2017
Naʻa Nau Mamata Kiate Ia
April 2017


Na‘a Nau Mamata Kiate Ia

Naʻe mamata moʻoni ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ki he Fakamoʻui kuo toetuʻú, ka te ke lava mo koe ʻo hoko ko e fakamoʻoni ʻo Kalaisi ʻi hoʻo founga pē ʻaʻau.

ʻĪmisi
Jesus and Mary in front of the tomb

Kuo Toetuʻu, ʻe Greg K. Olsen, ‘ikai totonu ke hiki hano tatau

ʻOkú ke pehē ʻe fēfē haʻo hoko ko ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻui kuo toetuʻú? Ko ha laungeau ʻo e kakai he kuonga ʻo Kalaisí, naʻe ʻikai ko haʻanau fakakaukauloto ki ai—ka naʻa nau moʻui ʻaki. ʻOku talamai ʻe he folofolá ha ngaahi meʻa ʻe hongofulu mā ua nai ne lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú pea mo ha niʻihi kehe ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi naʻe hā ai ʻa e ʻEiki kuo toetuʻú ki he kakaí. Naʻe siotonu ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení ʻi he taha ʻo e ngaahi mana maʻongoʻonga taha ʻi he hisitōliá: Naʻe ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e maté mo lava ai ke tau toe taki taha moʻui. Fakaofo fau, ko ia?

Ko e hā leva hono ʻuhinga moʻoni ʻo e hoko ko e fakamoʻoni kia Kalaisí? Tau vakai‘i muʻa ha niʻihi ʻo e ngaahi mōmēniti ko ʻeni ʻi he folofolá mo fakakaukauʻi pē ʻe anga fēfē haʻatau lava mo kitautolu ʻo hoko ko e kau fakamoʻoni kia Kalaisi, neongo ʻoku ʻikai ke tau mamata ʻi he sinó kiate Ia.

Mele Makitaline

Ko Mele Makitaline ʻa e fuofua fakamoʻoní. Naʻe haʻu ʻi he pongipongi Sāpate hili ʻa e Tutukí, ki he fonualotó mo ha kau fafine tokosiʻi kehe ke tākai ʻa e sino ʻo e ʻEikí. Naʻe tangi ʻa Mele ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai kuo ʻikai ha taha ʻi he fonualotó. Naʻe haʻu ha taha kiate ia mei mui ʻo ʻeke ange, “Fefine, ko e hā ‘okú ke tangi aí?” Fakakaukau ki heʻene ʻohovale ʻi he taimi naʻá ne ʻilo ai ko Sīsū ia, kuo toetuʻu mei he pekiá. (Vakai, Sione 20:1–18.)

Ko ha Ongo Ākonga ʻi he Hala ki ʻEmeasí

ʻĪmisi
Christ on the road to Emmaus

Ko e Hala ki ʻEmeasí, tā ʻe Jon McNaughton

Naʻe fononga ʻa Kaliopasi mo ha ākonga ‘e taha ʻi he hala ki ʻEmeasí pea kau atu ki ai mo ha sola. Na‘e ʻikai ke na ʻiloʻi hona kaungā fononga foʻoú, ka ʻi he lolotonga ʻo ʻenau maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe pakipaki ʻe he solá ʻa e maá. Pea na‘e fakaava ai hona matá, ʻo na fakatokangaʻi ta ne na kaungā fononga mo e Fakamoʻuí. “ʻIkai na‘e vela ho ta lotó ʻiate kitaua…?” naʻá na feʻekenaki, fakalaulauloto ki he fakamoʻoni ko ia na‘a na ongoʻi ko e mo‘oni naʻe ‘iate kinaua. (Vakai, Luke 24:13–34.)

Ko e Kau Kilia ʻe Toko Hongofulú

ʻĪmisi
Resurrected Christ with Apostles

Vakai ki Hoku Nimá mo Hoku Vaʻé, tā ʻe Harry Anderson

Naʻe foki mai ʻa e ongo ākonga naʻe fononga he hala ki ʻEmeasí mo Kalaisí ki Selusalema ʻo fakahā ki he kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulú e meʻa naʻá na aʻusiá. Lolotonga ʻena fakamatalá, kuo hā ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu, ʻo pehē, “Vakai ki hoku nimá mo hoku vaʻé, ko au pē ia: ala mai kiate au, pea mou vakai: he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú. (Vakai, Luke 1:11–41, 44–49.)

Ko e ʻAposetolo ko Tōmasí

ʻĪmisi
Christ with Thomas

Tā valivali ‘o Thomas ʻe Brian Call

Naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa e ʻAposetolo ko Tōmasí ʻi he taimi naʻe fuofua hā ai ʻa e Fakamoʻuí ki he kau ʻAposetolo ko eé, ko ia naʻe ʻikai tui ai ia kuo toetuʻu ʻa Kalaisi. ʻOsi ha uike ʻe taha mei ai, kuo toe hā ʻa Kalaisi ki he kau ʻAposetoló. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ‘i ai ʻa Tōmasi, pea koeʻuhí naʻe mamata kia Kalaisi, naʻe tui kuó Ne toe tuʻu. Naʻe fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí kia Tōmasi ke ʻoua ʻe toki tui pē ʻi heʻene mamatá: “ʻko e meʻa ʻi hoʻo mamata kiate aú koia kuó ke tui aí : ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mamata, kae tuí.” (Vakai, Sione 20:24–29.)

Ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Tahá ʻi he Tahi Taipilioó

ʻĪmisi
Apostles on the Sea of Tiberias

Ko e Kalaisi Kuo Toetu‘ú ʻi he Tahi ʻo Taipilioó, tā ʻe David Lindsley

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne ʻikai fuoloa mei he Toetuʻú, naʻe ō ha kau ʻAposetolo ʻe niʻihi ʻo toutai ʻi he Tahi Taipilioó ka naʻe ʻikai maʻu haʻanau meʻa. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe hā ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakahā ange ke ʻaʻau ʻa e kupengá ʻi he tafaʻaki mataʻu ʻo e vaká. ʻI heʻenau fai ʻení, naʻe maʻu ʻi he kupengá ha ika lahi ʻo ʻikai ke nau faʻa lava ke fusi hake ia! Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he hili ʻo ʻenau maʻumeʻatokoni fakatahá, hono mahuʻinga ʻo e tokoni ki he niʻihi kehé, ʻo Ne pehē, “Fafanga ʻeku fanga sipí.” Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau ʻAposetoló ʻa e toenga ʻo ʻenau moʻuí ʻi hono fai e meʻa ko iá—ko hono akoʻi ʻo e kakaí kau kia Kalaisi—pea ʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, naʻa nau foaki ʻenau moʻuí koeʻuhí ko e ngāué. (Vakai, Sione 21:1–22.)

Ko e Kakai Nīfaí ʻi he Ongo ʻAmeliká

ʻĪmisi
Christ among the Nephites

Tauhi pē Taha,tā ʻe Howard Lyon

ʻI he lolotonga ʻo e Tutukí, naʻe maumauʻi e kelekele ʻi he Ongo ʻAmeliká ʻe he mofuiké, velá, mo ha ngaahi fakatamaki fakaenatula kehe, pea mo ha fakapoʻuli ʻi ha ʻaho ʻe tolu ke fakaʻilongaʻi e pekia ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe hāʻele hifo kimui ange ai ʻa Kalaisi mei langi ʻo ʻaʻahi ki ha kakai tokolahi ʻe 2,500 ne fakatahataha ofi ki he temipale ʻi Mahú. Naʻá Ne fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau ala ki hono ngaahi kafo ʻi Hono toʻukupú mo e toʻukupu kelekelé pea mo hono vakavaká, fai ha malanga, pea mo tāpuakiʻi taha taha ʻa e fānau ʻa e kakai Nīfaí. Naʻe tokolahi ange ʻa e kakai naʻe fakataha mai ʻi he ʻaho hono hokó, pea naʻe fefolofolai mo akoʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí. Na‘e iku fokotuʻu ʻe he kau ākongá ʻa e Siasi ʻo Kalaisí, mo maʻu ʻe he kakai Nīfaí ha fakamoʻoni mālohi pea nau ului fakatouʻosi ai mo e kakai Leimaná ki he ʻEikí. (Vakai, 3 Nīfai 11–18; vakai foki, 3 Nīfai 8–10; 4 Nīfai 1.)

Ko e Kau Fakamoʻoní ʻi he Taimi Ko Iá pea mo e Taimí ni

Naʻe toe hā foki ʻa Kalaisi ki ha tokolahi kehe, kau ai ha kau fefine naʻe omi ki he fonualotó ke tokoni kia Mele Makiateline ʻi hono tākai e sino ʻo Kalaisí, mo ha kau tangata ne laka hake ʻi he toko 500, Sēmisi pea mo Paula. (Vakai, Mātiu 28:9; Ngāue 9:4–19; 1 Kolinitō 15:6–7; vakai foki, 3 Nīfai 19; 26:13.)

Mahalo he ʻikai ke tau maʻu ha faingamālie ke mamata ki he Fakamoʻuí hangē ko e kau fakamoʻoní, ka te ke kei lava ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisi. Te ke lava ʻo fekumi fakafoʻituitui ki he Fakamoʻuí, hangē ko ia naʻe fai ʻe Mele ʻi he taimi naʻe ʻalu ai ki he fonualotó, ʻaki haʻo ako lahi ange kiate Ia. Pe ko hoʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tui kiate Iá ʻaki haʻo tauhi e ngaahi fekaú mo muimui ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá. Pe te ke lava ʻapē ke fakatokangaʻi e ngaahi tāpuaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí, hangē ko e ongo ākonga naʻe fononga ki ʻEmeasí. Fakakaukau ʻi he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení ki he ʻuhinga ʻo e hoko ko e fakamoʻoni ʻo Kalaisí. Na‘e hoko ʻa e kakai ko ʻeni naʻe mamata ki he Kalaisi kuo toetuʻú ko ha kau fakamoʻoni moʻoni—ka ʻoku ʻikai ko e founga pē ia ʻe taha te ke lava ai ʻo hoko ko e fakamoʻoni kiate Ia ʻi hoʻo moʻuí.