2017
Ko e Mahino Kiate Koe Ho Tāpuaki Fakapēteliaké
April 2017


Ko e Mahino Kiate Koe Ho Tāpuaki Fakapēteliaké

ʻOku nofo kinaua ʻoku ʻaʻana e fakamatalá ʻi ‘Ilinoisi, USA, mo Niu ʻIoke, USA.

ʻE lava ʻo tokoni hano ʻiloʻi e ngaahi konga ho tāpaukí ke ke ʻilo e huʻunga hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
man with a map in a maze

Man in maze © Digital Vision Vections/Getty Images

Ko e moʻuí ʻoku fonu ʻi he ngaahi tahi taʻeʻiloa: Te u ʻalu ki fē ʻo ako aí? Ko e hā ʻoku totonu ai ke u akó? Te u ʻalu nai ʻo ngāue fakafaifekau? Ko hai ʻoku totonu ke u mali mo iá? Kapau ne ʻoatu ha mape fakatāutaha ke ke puleʻi e ngaahi fili ʻo e moʻuí, te ke muimui nai ki ai?

Kuo ʻosi foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ha mape pehē—ko e tāpuaki fakapēteliaké—ke ne tataki kitautolu ʻi heʻetau moʻuí. Neongo ‘oku foaki mai ʻa e me‘aʻofa ‘o e tauʻatāina ke filí ke tau fai ha ngaahi fili tauʻatāina ʻiate kitautolu pē, ka ʻe lava ʻe he ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻo fakamāmaʻi ʻa e hala te ne ʻomi ʻa e fiefia lahi tahá.

Ka ʻoku ʻikai feʻunga ʻa hono maʻu ʻataʻatā pē ʻo ha mapé. Kuo pau ke tau ako, mahino, mo faka‘aongaʻi ‘a e ʻuhinga ‘i he mapé. Ko e me‘a tatau pē, ka mahino kiate koe ʻa e lea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi ho tāpuaki fakapēteliaké—ʻa ho fakahinohino fakafoʻituitui ki hoʻo moʻuí—te ke lava leva ke ʻiloʻi ho tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e tuʻunga te ke lava ke aʻusiá.

‘Iloʻi Ho Hakó

Ko e ʻuluakí mo e muʻomuʻa tahá, ʻoku fakahā ʻe he tāpuaki fakapēteliaké ho hakó, pe faʻahinga pau ʻi he faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo Sēkope (naʻe ui kimui ko ʻIsilelí) ʻokú ke kau ki aí. Neongo ‘oku ʻikai ko e hako kakato kitautolu ʻo Sēkope, ka ʻoku akoʻi ʻe he folofolá ʻoku ohi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he fale ʻo ʻIsilelí: “[He] ko kinautolu kotoa pē ʻe tali ʻa e Ogoongolelei ko ʻení ʻe ui ʻa kinautolu ʻaki ho hingoá, pea ʻe lau ʻa kinautolu ko ho hako, pea te nau tuʻu hake ʻo fakamonūʻiaʻi koe, ko ʻenau tamai” (ʻĒpalahame 2:10).

ʻOku pehē ʻe Siela Solopeli (Shelisa Schroeppel) ‘o ʻIutā, USA, “ʻOku tokoni ʻa ʻeku ʻilo ko ʻeku haʻu mei he fale ʻo Sēkopé ke mahino kiate au ʻeku taumuʻa ʻi he moʻui ko ʻení mo e ʻuhinga ʻoku ui ai au ki ha ngaahi fatongia ʻi he Siasí.”

ʻE toe ala fakamatalaʻi foki ʻe ho tāpuaki fakapēteliaké ha ngaahi tāpuaki kehe fekauʻaki mo ho faʻahingá. Hangē ko ‘ení, ʻoku kau ha tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ki he hako ʻo ʻIfalemí, ko ha faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e fatongia makehe ke fakamafola ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki mai ki māmaní (vakai, Teutalōnome 33:13–17; T&F 133: 26–34).

Kumi ha Faleʻi Fakafoʻituitui

Ko e taimi ʻoku fakaʻaongaʻi totonu aí, ʻoku taʻofi leva ʻe he mapé ha taha fononga mei haʻane hē. Ko e me‘a tatau pē, ʻe ala ʻoatu ʻe he tāpuaki fakapēteliaké ha faleʻi mo ha fakahinohino ki hoʻo moʻuí ʻi he fononga ko ʻeni ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ke tala atu ʻe ho tāpuaki fakapēteliaké ʻa e meʻa ke ke faí, ka te ne lava ke toe ʻoatu ha ngaahi ʻilo fakafoʻituitui fekauʻaki mo e hala—ʻa ia kapau ʻe tulifua ki ai ʻi he tui—ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ʻilo ʻa e taimi ʻoku fenāpasi ai hoʻo mo‘uí mo e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní. ʻE lava ke ke malu, fiefia, mo maʻu ha fakahinohino ʻi hoʻo ako ho tāpuaki fakapēteliaké mo feinga ke moʻui ʻi ha founga ʻokú ne fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí.

