2019
Ko e Fakatupu Koloa Lelei Tahá
ʻAokosi 2019


Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

Ko e Fakatupu Koloa Lelei Tahá

Hili hano tukuange ʻa Palanikā Kelekoli mei he ngāué, naʻá ne ongoʻi mafasia ʻi hono toe kumi ha ngāue maʻuʻanga moʻui foʻoú. Ka naʻá ne kau ki ha kulupu Fekumi ki ha Ngāue Lelei Ange ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá.

ʻĪmisi
paper collage of woman reading

Fakatātā fakatahatahaʻi ʻo Sisitā Kelekoli ne faʻu ʻe David Green

Kuo ngāue ʻa Palanikā Kelekoli ʻi he pangikeé ʻi ha taʻu ʻe 27, ʻo kau ai haʻane hoko ko ha tokoni pule ʻi ha taʻu ʻe 12—ʻa ia ko e ʻuhinga ia ne fakaʻohovale ai hono tukuange iá. Ka neongo iá, ne vave pē hono toʻo atu ʻene ongoʻi ʻohovalé ʻe he hohaʻá mo e loto mafasiá.

Ko e meʻa mālié, he naʻe ngāue e hoa ʻo Palanikaá, ʻa ʻĒliki, pea ne ʻi ai ha paʻanga talifaki naʻá na fakahū ke nau moʻui mei ai. Hili haʻane fakaakeake mei ha mahaki pea laka hake ʻi he taʻu ʻe tahá e ʻikai ke ne ngāué, ne kamata ke fekumi ʻa Sisitā Kelekoli ki ha ngāue foʻou.

Naʻá ne toe fakaleleiʻi ʻene tohi tala ngāué, kau atu ki ha ngaahi kalasi komipiuta, ʻalu ki he ngaahi fakaʻaliʻali mo e tuʻuaki ngāué, pea kamata ke ne fakafonu e ngaahi foomu kole ngāué. Ne iku ai ʻo ne maʻu ha ngaahi ʻinitaviu ngāue ʻe niʻihi. Naʻá ne fakakaukau koeʻuhi ko ʻene taukei fakangāué, ʻe faingofua pē hano maʻu ʻo ha ngāue foʻou.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Kelekoli, “Ne kamata ke u hohaʻa ʻi he ʻikai ke toe fetuʻutaki mai ha tahá. “Ne u pehē, ‘Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?’”

Ne ʻosi ha lau māhina mo e ʻikai pē ha ngāue. Ne faifai pea fokotuʻu ange ʻe hono husepānití, ʻa ia ne hoko ko e pīsope ʻo honau uooti Newport Beach, Kalefōnia, USA, ke vakaiʻi ʻe Palanikā e polokalama moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí pea kau ki ha kulupu Fekumi ki ha Ngāue Lelei Ange.

“ʻOkú ke Ongoʻi e Laumālié”

Ne kamata ʻe Sisitā Kelekoli ha kalasi uike ʻe 12 ko ha konga ia ʻo e kulupu Fekumi ki ha Ngāue Lelei Angé ʻa ia ne tokoniʻi ai ia ke ne ako ke fakamaheni, ʻiloʻi e ngaahi faingamālié, fakaleleiʻi ʻene tohi tala ngāué, mo fakahaaʻi ia ʻi ha tuʻunga fakapalōfesinale, pea teuteu ki he ngaahi ʻinitaviu ngāué. Naʻá ne fokotuʻu foki ha ngaahi taumuʻa fakaʻaho kau ki hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní, fakahoko ʻo e fetuʻutakí, mo e ngaahi fakataha femātaakí.

Naʻá ne pehē “ʻOku ʻikai tatau e kalasi moʻui fakafalala pē kiate kitá mo ha toe kalasi. Ko ha ueʻi fakalaumālie ia.” ʻOkú te ongoʻi ai e Laumālié. Ne akoʻi au ʻi heʻeku kalasí ke u fakaʻaongaʻi e tuí, faivelenga, ngāue mālohi, mo tautapa ki he ʻEikí—ʻo ʻikai falala pē ki heʻemau ngaahi taukeí mo ʻemau malava ʻo kumi ha ngāué ka ki he tokoni foki ʻa e Tamai Hēvaní.”

Ne maʻu ʻe Sisitā Kelekoli ha ngaahi faingamālie fakaangaanga ʻi he tokoni ʻa ʻene kulupu Fekumi ki ha Ngāue Lelei Angé, ke vahevahe fekauʻaki mo ʻene tuʻunga fakaakó pea fetuʻutaki ki he kakaí mo e ngaahi pisinisí ʻo ngāue ʻaki ha meʻangāue fakamaheni ʻoku ui ko e “Ko au ʻi ha Sekoni ʻe 30.” ʻOku tokoni e Ko au ʻi ha Sekoni ʻe 30, ke mahino ki he kau pule ngāué e faʻahinga ngāue ʻoku fekumi ki ai ha taha fie maʻu ngāue, ko ʻene aʻusiá, mo e founga ʻe lava ke tokoni ai e tokotaha ko iá ke lavameʻa e pisinisí.

