2019
Ko Hono Maʻu ʻo e Fiefiá ʻIate Koe Peé
ʻAokosi 2019


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai lalahi kei Talavoú

Ko Hono Maʻu ʻo e Fiefiá ʻIate Koe Peé

ʻE anga fēfē haʻatau ako ke tau ʻofa ʻiate kitautolu pē pea mo e fanga kiʻi ʻulungaanga ʻoku ne ʻai kitautolu, ko kitautolú?

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAitahō, USA.

ʻI heʻetau hoko ko ha kakai lalahi kei talavoú, ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai hotau tokolahi ʻoku fefaʻuhi ke ʻofa mo maʻu ha fiefia ʻiate kitautolu pē. ʻOku kamata ia mei he ʻikai ke tau fakakaukau lelei maʻu pē fekauʻaki mo hotau ngaahi sinó, hotau ngaahi ʻulungāngá, pe ko e ngaahi meʻa ʻoku tau malavá. ʻI he taimi pē ʻoku tau ʻiloʻi pau ai e meʻa ʻoku ʻikai ke tau saiʻia aí (ʻa ia ʻoku fuʻu faingofua ʻaupito), ʻoku tau feinga ke liliu e ngaahi meʻa ko iá. Kae mahalo ʻoku ʻikai hoko vave e liliu ko iá pe ʻi he founga ne tau fakaʻamu ki aí. Pe te tau kamata ke fakafehoanaki kitautolu ki he niʻihi kehe ʻi he mītia fakasōsialé, pea tau toutou ongoʻi mamahi ai pē. Meʻapango, ko e tokolahi ʻo kitautolú ʻe nofo ʻi he fakaʻofaʻia ʻiate kitautolu pē pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku pehē ʻoku tau “vaivai” aí, kae ʻikai ke tau feinga ke fiefia ʻiate kinautolu pē.

ʻOku ʻikai ko e founga ia ke moʻui ʻakí. Ka koeʻuhí ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe he mītiá mo e kakai ʻoku nau tākiekina ʻetau ngaahi fakakaukaú fekauʻaki mo e meʻa ʻoku “totonu” ke hoko ki ai hotau fōtungá, tōʻongá mo e ngaahi ongó, pea ʻe ʻikai te tau ofo ʻi heʻetau faifeinga ke maʻu e fiefiá ʻiate kitautolu fakafoʻituitui peé! Kuó u faʻa fifili: ʻE founga fēfē haʻatau ako ke ʻofa ʻiate kitautolu pē mo e fanga kiʻi ʻulungaanga ʻoku nau ʻai kitautolu ko kitautolú, ʻi he taimi ʻoku feinga maʻu pē ʻa e sōsaietí ke tau tatau ʻi ha ngaahi tūkunga taʻepau.

Sai, tau kamata ʻaki ʻetau fekumi ki he fiefiá ʻiate kitautolu pē, ʻi hotau tuʻunga fakafoʻituituí, pea ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau tui ki aí mo e ngaahi tuʻunga moʻuí.

Ka ko e fehuʻí, ʻe anga fēfē haʻatau fai ia?

ʻOku ou tui ʻoku kehekehe ia kiate kitautolu hono kotoa. Ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha ngaahi ngāue ʻe niʻihi te tau lava ʻo fakahoko ʻa ia ʻe lelei ki he tokotaha kotoa pē.

  • ʻUluakí, fai e meʻa ʻe tokoni ki hoʻo tuʻunga moʻui leleí! Hangē ko ʻení, naʻá ku fehiʻa ke ʻalu ʻo fakamālohisino—pea ʻoku ou ʻuhinga ne u mātuʻaki fehiʻa ke fai ia. Ka kimuí ni maí kuó u kamata ke saiʻia he fakamālohisinó. ʻOku ou maʻu ha taimi maʻaku pē ʻi he fakamālohisinó (pe ʻi haʻaku kaka moʻunga pe ʻalu ki he fale fakamālohisinó). ʻOku ou ongoʻi fiemālie ai, ʻo ʻikai ko haʻaku feinga ke holo pe hā ʻi ha fōtunga pau, ka ko hono ʻuhingá ʻoku ou ongoʻi fiemālie ange ai ʻiate au pē. ʻOku lahi ange hoku iví mo ʻeku loto-falalá, pea ʻokú ne fakatupu ha fiefia lahi ʻiate au.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fakamālohisinó pē ke fakalakalaka ho tuʻunga moʻui leleí—mahalo ʻe tokoni atu ʻa e kai moʻui leleí, fakakaukaulotó, mohe efiafiá, pe ko hano fai pē ha meʻa faingofua hangē ko hono mihiʻi lahi ʻo e mānavá pea faofao, ke ke ongoʻi fiemālie ai.

