he kovi pea ‘oku lava ke fakavaleloto ʻa e anga ʻo ʻenau ʻomi ʻa e fakamatalá. Kumi ki he ngaahi maʻuʻanga fakamatala ‘oku ʻi ai ha kau faʻu hisitōlia ‘oku ‘iloa mo fakaʻapaʻapaʻí, ‘o tatau ai pē pe ‘oku nau Siasi pe ‘ikai.

‘Oku ‘ohovale mo fakatumutumu ha kakai kei talavou ‘i he ngaahi fakamatala fakafepaki ki he Māmongá ‘i he ʻInitanetí, koeʻuhí he naʻe ‘ikai ke nau mateuteu ki ai. Mahalo kuo ‘ikai te nau fakamoleki ha taimi feʻunga ‘i he tafaʻaki fakalaumālié ke teuteuʻi mo fakamālohia kinautolu ki he meʻa ‘e hoko maí. ‘Oku mahuʻinga ‘i he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi faingataʻá kiate kinautolú, ke nau fai ‘a e ngaahi tefitoʻi meʻa ko ia ‘oku tau talanoa maʻu pē ki aí: ke hokohoko atu hono ako ‘a e folofolá mo fai haʻatau lotu ‘oku mahuʻinga-mālie ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku teuteuʻi ʻe he ngaahi tefitoʻi meʻa ko iá ha kakai ki he ngaahi faingataʻa kehekehe kotoa pē, kau ai ʻa e ngaahi fakamatala fakafepaki ki he Māmongá ʻoku nau maʻu he ʻinitanetí” (“Balancing Church History,” New Era, June 2013, 21–22).

  • Koe’uhí ’oku fie ma’u ke tau vakai’i fakalelei ʻa e tuʻunga falala’anga ‘o e ngaahi ma’u’anga fakamatala kau ki he hisitōlia mo e ngaahi akonaki ‘o e Siasí, ʻe founga fēfē haʻo ngāue ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻEletā Sinoú ke tokoni ʻi hoʻo vakavakaiʻi ha meʻa naʻá ke lau fekauʻaki mo e Siasí?

Fakaafeʻi ʻa ekau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e palakalafi fika tolu ʻo e lea ʻa ʻEletā Sinoú. Hili ia pea mou aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he akonaki ʻa ʻEletā Sinoú ʻi ha taimi te ke fehangahangai ai mo ha fakamatala te ne fakafeʻātungiaʻi hoʻo tuí?

Tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻoku fai atu ai ha ngaahi fehuʻi

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ai ha kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku ʻi ai haʻanau fehuʻi pe veiveiua kau ki he tokāteline, hisitōlia, pe tuʻunga ʻo e Siasí he ngaahi meʻa fakasōsialé. Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tietā F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“ʻOku fakanatula pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi—kuo tāhuli e tenga ʻo e fekumi moʻoní ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau lahi ʻo e mahinó. ʻOku tokosiʻi pē ha kāingalotu ʻo e Siasí, kuo teʻeki ai ke nau fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi vivili pe pelepelengesi, ʻi ha taimi. Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa e Siasí ke fafangaʻi mo tanumaki ʻa e tenga ʻo e tuí—ʻo aʻu ai pē ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he kelekele touʻone ʻo e veiveiuá mo e taʻe-pauʻiá.(“Come, Join with Us,” Ensign pe Liahona, Nov. 2013, 23).

ʻOange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e pepa tufa ko e “ʻIloʻi e Moʻoní mei he Loí,” ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e faleʻi mei he kau taki ʻo e Siasí maʻanautolu ʻoku ʻi ai haʻanau fehuʻi pe veiveiuá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e lea he pepa tufá pea kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi ha taha ke tali ha ngaahi fehuʻi pe veiveiua ʻi ha anga fakaʻeiʻeiki. Ka hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e anga hono tokoniʻi ʻe ha meʻa naʻa naulau he pepa kuo tufá ki ha taha ʻoku ʻi ai haʻane fehuʻi pe veiveiua kau ki he tokāteline, hisitōlia, pe tuʻunga ʻo e Siasí he ngaahi meʻa fakahisitōliá.

