2019
Ko e Founga ʻOku Malava ʻe he Seminelí ʻo Fakatupulaki e Aʻusia Ho Fāmilí ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú
ʻAokosi 2019


Ko e Founga ʻOku Malava ai e Seminelí ʻo Fakatupulaki e Aʻusia Ho Fāmilí ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú

Ko e ongo faʻu tohí ko e ongo faiako semineli ʻokú na nofo ʻi ʻIutā, USA.

Ngaahi mātuʻa, ko e founga ʻeni ʻe lava ai ʻe he seminelí ʻo ʻai ke lelei ange hoʻomou ako faka-fāmili ʻa e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
family rowing in different directions

ʻI he kuohilí naʻe faingataʻaʻia ʻa e ngaahi fāmilí ke fakafenāpasi ʻa e Siasí, seminelí, mo hono ako faka-fāmili ʻo e folofolá. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi liliu kimuí ni maí ke aleaʻi lelei ange ai ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ʻa e ongoongoleleí.

Ngaahi Tā fakatātā ʻa Richard Mia

Naʻe fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi Māʻasi ʻo e 2019 ha liliu mahuʻinga ki he seminelí. ʻOku ako ʻe he ngaahi kalasi semineli ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e tohi folofola tatau ʻoku ako ʻe he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻi ʻapí pea ʻi he lotú ko ha konga ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. ʻI heʻema hoko ko ha ongo faiako semineli (mo ha mātuʻá), ʻokú ma loto vēkeveke ki ai!

Ko ha tāpuaki mahino ʻe taha ko e founga te ne fakafaingofuaʻi ʻa e moʻui ʻo ʻetau toʻu tupú. Ko e toʻu tupu tokolahi ʻi he kuohilí ne nau feinga ke ako mei ha tohi folofola kehekehe ʻe tolu: ko e taha ki he seminelí, taha ki he Lautohi Faka-Sāpaté, mo e taha ki he ako faka-fāmilí, ʻo toe tānaki atu ia ki he akó, sipotí, ngāué, taimi maʻá e fāmilí mo e moʻui fakasōsialé. Ko ha fuʻu meʻa lahi ia.

ʻI hono fakafenāpasi pē ʻe he kau taki ʻo e Siasí hono ako ʻi he fāmili mo e Lautohi Faka-Sāpaté ʻa e ngaahi folofola tataú, hangē ne ʻuhingamālie ke toe fakafenāpasi atu mo e seminelí. ʻOkú ne fakaʻatā ʻa e toʻu tupú ke loloto ange ʻenau akó mei ha tohi folofola pē ʻe taha. Ka ko hono fakafaingofuaʻí ko e kamataʻangá pē ia.

Ko Hono Fakamālohia ʻo e ʻApí

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Poni H. Kōtoni, Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí, ko e taimi ʻoku kole ai ki he toʻu tupú ke nau hoko “ko ha konga ʻo e akoʻí, ko ha konga ʻo e liliu lahi ʻi ʻapí,” te nau tokoni ʻi hono “fakamālohia ʻo e ʻapí.”1

ʻOku vivili ʻa e toʻu tupú ki he moʻoní pea ʻoku nau loto vekeveke ke vahevahe! Mahalo ʻe ngali faingataʻa ke ke tui ki ai kapau kuó ke fai ha fehuʻi ki ha toʻu tupu pea sio fakamamaʻu atu pē. Kuo tau aʻusia kotoa ia ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻa mo e faiakó! ʻI heʻema hoko ko e ongo faiako seminelí, ʻokú ma fai ha ngaahi fehuʻi ki he toʻu tupú ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku faʻa tali mai ia ʻaki ha sio fakamamaʻu he ʻoku ʻikai pē ʻilo hotau toʻu tupú ki he talí. Ka ko e taimi ʻoku fenāpasi ai ʻa e seminelí mo e naunau fakalēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ʻoku faingofua ange ke fakatou fakaʻaongaʻi heʻetau fānau toʻu seminelí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ako ʻi he seminelí ki he fealeaʻaki ʻa e fāmilí ki he ongoongoleleí pea pehē foki ki he meʻa ʻoku nau ako ʻi he fealeaʻaki ʻa e fāmilí ki he ongoongoleleí ʻi he seminelí. Kuó ma mātā tonu ia ʻi heʻema ngaahi kalasi seminelí.