  • Uá, ʻiloʻi pē ko hai koe! ʻE fie maʻu heni ha kiʻi taimi, ka ʻi hoʻo ʻiloʻi ko hai koé, ʻokú ne fakatupu ha faikehekehe lahi! ʻOku ou ʻilo ko ha ʻofefine au ʻo e ʻOtuá. Ko Iá—ko ha tokotaha haohaoa—naʻá Ne fakatupu au! ʻOku anga fēfē ʻeku ʻilo ʻení? Naʻá ku lotu, lau ʻeku folofolá, peá u ʻātakaiʻi ʻaki au ha kakai ʻoku nau tui ki he meʻa tatau ʻoku ou faí! Ne u fehuʻi foki ʻi heʻeku lau e folofolá, “Ko e hā e fakakaukau mai ʻa e ʻOtuá kiate aú?” pea ne u ʻiloʻi kapau naʻá Ne tokanga ki Hono kakaí he kuohilí, ʻokú Ne maʻu ha ongo tatau kiate kitautolu he taimí ni.

Naʻe ʻikai fakahoko ʻe he Tamai Hēvaní ha faʻahinga fehālaaki ʻi hono fakatupu kitautolú. ʻI he ngaahi tūkunga lahi, ko e meʻa te ta fakakaukau ʻoku fehālaaki ko ha ngaahi faingamālie ia ke ta tafoki ai kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia. ʻOku ʻikai ʻaupito ke u haohaoa he taimí ni! Ka ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá ko Hono ʻofefine, pea ʻokú Ne ʻofaʻi au ʻi he founga pē ko ia naʻá Ne fakatupu ai aú. I heʻetau ʻilo naʻe finangalo ʻa Ia naʻá Ne fakatupu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní ʻoku fie maʻu ʻe he māmaní ha taha hangē ko aú, te ne lava ʻo tokoniʻi ha taha pē ke ongoʻi ʻa e fiefiá ʻiate kinautolu pē.

  • Tolú, tokanga taha ki ho ngaahi mālohingá! ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi mālohinga kehekehe, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke tau ʻilo ko e hā e meʻa ʻoku tau lelei aí. Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻokú ke manako aí—ʻoku ʻi ai ha ngaahi talēniti mo ha ngaahi mālohinga kehekehe ai mahalo ʻoku ʻikai ke ke fakatokangaʻi. Te ke lava foki ʻo kole ki he kakai ʻokú ke ʻofa aí ke nau talaatu ho ngaahi mālohingá. ʻOku nau faʻa lava ʻo vakai lelei ange ki ho ngaahi talēnití ʻiate koe. Ako ho tāpuaki fakapēteliaké ke ke ʻiloʻi ha konga ʻo e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi tuʻunga malava kuo faitāpuekina ʻaki koe ʻe he ʻOtuá.

Pea kapau ʻokú ke fie maʻu ha ʻilo lahi ange, lotua ia! ʻOku mateuteu ʻa e Tamai Hēvaní ke tokonia koe ke ke ʻilo hoʻo ngaahi meʻafoaki fakalangí. Te ke lava foki ʻo kole kiate Ia ke fakahaaʻi atu e meʻa te ke lava ʻo fakalakalaka aí. ʻOku tokoni ʻetau ʻilo ki hotau ngaahi vaivaiʻangá mo e ʻetau fekumi ki he mālohi ʻo e ʻEikí ke tau fakalakalaka—ko ia, ʻoua naʻá ke loto-foʻi. ʻOku ʻikai ngata pē hono tuku ʻe he ʻOtuá ke ke maʻu ha ngaahi vaivaiʻangá ka kuó Ne tāpuekina foki koe ʻaki ha ngaahi mālohinga. ʻI hoʻo fekumi kiate kinautolu ʻi he loto-fakatōkilalo, ʻo fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí, te ke lava ʻo tupulaki ai mo fiefia ʻi ho tuʻunga totonú!

ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau fiefia ʻi he moʻuí ni. ʻOku ou tui ʻi heʻetau fai e ngaahi meʻa ʻe tolu ko ʻení, te tau maʻu ai ha fiefia lahi ange ʻiate kitautolu pē. ʻOku ou ʻiloʻi kuó u ongoʻi ha fiefia mo hokohoko atu ke ongoʻi fiefia ʻi heʻeku fakahoko fakaʻaho e ngaahi meʻa ko ʻení.