2019
Ko e Ngaahi Feilaulau Naʻá Ku Fakahoko ke Kau ki he Siasí
ʻAokosi 2019


Fakakomipiuta Pē

Ko e Ngaahi Feilaulau Naʻá Ku Fakahoko ke Kau ki he Siasí

Ne u tukuange ha ngaahi meʻa lahi ke kau ki he Siasí, ka kuó u maʻu mei ai ha ngaahi meʻa lahi.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Sikotilani.

ʻOku mahuʻinga ʻaupito e foʻi lea feilaulaú ki he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he feilaulaú, ʻoku ou fakakaukau kia Sīsū Kalaisi ʻi he Ngoue ʻi Ketisemaní pe ʻi he kolosi ʻi Kolokatá. Ka kuo hoko e fanga kiʻi feilaulau iiki mo fakaʻahó ko ha feinga moʻoni ki he tokolahi taha ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí, kau ai mo au talu ʻeku hoko ko ha mēmipá.

Naʻe fanauʻi mo ohi hake au ʻi Sikotilani ʻi ha ongomātuʻa lelei, ka ne u toki ʻiloʻi ʻi heʻeku taʻu 18 ʻoku ʻi ai ha meʻa lelei ange ʻi he māmaní. Ne u ʻiloʻi maʻu pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, ka ne u toki ʻiloʻi pē kimuí ni ʻoku ʻi ai Hono vā fetuʻutaki fakataautaha mo au.

ʻI heʻeku fuofua kau ki he Siasí, naʻe sai pē ia ki hoku fāmilí. Ka naʻe lahi ʻaupito hoku ngaahi kaungāmeʻa naʻa nau ʻai ke u veiveiua. Ne nau fekumi fekauʻaki mo e Siasí pea nau tui ki ha ngaahi fakamatala hala fekauʻaki mo ia. Ne nau ui e Siasí ko ha kulupu lotu taʻefakakalisitiane, ne nau talamai ʻoku fonu ia ʻi he ngaahi loí pea ko e vale au ʻi heʻeku kau ki aí. Ka ne u ʻiloʻi ʻi hoku lotó ʻoku moʻoni ʻa e Siasi ko ʻení. ʻOku ʻikai ke u tui ʻe lava ke liliu ia ʻe ha toe meʻa. Pea ʻi heʻeku talaange ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ne u ʻilo ʻoku moʻoní ia, ne hoko ʻenau ngaahi leá ko ha manuki.

ʻI he pō ko iá, ne u lotua ha tokoni maʻa hoku ngaahi kaungāmeʻá. Ne ʻikai ke u loto ke nau mole meiate au, ka naʻe ʻikai ke u toe loto ke hoko ko e tefito ʻo ʻenau ngaahi manukí. Hili ʻeku lotú, ʻoku ou manatuʻi ʻeku maʻu ʻa e ongo makehe koʻení: “Kapau ko ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻa e kakaí ni kiate koe, te nau kei poupouʻi pē koe. He ʻikai ke nau manukiʻi koe.” Ne u muimui he ongo ko iá, pea ʻi he ʻikai liliu ha meʻá, naʻá ku tukuange hoku ngaahi kaungāmeʻa ko iá, ʻa ia naʻe faingataʻa, kae talu mei ai kuó u maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻi he Siasí—ko ha ngaahi kaungāmeʻa te nau poupouʻi au, neongo pe ko e hā ha tūkunga.

Ko e feilaulau ʻe taha naʻe tataki fakalaumālie ai au ko ʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí. Kimuʻa peá u kau ki he Siasí, ne u ngāue ʻi ha pā, pea neongo ʻoku ʻikai fakafepakiʻi eni ʻe ha akonaki ʻi he ongoongoleleí, ka naʻe ʻikai ke u ongoʻi leleiʻia ai. Ne u kamata ke kumi ha ngāue foʻou pea vave haʻaku maʻu ha ngāue ʻe taha ʻi ha falekai naʻe siʻi ʻaupito ʻenau fakatau atu e kava mālohí, pea puleʻi ia ʻe ha taha ʻo e ngaahi fāmili angaʻofa taha kuó u fetaulaki mo ia! 

Ko hono fakalukufuá, neongo ʻe fie maʻu ʻi heʻetau hoko ko ha kau mēmipa he Siasí ha feilaulaú, neongo pe ko hoʻo taimí, fiemālié, pe ko e hā pē ha meʻa ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi feilaulau ko iá. Mahalo ʻoku ngali siʻisiʻi ʻeku ngaahi feilaulaú ʻi hono fakafehoanaki ki he niʻihi kehé, ka ne nau faingataʻa tatau pē, pea kuo nau fakamālohia au—ʻo hangē ko hano fakamālohia mo fakaleleiʻi kitautolu ʻe he kotoa ʻo ʻetau ngaahi feilaulau fakaʻahó mo e taimi ʻoku tau foaki ki he ʻEikí.

ʻOku ou ʻilo ko e Siasi moʻoni pē ʻeni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻoku tau maʻu ha palōfita ʻi he māmaní he ʻahó ni, pea ʻoku ou fiefia ai. ʻOku ou houngaʻia foki he fakamoʻoni ʻoku ou maʻú mo e fakahā te tau lava kotoa ʻo maʻu ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa moʻui taau ʻo e Siasí. ʻOku ou ʻilo kapau te tau feinga mo feʻofaʻaki ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Kalaisí, ʻe faitāpuekina moʻoni kitautolu. ʻOku ou ʻofa he ongoongolelei ko ʻení—kuó ne liliu ʻeku moʻuí.

Ko Nicky ko ha tangata kuki ia ʻi ha kiʻi motu siʻisiʻi ʻi Sikotilani ʻi he matāfanga fakahihifó. ʻOkú ne fiefia ʻi he heka pasikala he moʻungá, ʻaʻalo pōpaó, mo e taumātaʻú. Ko e ʻulutefua pē ia he fāmilí pea ʻoku vāofi ʻaupito mo ʻene ongomātuʻá, neongo ko ia tokotaha pe ʻoku Siasi ʻi hono fāmilí. Naʻe papitaiso ia ʻi hono taʻu 18 pea ʻokú ne fakaʻamu ke ngāue fakafaifekau he taimi te ne lava aí!