2019
Kolotaú mo e Kaungāmeʻá
ʻAokosi 2019


Kolotaú mo e Kaungāmeʻá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Veisinia, USA.

Ne kau atu ki ha ongo siasi kehekehe ʻa Keli mo Mako. Te na lava nai ʻo hoko ko ha ongo kaungāmeʻa lelei?

“Ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga” (1 Tīmote 4:12).

ʻĪmisi
Forts and Friendship

“Ta toe ʻalu ʻo ʻomai ha ʻū vaʻakau!” Ko Keli ange ia kia Mako.

Ne sio hake ʻa Mako ki he langí. “Te u ʻalu ki ʻapi. ʻOku meimei tō e laʻaá.”

Ne talaange ʻe Keli, “Ka ʻoku teʻeki ke ʻosi ʻeta kolotaú!”

“Kātaki!” Ko e kaila mai ia ʻa Mako mo fakavavevave atú. “Kuo pau ke u ʻi ʻapi ki muʻa he Sāpaté!”

Ne mapuhoi ʻa Keli. Ne ʻi ai ha ngaahi meʻa lelei ʻi heʻene hoko ko ha kaungāmeʻa ʻo Makó, pea ʻi ai ha ngaahi meʻa faingataʻa. Ko e lahi tahá ko ha faingataʻa pē ʻe taha. Ne ʻikai lahi hona taimi vaʻinga fakatahá. Naʻá na ʻi ha foomu tatau pē he akó kae ʻikai ʻi ha kalasi tatau. Ne ʻikai ke na mālōlō siʻisiʻi he taimi tatau. Pea ko e tahá, ʻokú na nofo mo hona fāmilí he Sāpaté. Ne kamata e Sāpaté ʻi he tō ʻa e laʻā ʻo e pō Falaité, he siasi ʻo Makó. Ka ko Kelí, ne hoko e Sāpaté ʻi he ʻaho Sāpate.

Pea ko e ngaahi meʻa leleí? Ne lahi ʻaupito ia. Ko e tahá, naʻe ʻikai teitei hohaʻa ʻa Keli pe ʻe kapekape ʻa Mako, feingaʻi ia ke ne fai ha meʻa ʻoku kovi, pe sio ʻi ha meʻa ʻoku ʻikai sai. Naʻá ne ʻalu mo hono fāmilí ki ha siasi kehe, ka ne nau tui tatau ʻi ha ngaahi meʻa lahi naʻe fai ʻe Keli. Hangē ko hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní, neongo ʻoku nau fakahoko ia ʻi ha ʻaho kehe.

Ne tukuhifo ʻe Keli e ʻū vaʻakaú peá ne hū atu ki loto.

“Ne ʻalu ʻa Mako ia ki ʻapi?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa e fineʻeikí.

“ʻIo,” ko Keli ange ia, ʻi haʻane tō hifo ki ha fuʻu sea. “ʻOku tātaaitaha ke ma toe vaʻinga.”

“Mahalo pē te mo lava ʻo fakataha he Falaité. “Ko ha ʻaho mālōlō,” ko e Fineʻeikí ange ia.

“Ta ʻoku sai,” ko e tali fiefia ange ia ʻa Kelí. Te ne teuteuʻi e meʻa kotoa pē koeʻuhí ke fai mo na kamata ngāue leva ki heʻena kolotaú ʻi he haʻu ʻa Makó.

Lolotonga e akó he konga kimui ʻo e uike ko iá, ne fai ʻe he faiako ʻa Kelí ha fanongonongo. ʻE sio faiva fakataha e kalasi tolú kotoa.

“ʻIo!” ko Keli ange ia. Naʻá ne faʻo ʻene puha kai hoʻataá ʻi heʻene kato naunaú peá ne ʻalu ki he feituʻu mālōlōʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e ʻū loki akó.

Ne maʻu ʻe he taha kotoa ha feituʻu ke tangutu ai he falikí, pea ne tamateʻi ʻe he kau faiakó e māmá. Ne fiefia ʻaupito ʻa Keli ʻi he kamata ʻa e faivá. Ne fekauʻaki ia mo ha ongo tamaiki tangata naʻá na langa fakataha ha kolotau, ʻo hangē pē ko ʻene langa ha ʻā maluʻi mo Makó! Kapau te ma toe fakaʻosi ia, ko ʻene fakakaukaú ia. Ne kalokalo hono ʻulú pea toe sio atu ki he laʻi laá.

Ka ʻi he hokohoko atu ʻa e faivá, ne fakatokangaʻi ʻe Keli ne ʻikai fuʻu lelei e lea ne fakaʻaongaʻi aí. Ne fakaʻau pē ke fakalalahi ʻene ongoʻi taʻefiemālié. Ne ʻikai ke ne ʻiloʻi e meʻa ke faí.

ʻI he taimi pē ko iá naʻá ne ongoʻi hano tātaaʻi mai hono umá. Ko Mako ia! Kuó ne totolo mai mei mui ʻaupito ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ako tokolahí ke talanoa mai kiate ia.

Naʻá ne fanafana ange, “Keli, ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku totonu ke ta sio heni. ʻOku ou pehē ʻoku totonu ke ta ʻalu ʻo kole ki he kau faiakó pe ʻe lava ke ta laukonga kitaua.”

Ne toki fakatau e mānava ʻa Kelí. Ko ha ongo lelei ia ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne ongoʻi hangē ko iá. “ʻIo. ʻOku ʻikai ke u saiʻia mo au he faiva ko ʻení.”

Naʻá na tuʻu hake ʻo ʻeteʻete takai atu ʻi hona ngaahi kaungāakó kae ‘oua kuó na aʻu ki heʻena ongo faiakó. Ne ʻalu ʻa Mako ki heʻene faiakó, kae ʻalu ʻa Keli ki heʻene faiakó. Naʻá ne kole ange pe ʻe lava ke ne ʻalu ia ʻo laukonga kae ʻikai sio faiva, pea naʻe ʻio ange ʻene faiakó.

ʻI he lue ʻa Keli ki hono loki akó ke laukongá, naʻá ne sio atu ʻoku fai ʻe Mako e meʻa tatau. Naʻá ne taʻataʻalo mai mo malimali. Ne malimali atu mo Keli. Ne laka ange hono maʻu ʻo ha kaungāmeʻa moʻoní ʻi hano fakaʻosi ʻo ha kolotau.