ʻĪmisi
handout, Discerning Truth from Error

ʻI hoʻo fakaʻosi ʻa e lēsoní, fakamamafaʻi ange neongo ʻe ʻi ai ha ngaahi fehuʻi he ʻikai ke tau maʻu ha tali ki ai he lolotonga ʻetau moʻuí, ka te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi mahuinga tahá ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekaú, ako ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala leleí—tautefito ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí—fekumi ki ha tataki ʻi he lotu, pea faʻa kātaki mo tui.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe haʻanau ngaahi aʻusia ʻi ha taimi naʻa nau ongoʻi ai ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono tataki kinautolu ke ʻilo ʻa e moʻoní mo e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí.

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau toe vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻi he pepa tufá, pea fakaafeʻi ke nau muimui ki he akonaki mei he lēsoní ke fekumi ki he ʻiló ʻi he akó mo e tuí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

ʻIlo ʻo e Moʻoní mei he Loí

Ngaahi Fakavaʻe ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—Lēsoni 10

ʻI hono kotoa ʻo e ngaahi kuonga fakakosipelí, naʻe fakafepakiʻi ʻe he ngaahi ivi ʻo e tēvoló ʻa e ʻOtuá mo ʻEne ngāué. Ka ʻoku ʻikai ke taʻofi ʻa e ngāue ia ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi ʻaho kimui ní, kuo tā ʻa e maká mei he moʻungá pea ʻe “teka atu, kae ʻoua kuó ne fakafonu ʻa e māmani kotoa” (T&F 65:2). Neongo ia, koeʻuhí ʻe lava ke kākaaʻi ʻa e kau mēmipa fakatāutaha ʻo e Siasí, ʻoku tau takitaha fie maʻu ai ke tau “leʻo mo lotu maʻu pē” (3 Nīfai 18:18).

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

ʻOku ʻikai ha toe fie maʻu ia kiate koe pe ko au, ʻi he kuonga maama ko ʻeni kuo fakafoki mai ai ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí, ke tau kei folaua taʻe-mape ʻa e ngaahi potutahí pe fonongaʻia ʻa e ngaahi hala taʻe-fakaʻilongaʻí ʻi he kumia ʻo e moʻoní. Kuo ʻosi tofa ʻe ha Tamai Hēvani ʻofa hotau halá mo ʻomi ha fakahinohino taʻe-liua—ʻa e talangofuá. ʻOku tau ʻilo ʻa e moʻoní mo e tali ki heʻetau ngaahi fehuʻi mahuʻinga tahá ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” (Thomas S. Monson, “ʻOku ʻOmi ʻe he Talangofuá ʻa e Ngaahi Tāpuakí,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 89).

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa–kātaki ʻo tomuʻa fakafehuʻia hoʻo veiveiuá ka ke toki fakafehuʻia hoʻo tuí. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei tuku ʻa e veiveiuá ke ne haʻisia mo taʻofi kitautolu mei he ʻofa, nonga, mo e ngaahi meʻafoaki fakalangi ʻoku maʻu ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” (Dieter F. Uchtdorf, “Haʻu, Ke Tau Kau Fakataha,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2013, 23).

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Ko Sētane ʻa e tokotaha kākā lahí, ‘ʻokú ne tukuakiʻi [ʻa e] kakai tangatá’ [Fakahā 12:10], ko e tamai ʻo e ngaahi loi kotoa pē [vakai, Sione 8:44], ʻokú ne fekumi hokohoko ke kākaaʻi mo ikunaʻi kitautolu [vakai, T&F 50:3]. …

“Kiate kinautolu kuo nau puke maʻu ʻa e moʻoní, ko ʻene tefitoʻi foungá ke fakamafola ʻa e loto veiveiuá. Hangē ko ʻení, naʻá ne ʻai ha kau mēmipa tokolahi ke hinga ʻi he taimi naʻa nau maʻu ai ha fakamatala kau ki he Siasí ʻoku fepaki mo e meʻa ne nau ako kimuʻá.