ʻOku pehē ʻe Kepaleli Palatesi ʻo Lima Peluú, “Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi faleʻi naʻe foaki mai ʻi hoku tāpuakí, kuó u toki lava pē ʻo ngāueʻaki kakato mo hoku fāmilí ʻi he hili hono sila au ki hoku uaifí.

“Ne ma fifili kimuí ni pe ko e hā te ma lava ʻo fai ke fakamālohia ai mo langa hake homa kiʻi fāmili foʻoú. Na‘e tali ʻema fehuʻí ʻo fakafou mai ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké. ʻOku faleʻi au ai ke fakamuʻomuʻa ʻa e fakaʻapaʻapá, fa‘a kātakí, mo e ʻofá ʻi hoku fāmilí, he ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi fakavaʻe mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

“Kuó u lava mo hoku uaifí ke ikunaʻi e ngaahi palopalemá, ʻi heʻema tokanga ki he meʻa ko ʻení. ʻOku mau kei maʻu pē ha ngaahi palopalema fakafāmili, ka ʻoku mau fiefia. Ne u ongo‘i ʻo hangē naʻe fakamanatu mai ʻe he ʻEikí ʻa e founga te u lava ai ʻo maʻu ʻa e fāmili naʻá Ne talaʻofa mai kiate aú. ‘Oku ou ʻilo ʻoku folofola ʻa e ‘Eikí ʻo fakafou ‘i he ngaahi tāpuaki fakapeteliaké pea ko e ngaahi faleʻi ʻi aí ke fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻetau moʻuí.”

Tokanga ki he Ngaahi Naʻinaʻí

Mahalo he ʻikai ʻoatu ʻe ha mape ʻa e kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki he halá, kae mālié, he ʻoku faʻa ʻomi ʻe he tāpuaki fakapēteliaké ha ngaahi fakatokanga ke maluʻi kitautolu he fonongá. ʻOku tokoni ha niʻihi ʻo e ngaahi naʻinaʻi ko ʻení ki hono maluʻi kitautolu mei he ivi tākiekina ʻo Sētané; ʻe ala fakamāmaʻi ʻe ha niʻihi kitautolu ʻi he founga te tau lava ai ke ikunaʻi ʻa e tangata fakakakano ʻiate kitautolú.

Naʻe ʻikai mahino he taimi pē ko iá kia Keitilini Kā ʻo ʻIutaá, ha niʻihi ʻo e ngaahi naʻinaʻi ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké, ka ʻi heʻene ako kimui ange hono tāpuakí, naʻá ne maʻu ha ngaahi ʻilo foʻou.

“Ko e taimi naʻe maʻu ai hoku tāpuaki fakapēteliaké, naʻe fakatokanga mai kiate au fekauʻaki mo ha kakai te nau feinga ke afeʻi au mei he moʻoní ʻaki ha fakamatala ongomālie. Naʻe ʻikai ke u fuʻu fakakaukau fēfē ki ai; he naʻá ku maʻu ha tui mālohi ki he ngaahi tokāteline naʻe ʻosi akoʻi maí.

“Ka neongo iá, naʻá ku fehangahangai ʻi he taʻu pē hono hokó mo ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi fakakaukau fakapoto, naʻe ngali makatuʻunga ʻi he totonú mo e ʻofá ka naʻe ʻikai pehē. Naʻe hangē ne haʻu ʻa e ngaahi fakamatalá ni mei he tapa kotoa pē: mei he mītiá, akó, pea naʻa mo e ngaahi kaungāmeʻa ofí. Neongo na‘á ku ʻilo‘i ko e ngaahi fakakaukau fakapotó ni naʻe fepaki mo e palani ʻa e ʻOtuá, ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ku loto ke poupouʻi fakatouʻosi ʻa e ngaahi fakakaukau fakamāmani foʻoú ni pea mo e Siasí. Na‘e vave ʻeku fakatokangaʻi he “ʻikai lava ʻe ha tangata ke tauhi ha ʻeiki ʻe toko uaʻ (Mātiu 6:24) pea ʻoku ʻikai totonu ke u falala ki he poto ʻo e tangatá. Naʻe tokoniʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku veiveiuá ʻo fakafou he folofolá mo ne ʻomi ha nonga ki heʻeku fakakaukaú mo hoku lotó. Ko hono olá, kuo fakamālohia ʻeku fakamoʻoní pea kuó u hoko ʻo mālohi ange ʻi hono taukaveʻi e meʻa ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoní.”

Fakatupulaki e Ngaahi Meʻafoakí mo e Ngaahi Talenití

ʻE toe lava foki ho tāpuaki fakapēteliaké ke talaatu ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie mo e ngaahi talēniti kuo foaki atu ʻe he ʻEikí ke langa ʻaki Hono puleʻangá. Kapau ʻoku talaatu ʻe ho tāpuakí ha talēniti ʻoku ʻikai ke ke maheni mo ia, ʻe ala hoko ʻeni koeʻuhí mahalo he ʻoku teʻeki ai ke ke maʻu ha faingamālie ke ʻiloʻi ai pe fakatupualki e talēniti ko ʻení. Tuʻunga ʻi he fekumi faivelenga mo e tokoni ʻa e ʻEikí, te ke lava ai ke tupulaki ʻo fakahoʻata ki tuʻa e talēnití ni mo toe lahi ange.