Ko Hono ʻOmi ʻa e Ako ʻo e Folofolá mei ʻApí ki he Seminelí

Ko e taimi naʻe kamata ai ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú foʻou ʻi he kamataʻanga ʻo e 2019, naʻe malava pē ke ma ongoʻi ʻa e loto-vēkeveke ʻa e kau akó. Neongo ne mau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he seminelí, ka naʻe kamata ke nau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ne nau ako mei he Fuakava Foʻoú ʻi heʻenau ako mo honau ngaahi fāmilí. Naʻa nau vēkeveke ʻaupito ʻi heʻenau ako iá. Ko e taimi ne mau ako ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89 (ko e Lea ʻo e Potó) ʻi he seminelí, naʻe meimei ke taimi tatau pē ne mau ako ai ʻa e Sione 2 (ko e taimi ne liliu ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e vaí ki he uainé) ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Naʻe hoko ʻa hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fakakaukau ʻoku faitatau ʻi he ongo laukongá ko ha meʻa ia ke malava ai ʻe he kau akó ʻo vahevahe mo honau toʻú ʻa e meʻa ne nau ako ʻi ʻapí. Naʻe lahi ange ʻenau kau maí pea naʻe longomoʻui ange ʻa e fealeaʻakí he naʻe maʻu ʻe he kau akó ha meʻa ke nau talanoaʻi. Naʻe malava ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ne nau ako ʻi ʻapí ki he meʻa ne nau ako he seminelí.

ʻĪmisi
family rowing in the same direction

Ko Hono ʻOmi ʻa e Seminelí ki ʻApí

ʻI he 2020, ʻe hoko ʻa hono ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻapí, ʻi he seminelí, pea ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté ke ne fakafaingofuaʻi mo fakafaingamālieʻi ange ʻa hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa ne nau ako ʻi he ngaahi feituʻu ko iá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ako ʻoku mau fakaʻaongaʻi ʻi he seminelí ʻe ala tokoni ki hoʻomou ako faka-fāmili ʻa e folofolá. ʻE tokoni ʻa hono ʻiloʻi iá ke ke sio ai ki ha ngaahi founga ke ke fakakau mai ai hoʻo fānau toʻu tupú ʻi homou ako e folofolá ʻi ʻapí.

ʻI hoʻomou nofo hifo ko e fāmilí kuo ʻosi ako ʻe hoʻo toʻu tupú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau mei he tohi folofola tatau, pea te nau maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻo kapau kuo nau ʻosi ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi he seminelí. He ʻikai ke nau ongoʻi “taʻe mateuteu” ʻi he taimi te ke kole ange ai ke nau vahevahe ha meʻa koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ke nau vahevahé. ʻE tokoni ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he seminelí ʻo fakaivia kinautolu ke nau talanoa fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻi ʻapi. ʻE hoko ʻa e ngaahi efiafi faka-fāmili ʻi ʻapí mo e ako faka-fāmili ʻa e folofolá ko ha taimi ke nau fevahevaheʻaki ai e ngaahi fakakaukau fakafoʻituituí.

Ko ha ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau ʻeni te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ke fakaafeʻi ʻaki hoʻo toʻu tupú ke nau fevahevaheʻaki ʻi homou ʻapí:

  1. Ko e hā ha aʻusia fakalaumālie naʻá ke maʻu ʻi he seminelí he ʻahó ni?

  2. Ko e hā e meʻa naʻe ongo lahi taha kiate koe he ʻaho ní?

  3. Ko e hā e tefitoʻi moʻoni naʻá ke ako ʻi he seminelí ʻokú ke ongoʻi ʻe ala tokoni ki hotau fāmilí?

  4. Ko e hā e talanoa mei he folofolá naʻá ke ako ʻi he ʻahó ni ʻokú ke ongoʻi te ke lava ʻo vahevahe mo kimautolú?

  5. Ko e hā e talanoa mei he folofolá naʻe tokoni ki hoʻo moʻuí ʻi he seminelí?

  6. Ko e hā ha founga naʻe ueʻi fakalaumālie ai koe ʻi he seminelí ke ke lelei ange ʻi he ʻahó ni?

  7. Ko e hā ha meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí koeʻuhí ko e meʻa naʻá ke ako ʻi he seminelí?

ʻE ʻi ai e ngaahi taimi ʻe vave ange homou ako faka-fāmilí ʻi he meʻa ʻoku ako ʻi he seminelí. Lolotonga e ngaahi taimi ko ʻení, ʻe malava ke ngāueʻaki ʻe he kau faiako seminelí ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa ʻoku ako ʻe he toʻu tupú ʻi ʻapí.