Hili ha uike ʻe valu ʻo ʻene kalasí, ne ongoʻi ʻe Sisitā Kelekoli ʻi ha ʻaho ʻe taha ke ne tūʻulutui mo hokohoko atu ʻene lotu he ʻaho ko iá ki ha tokoní.

Naʻá ne pehē, “Ne u fakavaivaiʻi au. Ne u fie maʻu moʻoni e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke maʻu ha meʻa. Ne ʻikai ke u pehē ʻoku ou fie hoko ko ha pule ngāue pe ʻoku fie maʻu ke u maʻu ha paʻanga lahi. Naʻá ku fie maʻu pē ha ngāue. Ne u ʻohake kotoa hoku lotó ki he ʻEikí.”

Naʻá ne tohi kole ngāue fakaʻilekitulōnika ki ha lakanga ʻatā ʻe nima he ko ha konga ia ʻo ʻene “ngāue mei ʻapi” he ʻaho ko iá. ʻI he ʻaho pē hono hokó, ne fetuʻutaki ange ha pule ngāue ke ʻinitaviu ia ki ha lakanga ko ha ʻōfisa ʻi ha vaʻa pangikē. Naʻá ne vekeveke ʻi he vave hono tali ʻo ʻene ngaahi lotú.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Kelekoli, “Ne ʻikai ke u hohaʻa fekauʻaki mo e ʻinitaviú he kuó u toutou fakaangaanga tuʻo lahi ia ʻi he kalasí.” Ka neongo iá, naʻá ne lotu fakamaatoato kimuʻa ʻi he ʻinitaviú. Naʻá ne tautapa ʻo pehē, “Tamai Hēvani, kātaki ʻo ʻomi e meʻa ke u lea ʻakí ke u lava ʻo tali totonu pea ke lava e niʻihi te nau ʻinitaviu aú ʻo mamata ki he mahuʻinga ʻo e meʻa te u malavá.”

“Te Ne Liliu Hoʻo Moʻuí”

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he ʻinitaviu ʻa Sisitā Kelekolí, ʻi Māʻasi 2018, ne afe mai ʻa Miki mo Makalita Fositā ki he tauʻanga meʻalele ʻo ha falelotu ʻi he Siteiki Newport Beach, ke ʻaʻahi ki he kulupu Fekumi ki ha Ngāue Lelei Angé ʻi he efiafi ko iá. Ne tūʻuta efiafia atu e ongomātuʻa Fositaá, ʻa ia naʻá na hoko ko ha ongo faifekau matuʻotuʻa ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá, pea naʻá na ʻohovale he vakai atu kuo ʻosi tau ai e meʻalele ʻa Palanikaá.

Ne pehē ʻe ʻEletā Fositā, “Naʻá ne fuʻu fiefia ʻaupito ʻo ne heka fakavave mai ki heʻema kaá ke fakahoko mai ne toki maʻu pē haʻane ngāue. Naʻá ne fakamatalaʻi e lahi ʻo ʻene ʻofa ki he Tamai Hēvaní pea mo e mahuʻinga ʻo e polokalama moʻui fakafalala pē kiate kitá mo ʻene kulupú ʻi heʻene feinga ke maʻu ha ngāué.”

Ne fakamoʻoni foki mo Sisitā Kelekoli ki he ongomātuʻa Fositaá kuo teʻeki ai ke ne ongoʻi ofi pehē ange ki he Fakamoʻuí pe ongoʻi ʻEne kau fakataautaha ʻi heʻene moʻuí. Ne fetāngihi e toko tolú ni he naʻe mātuʻaki ongo kiate kinautolu pea naʻa nau houngaʻia moʻoni. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ne hokohoko atu e houngaʻia ʻa Sisitā Kelekoli ki heʻene kulupu moʻui fakafalala pē kiate kitá, ki he tokoni fakalangí, pea mo ʻene ngāue ko ha ʻōfisa pangikeé.

Naʻá ne pehē, “ʻOku totongi lelei ʻaupito. ʻOku lelei ʻaupito mo e taimi tēpilé. ʻOku sai ʻaupito mo e ngaahi lelei ʻokú te maʻú.” ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻene ngaahi taukeí, fakatupulaki hono ngaahi talēniti foʻoú, mo “tupulaki ʻi he kautahá.”

“Ko e kau atu ki ha kulupu Fekumi ki ha Ngāue Lelei Angé ʻi ha uike ʻe 12, ʻa e founga fakatupu koloa lelei taha te ke ala fakahokó,” ko ʻene fakamatala ia ki ha taha pē ʻoku fekumi ki ha ngāue pe liliu ʻene ngāué. “ʻE ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokoni atu ke toe fakaleleiʻi hoʻo tohi tala ngāué mo vahevahe hoʻo ngaahi taukeí, ka te ne tokoniʻi foki koe ke ke ako ke fakaʻaongaʻi hoʻo tuí mo fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní. Ko e faikehekehé ia. Ko e kalasí ʻoku lau houa pē ʻi he uike takitaha, ka ʻe tokoni ʻaupito. Te ne liliu hoʻo moʻuí.”