‘Oku tokoni hono fakatupulaki ho ngaahi talēnití ke ke fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa makehe ʻokú ke tokoni ʻaki ki he ngāue ‘a e ʻEikí. ʻOku fakakaukau ʻa Sōana Pelekiuelo ʻo Kalefōnia, USA, ki he ngaahi meʻafoaki mo e talēniti ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké ʻi he taimi ʻokú ne ongoʻi ai ʻoku fakataueleʻi ia ke ne fakafehoanaki hoʻoná mo e niʻihi kehé: “Ko e taimi ʻoku ou vakai ai ki he lea ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké, ʻoku fakamanatu mai ai kuo tāpuekina au ʻaki ha ngaahi meʻafoaki ʻoku ou fie maʻu fakafoʻituitui ke ikunaʻi ʻaki e faingataʻá mo kau ʻi hono fakavaveʻi e ngāue ʻa e ʻEikí.

“‘Oku talamai ʻe hoku tāpuakí ʻa ʻeku malava ke ʻofa, fakamolemoleʻi, mo maʻu ha lototoʻa ke fetuʻutaki mo kinautolu ʻoku mau feohí. ʻI heʻeku fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻafoaki ko ‘ení, kuo tāpuekina ai au ʻe he ‘Eikí ʻaki ha loto holi lahi ange ke feʻiloaki mo fetuʻutaki mo ha kakai pea mo ha ngaahi anga fakafonua foʻou. Ko hono olá, kuo tupulaki ʻeku fakamoʻoni ko e fānau kotoa kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa, pea kuó u lava ai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻetau taki taha feinga ke tatau ange mo Kalaisí.”

ʻĪmisi
points on the map

Fekumi ki he Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofá

Faka‘osí, ʻoku fakahā ʻe hotau ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní kuo ʻosi talaʻofa mai kapau te tau kei faivelenga kiate Ia. ʻOku ʻikai fakapapauʻi ʻa e taimi ia ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení, ka te tau lava ʻo ʻilo, kapau te tau moʻui talangofua ki he ongoongoleleí, ʻe fakahoko, ʻo tatau ai pē pe ʻi he moʻuí ni pe moʻui ka hokó.

ʻOku falala ʻa Sēsiō Kutilesi ʻo Nevata, USA, ki he talaʻofa ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké ʻi he taimi kotoa pē ʻoku loto hohaʻa ai ki heʻene palani ngāue ki he kahaʻú: “ʻOku ou loto hohaʻa he taimi ʻe niʻihi ki he taʻepau hoku kahaʻú, ka ʻoku ʻi ai ha talaʻofa ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké ʻokú ne fakanonga maʻu pē ʻeku fakakaukaú. ‘Oku tokoni ʻa e tala‘ofa ko ʻení ke u ʻiloʻi kapau te u ngāue mālohi mo faivelenga ai pē, te u maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fie maʻu ke u lava ai ʻo tauhi hoku fāmilí mo langa hake ʻa e Siasí. ‘Oku teʻeki ai ke u ʻiloʻi pau ʻe au pe ko e hā ʻa e ngāue ʻoku ou fie tulifua ki aí, ka ʻoku ʻomi ʻe heʻeku maʻu talaʻofa ko ʻení ke u maʻu ha tui mo lotolahi.”

Kapau kuó ke fifili ʻi ha taimi pe ko e hā e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní kiate koé, ʻoku ʻikai ko koe tokotaha pē. ‘Oku mahino ki he ʻEikí te ke fehangahangai mo ha ngaahi hala kehekehe te ke lava ʻo tulifua ki ai ʻi hoʻo moʻuí, kuó Ne ʻoatu ai kiate koe ha mape fakafoʻituitui ke fakafenāpasi hoʻo moʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. He ‘ikai lava ʻe he ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ke fai ʻetau ngaahi filí maʻatautolu, ka te ne lava ʻo taki kitautolu ki heʻetau fakahā fakafoʻituituí. ʻI hotau tāpuaki fakapēteliaké, ʻoku fakahā mai ai ʻa e founga ʻetau kau atu ki he palani ʻa e ʻEikí ki he tānaki ʻo ʻIsilelí, ʻi heʻetau ʻilo hotau hakó; ʻoku foaki mai ai ha faleʻi, naʻinaʻi, mo ha ngaahi talaʻofa fakafoʻituitui; pea ʻoku akoʻi ai kitautolu ki he ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi talēniti makehe kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ke tau tokoni ai kiate Iá. Kapau te ke moʻui fakatatau mo e ngaahi ʻelemēniti kotoa ko ʻeni ʻo ho tāpuaki fakapēteliaké, te ke lava ʻo ʻilo ʻoku ʻi loto hoʻo ngaahi filí ʻi he finangalo ʻo e ʻEikí ki hoʻo moʻuí.