Fakataukei Fakatokāteliné

ʻOku ʻikai ngata pē ʻa e founga ʻa e seminelí ʻi hono ako ʻo e folofolá ʻi he ako maʻulotó. ʻOku mau tokanga taha ki he fakataukei fakatokāteliné—ʻo tokoniʻi ke mahino, fakaʻaongaʻi, mo maʻu ʻe he kau akó ha fakamoʻoni ki he tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he folofolá. ʻOku fekauʻaki lahi ange ia mo hono fakaloloto ʻa e ului ki he tokāteline moʻoní pea mo hono ʻiloʻi ʻa e founga ke akoʻi ia ʻaki ʻa e mālohí.

Hangē ko ʻení, kapau ʻoku ʻi ai ha veesi ʻokú ne akoʻi fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá, ko e taimi te mau ako ai ʻa e foʻi veesi ko iá ʻi he seminelí, te mau fekumi ki ha ngaahi veesi kehe ʻoku akoʻi ai fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá. Hili iá, te ma poupouʻi leva ʻa e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻe lava ke mau ako mei he ngaahi veesi ko iá fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá. ʻE iku leva ʻo mau fakakaukauʻi ha ngaahi tūkunga ʻe lava ai ke fakafaivaʻi ʻe he kau akó ʻa e founga te nau fakamatalaʻi ai ʻetau tui ki he Toluʻi ʻOtuá ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi folofola ko iá.

Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e founga ko ʻení ʻi ʻapi pea fakaafeʻi hoʻo tokotaha taʻu hongofulu tupú ke ne:

  1. Akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he folofolá.

  2. Vahevahe ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku fakafekauʻaki mo e kaveingá.

  3. Tokoniʻi ho fāmilí ke nau ako maʻuloto pe manatuʻi ʻa e founga ke ʻilo ai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení.

  4. Aleaʻi ʻa e founga ʻoku ʻaonga ai ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení ki hoʻomou moʻuí.

Mateuteu ki hono Fakaloloto ʻo e Akó

ʻOku ʻi ai ha fakamamafa mahuʻinga ʻoku mau tokanga maʻu pē ki ai ʻi he seminelí ko e meʻa ʻoku mau ui ko hono fakaloloto ʻo e akó—ʻa e ako ʻoku fakatau ki he fakauluí. Ko ha konga mahuʻinga ʻe taha ʻo hono fakaloloto ʻo e akó ko hono fakaleleiʻi ʻo e mateuteu ke akó. ʻOku kehekehe pē ʻa e mateuteu ke akó ʻi he kalasi semineli taki taha, ka ʻoku ʻahiʻahi fakahoko ʻe he ngaahi kalasi semineli ʻe niʻihi ko e ngāue ke mateuteú. ʻOku mau vahe ki he kau akó ha ngaahi konga folofola mo ha ngaahi fehuʻi ke ako mei ʻapi koeʻuhí ke nau lau ai ʻa e ngaahi folofola te mau ako ʻi he kalasí. Ko e taimi ʻoku fenāpasi lelei ai ʻa e naunau fakalēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo e seminelí ʻe lava leva ke vahevahe ʻa e ngāue ke mateuteú mo e fāmili ʻo ha tokotaha ako. ʻE maʻu ai ʻe he ngaahi fāmilí ha toe founga ʻe taha ke nau ako fakataha ai.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi hoʻo taʻu hongofulu tupú ke ne:

  1. Vahevahe mo e fāmilí ʻa ʻene ngaahi ngāue ke mateuteú.

  2. Hili e lēsoni seminelí vahevahe ha toe meʻa kehe naʻá ne ako fekauʻaki mo e kaveingá.

Fokotuʻu ha Ngaahi Taumuʻa Pau

Mahalo kuó ke fakatokangaʻi ʻoku faʻa poupouʻi ʻe he naunau fakalēsoni Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ke tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa. Ko ha meʻa ia ʻoku mau toe fakamamafaʻi foki ʻi he seminelí. ʻOku mau akoʻi ʻemau kau akó ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa pau, kae ʻikai ko ha ngaahi taumuʻa fakalūkufua pē hangē ko e “Ke toe moʻui lelei ange.” Ko e taimi ʻoku fokotuʻu ai ʻe ha tokotaha ako ha taumuʻa, ʻoku nau palani ʻa e taimi, feituʻu, mo e founga te nau aʻusia ai ʻa e taumuʻa ko iá.

