2019
Ko Hotau Ngaahi Sino Toputapú
ʻAokosi 2019


Ko Hono Akoʻi ʻo e Toʻu Tupú mo e Fānau Iiki Angé

Ko Hotau Ngaahi Sino Toputapú

ʻĪmisi
illustration of hands and legs

Ta fakatātā ʻa David Green

Kapau he ʻikai ke tau akoʻi ʻetau fānaú kau ki he mahuʻinga taʻengata ʻo e sinó, ʻe vekeveke e māmaní ke hū mai mo takihalaʻi ʻetau fānaú maʻatautolu.

ʻI he 1 Kolinitō 6:19, ʻoku akoʻi ai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku toputapu hotau ngaahi sinó: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko homou sinó ko e fale tapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻoku ʻiate kimoutolú?” ʻOku ʻikai ko e meʻa eni ʻoku akoʻi ʻe he māmaní. Ka ʻoku takatakaiʻi ʻetau fānaú ʻe ha ngaahi pōpoaki puputuʻu, ʻo ne ʻohake ha ngaahi fehuʻi mo fakatupu veiveiua.

Ko e hā e sino haohaoa ʻoku feʻungá?

Ko e hā e vala totonu ke tuí?

Ko e hā ʻoku totonu ke u fakaʻaongaʻi ki ai hoku sinó?

Ko ha fanga kiʻi fakakaukau ʻeni ki hono tokoniʻi ʻo e fānaú ke nau houngaʻia ʻi honau ngaahi sinó ko ha meʻangāue fakaofo ki he leleí.

ʻĪmisi
feet with a bow

Ko e Sinó Ko Ha Meʻaʻofa

ʻOku maʻu e ngaahi sinó ʻi ha fōtunga, lanu, lahi, mo ha ngaahi tuʻunga malava kehekehe. Mahalo ko e pōpoaki mahuʻinga taha te tau lava ʻo ʻoange ki heʻetau fānaú, ko e sino kotoa pē ko ha tāpuaki pelepelengesi ia. ʻOku hoko hono maʻu ha sinó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻo e fiefiá—he ko hono moʻoní, ʻoku faʻu ʻaki kitautolu hotau laumālié mo hotau sinó! (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15). Hangē ko hono akoʻi ʻe Paulá, ko hotau sinó ko ha ngaahi temipale ia maʻá e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE lava ke mamahi e fānaú, hangē ko e kakai lalahí, koeʻuhi ko e fōtunga mo e anga e ngāue ʻo honau sinó. Sai pē ia. Tokoniʻi hoʻo fānaú ke mahino naʻa mo e ngaahi sino taʻehaohaoá te tau kei lava pē ʻo ako mo tupulaki. Te tau lava ʻo fokotuʻu ha sīpinga ʻo e tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei ʻi hotau sinó, kae ʻikai ko e tōtuʻa ʻa e hohaʻá ki he fōtunga ʻo hotau sinó pe ko hono fakafehoanaki hotau sinó ki he niʻihi kehé. ʻE ʻi ai ha ʻaho te tau toetuʻu kotoa ai, pea “ʻe fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki honau angatotonu mo haohaoá” (ʻAlamā 40:23).

ʻĪmisi
hand holding toothbrush

Ko Hono Tokangaʻi ʻo e Sinó

ʻE tāpuekina e fānaú ʻe he ngaahi tōʻonga moʻui lelei ʻoku nau fakatupulakí, ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí. ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, ʻoku tau hoko ai ko ha takiekina mahuʻinga ʻi he meʻatokoni ʻoku nau maʻú, ko ʻenau ngaahi ʻekitivitī fakatuʻasinó, tōʻonga maʻá, mo e ngaahi founga kehe ʻoku nau tokangaʻi ai honau sinó. ʻIkai ngata pē ʻi hono poupouʻi kinautolu ke nau moʻui leleí, ka te tau lava ʻo faʻu ha ʻātakai fakafāmili ʻokú ne tā ha sīpinga ʻo e ngaahi fili lelei ko ʻení. ʻOku kau heni ha ngaahi fealeaʻaki vāofi mo tauʻatāina pea ʻikai fakamaaʻi ai ha taha, fekauʻaki mo e feohi fakaesinó mo e ngaahi liliu ʻe hoko ʻi honau sinó ʻi heʻenau tupu haké. (Ki ha tokoni ʻi hono fakahoko e fealeaʻaki ʻi he taʻu totonú, vakai angé ʻa e A Parentʻs Guide ʻi he ChurchofJesusChrist.org. )