“Kapau ʻokú ke foua ha momeniti pehē, manatuʻi ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo e fakamatalá, ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau fakahoko ʻa e veiveiuá ʻi ha faʻahinga meʻa pē mo e meʻa kotoa pē, ʻi ha faʻahinga taimi mo ha faʻahinga feituʻu pē. …

“… Ka ʻoku lelei maʻu pē ke manatuʻi ʻoku ʻikai ke moʻoni ha meʻa koeʻuhí he ʻoku paaki ʻi he pepá, ʻomi he ʻInitanetí, ʻoku toutou ʻomai, pe ʻoku ʻi ai hano fuʻu kau muimui tokolahi.

“ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku tuku mai ai ha ngaahi meʻa pe fakamatala ʻoku taʻe moʻoni ʻi ha founga ʻoku hangē pē ʻoku fuʻu moʻoní. …

“… Ko e meʻa ko ia ʻoku hā ngali fepakipaki he taimi ní ʻe mahino lelei ia ʻi haʻatau fekumi mo maʻu ha fakamatala ʻoku toe falalaʻanga angé” (Dieter F. Uchtdorf, “What Is Truth?” [Church Educational System devotional, Jan. 13, 2013], lds.org/broadcasts).

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻI he taimi ʻoku kamata ai ke tau fuatautau ʻa e ngaahi fokotuʻu mo e founga ngāue ʻo onopōní ki he meʻa ʻoku tau ʻilo ki he palani ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku ʻi he folofola ʻa e ʻOtua mo e ngaahi akonaki ʻEne kau palōfita moʻuí, … ʻoku tau ʻiloʻi te ne tuku kitautolu ʻi ha tuʻunga malu ki he taʻengatá” (Dallin H. Oaks, “As He Thinketh in His Heart” [evening with Elder Dallin H. Oaks, Feb. 8, 2013], lds.org/broadcasts).

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻI he momeniti ʻo e ilifiá, veiveiuá pe taimi faingataʻá, tuʻu maʻu ʻi he tui kuó ke ʻosi maʻú, tatau ai pē kapau ko e tui ko iá ʻoku siʻisiʻi… ʻI he hoko mai ʻa e ngaahi taimi peheé pea hoko mo e palopalemá, pea ʻikai maʻu vave hano fakaleleiʻí, pīkitai ki he meʻa kuó ke ʻosi ʻiló pea tuʻu mau kae ʻoua kuo maʻu ha ʻilo lahi ange” (Jeffrey R. Holland “ʻEiki, ʻOku ou Tui, Ensign pe Liahona, Mē 2013, 93–94).

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

Te tau lava ʻo fakamanatu ki he taha fieʻilo moʻoní ʻoku ʻikai ha meʻa sivi “moʻoni” ia ʻi he fakamatala ʻi he ʻInitanetí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala, neongo ʻene ngali moʻoní, ka ʻoku ʻikai pē moʻoni” (Neil L. Andersen, “Joseph Smith,” Ensign or Liahona, Nōv. 2014, 29).

ʻĪmisi
ʻEletā Paul V. Johnson

“ʻOku foaki ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi fakalaumālié ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku ʻikai ke fakafefeka honau lotó, ʻoku nau kole ʻi he tuí, ʻo tui te nau maʻu; mo tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fekaú” (Paul V. Johnson, “A Pattern for Learning Spiritual Things” [Church Educational System address to religious educators, Aug. 7, 2012], si.lds.org).

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“ʻOku hangē hono vakavakaiʻi ʻo e Siasí … ʻi he anga ʻo e vakai ʻa kinautolu ʻoku lavakí, [ko] hano ʻinitaviu ʻo Siutasi ke maʻu ha mahino kia Sīsuú” (Neal A. Maxwell, “All Hell Is Moved” [Brigham Young University devotional, Nov. 8, 1977], 3, speeches.byu.edu).