Hangē ko ʻení, kapau ʻe fokotuʻu ʻe ha taha taʻu hongofulu tupu ha taumuʻa ke ne faʻa kātaki ke lahi ange, ko e sitepu hokó ko ʻene palani ʻa e founga ʻe lava ke ne fakatupulaki ai iá. Ko e hā e ngaahi founga pe ʻātakai ʻokú ne ongoʻi ʻoku faingataʻa ai ke ne faʻa kātakí? Naʻe fakakaukau ʻe ha tokotaha ako ʻe fie maʻu ke ne faʻa kātaki ʻi he taimi ʻokú ne fakaʻuli aí. Ko e taimi ne mau talanoa ai ki he founga ʻe lava ke ne ako ai ke faʻa kātakí, naʻá ne fakakaukau ke fanongo ki he mūsika fakanonga ʻi he kaá mo fakapipiki ha fakatokanga ʻi he funga meʻalelé (dashboard), ke fakamanatu kiate ia ke ne lotu maʻu pē ke faʻa kātaki he taimi kotoa ʻokú ne heka ai ki he meʻalelé.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi hoʻo toʻu tupú ke ne:

  1. Talanoa kau ki heʻene ngaahi taumuʻá.

  2. Vahevahe ʻa e founga ʻe lava ke mou fokotuʻu mo aʻusia ai ha ngaahi taumuʻa tatau ʻi homou fāmilí.

Fakaivia Hoʻo Fānaú ke nau Fakamālohia Homou ʻApí

ʻOkú ke maʻu ha faingamālie fakaofo ke ke loto-vekeveke ai ke ako faka-fāmili e folofolá, pea te ke lava ʻo fakaafeʻi hoʻo fānau ʻoku ʻi he toʻu ʻo e seminelí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ako mei he naunau fakalēsoni ko ia kuo fakafenāpasi ʻi he taimi ní. Ko e taimi ʻoku nau ako ai ʻi he seminelí ʻa e ngaahi folofola tatau ʻoku nau ako mo honau fāmilí ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ʻe lahi ange kinautolu ke fakamālohia honau fāmilí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

Ko e liliu ko ʻeni ʻa e Siasí ke hoko ko ha “Siasi ʻoku fakatefito ʻi ʻapí, kae poupou ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ngaahi ʻapisiasi fakakolo, fakauōtí, mo e fakasiteikí”2 ʻokú ne fakaivia ai ʻa e toʻu tupú ke nau tokoni lahi ange ki hono fakamālohia honau ngaahi ʻapí. ʻOku mau loto-taha mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene pehē: “ʻOku mau fakakaukau ko ha liliu fakaofo ʻeni ʻi he taimi ko ʻeni ʻoku fie maʻu ai ʻe hotau kakai kei talavoú ha ivi fakalaumālie ʻoku mālohi angé. ʻOku mau fakakaukau ko ha fakatonutonu fakaʻofoʻofa ʻeni ke fakafekauʻaki ai mo e kaveinga ʻa e Siasí ki hono fakamālohia e ngaahi fāmilí ʻo fakafou ʻi hono ako e naunau tataú, pea ʻoku mau tui ʻe lelei fakatouʻosi ia ki hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi he poupou ʻa e Siasí mo e poupou mei ʻapí—pea tānaki atu ʻeni mo e poupou ʻa e seminelí.”3

Ngaahi Fakamatalá

  1. Bonnie H. Cordon, “Seminary Curriculum to Support Home-centered Learning” (video, Mar. 22, 2019), LDS.org.

  2. Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōv. 2018, 7.

  3. Jeffrey R. Holland, “Seminary Curriculum to Support Home-centered Learning.”