ʻĪmisi
foot stepping on nail

Ko e Fakaʻehiʻehi mei he Ngaohikoviá

Ko e meʻa fakamamahí, ʻoku fakafuofua ki ha toko taha mei ha toko fā ʻi he kakai ʻo e māmaní, ʻoku ngaohikovia ʻi heʻenau kei siʻí.1 Te tau lava ʻo ngāue ke maluʻi mo fakamālohia ʻetau fānaú. Te tau lava ʻo akoʻi kinautolu ke nau tali “ʻikai” ki he meʻa ʻoku taʻefakafiemālie kiate kinautolú, pea kapau ʻe fakamamahiʻi kinautolu ʻe ha taha, ʻoku totonu ke nau kole tokoni—pea toutou kole pē kae ʻoua kuo nau malu. Te tau lava ʻo akoʻi kinautolu ki he ngaahi foʻi lea totonu ki he kongokonga ʻo e sinó, fai ha ngaahi fepōtalanoaʻaki ʻoku malu fakaeongo kau ki ha ngaahi fehuʻi te nau maʻú, mo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau tokanga ki he Laumālié. (Vakai, “Ko Hono Maluʻi ʻo e Fānaú” ʻi he Liahona ʻe toki haʻu ʻi ʻOkatopa 2019.)

ʻOku ʻi ai ha ngaahi pōpoaki fakatuʻutāmaki ʻi he mītiá kau ki he ngaahi sinó. Ko e hā e meʻa ʻoku lau, mamataʻi, mo fanongo ki ai ʻetau fānaú? ʻI heʻetau akoʻi ʻetau fānaú ke nau ʻiloʻi mo fakaʻehiʻehi mei he mītia fakatuʻutāmakí, ʻe lelei ange ʻenau ʻiloʻi e moʻoní mo e loí. (Vakai “Growing a Healthy Technology Garden” mei he Ensign ʻo ʻEpeleli 2017. )

ʻĪmisi
hand holding heart

Ke Ke Angaʻofa

ʻOku tau faʻa lea taʻeʻofa nai kau ki ha sino ʻo ha taha—ʻo kau ai hotau sinó? Kapau ko ia, ʻoku tau fokotuʻu ha sīpinga fakatuʻutāmaki ki he toʻu kei īkí. Ka te tau lava ʻo ʻulungaanga ʻaki hono fakahaaʻi ʻo e houngaʻia ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe hotau sinó. Te tau lava ʻo tā ha sīpinga ʻo e lea ʻofá, ʻo kau ai hono fakahikihikiʻi e kakaí ʻi he ngaahi ngāué mo e ʻulungāngá, kae ʻikai ko e fōtungá pē.

Fakaʻosí, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kakai kehé honau sinó ʻi ha ngaahi founga ʻoku akoʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei ai. ʻI heʻetau akoʻi ʻetau fānaú ke fakamamaʻo mei he tātataú, tui fakaavaavá, mo e vala taʻetāú, tuku muʻa ke tau fakapapauʻi ʻoku tau akoʻi foki kinautolu ke nau angaʻofa. Neongo he ʻikai ke tau tui tatau mo e fili ʻoku fai ʻe he kakaí, ka ʻoku totonu ke tau angaʻofa maʻu pē mo fakaʻapaʻapaʻi e niʻihi kehé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, World Health Organization, “Violence and Injury Prevention,” www.who.int/violence_injury_prevention/violence/child.