2017
Te u lava ke ʻilo fēfē ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻeku ngaahi lotú?
April 2017


Ngaahi Fehuʻí mo e Talí

“Te u ʻilo fēfē nai ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻeku ngaahi lotú?”

Ko e lotú ko ha tāpuaki ma‘ongoʻonga, pea ‘oku talaʻofa mai ʻoku fanongo maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní, ka ʻoku faʻa fie maʻu ha ngāue ke fakatokangaʻi ʻEne talí.1

Fakakaukau ki he me‘a ko ʻení: Kapau ʻoku ʻikai fanongo atu e ʻOtuá kiate koe ta ʻoku ʻikai. Kapau ʻoku ʻikai, ta ʻoku ʻikai hano mahuʻinga ke toe fai ha lotu. Ka kapau ‘oku pehē (pea ʻokú ne pehē!), kuo pau ke tau fakakaukauʻi ha founga ke fetuʻutaki moʻoni ai mo Ia ʻi he lotu, fakatokangaʻi e ngaahi talí, pea laka faivelenga atu ki muʻa.

Ko e taimi ʻoku mau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke fanongó, mahalo ʻoku fie maʻu ke tau foua ha tupulaki fakafoʻiʻtuitui. Te ke ala fai kiate koe ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi: ʻOku ou maʻa nai? ʻOku taau nai ʻa ʻeku ngaahi taumuʻá? ʻOku ou loto fie fakahoko nai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú Ne kolé?2 Kapau ko e tali ki he ngaahi fehuʻí ni takitaha ko e ʻio, te ke lava ʻo falala ki “he ʻEiki ko ho ‘Otuá … pea foaki kiate koe ʻa e tali ki ho‘o ngaahi lotú” (T&F 112:10). Manatu‘i, ʻoku faʻa hoko mai ʻa e talí he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi founga vaivai mo taʻeʻamanekina.

Kapau naʻá ke tali ʻikai ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá, ʻoku ʻikai teitei fuʻu tōmui! Fai ʻa e ngaahi liliu ‘oku fie maʻu ‘i hoʻo mo‘uí ka ke lava ʻo maʻu ʻa e Laumālié. Loto fiemālie ke ngāueʻi e ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻú.

Pea ‘oua naʻa ngalo ʻoku kehekehe hono maʻu ʻo e talí ʻe he taha kotoa. Lotua ke akoʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he founga ke ke lava ai ʻo ʻiloʻi ʻa e talí. Mahalo he ʻikai faingofua ke fakatokangaʻi ʻi he kamataʻangá, ka ʻoku tatau mo ha faʻahinga taukei pē: ʻoku ʻai ʻe he toutou fakahokó ke haohaoa. Falala mo tui ko e Tamai Hēvaní ‘oku fakafanongo mai maʻu pē.

Fakafanongo ki he Laumālié

Feinga ke ke fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ongoʻi ʻe he kakaí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe, mahalo ʻokú ke fakafanongo ki ha kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki ka ʻoku hoko mai e ueʻí ia ko ha ongo. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe fakahā atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa kotoa ʻoku fie maʻu ke ke ʻiló—kuo pau pē ke ke fakafanongo.

Elise G., taʻu 13, ʻAlapeta, Kānata

Ngaahi Tali ʻi he Siasí

Naʻá ku veiveiua lahi ʻi ha taimi ʻe taha pe te u ʻalu ʻo teiti mo ha taha teʻeki Siasi. Naʻe fai ha malanga ʻe ha fefine ʻi he houalotu sākalamēnití ʻi ha Sāpate ʻe taha, naʻe hangē naʻe fakapatonu mai kia aú. Naʻá ku maʻu ʻi he mōmēniti ko ʻení ha fakamahino kuo tali ʻe he ʻEikí ʻeku lotú. Kimu‘á, naʻá ku puputuʻu ʻi he meʻa ke faí, ka naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻá ne fakafonu hoku lotó ʻaki ha fiefia mo e lototoʻa. ʻOku tali mai ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi ongo, ngaahi fakakaukau, ʻi he folofolá, pea naʻa mo e kau malanga ʻi he lotú!

Karen V., taʻu 19, Mīnasi Kelaisi, Palāsila

Manatuʻi Ko Hai Koe

‘Oku ou ʻiloʻi ʻoku ongona ʻe he ʻOtuá kitautolu he ʻoku fakatupu ʻe he lotú ha ongoʻi nonga, fiemālie, mo e ʻofa ʻi hoku lotó. ‘Oku ou fakatokangaʻi ʻokú Ne fakatau‘atāinaʻi au mei ha ngaahi fakatu‘utāmaki lahi mei he ʻaho ki he ʻaho pea ʻokú Ne maluʻi hoku fāmilí, pea ʻoku ou ongoʻi ʻokú Ne ʻofaʻi au. Kimu‘a peá u ʻalu ki he akó, ‘oku ou lau maʻu pē taumuʻa ʻa e Kau Finemuí; ʻoku tokoni ia ke u manatuʻi ko e ʻofefine au ʻo e Tamai Hēvaní, ʻoku ʻofa ʻiate au.

Nicol M., taʻu 19, Lima, Pelū

Ko Ha Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi

‘Oku ou ʻiloʻi ʻoku fanongo ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻeku lotú koeʻuhí ko e fakalea ko ʻeni ʻi he hiva ʻa e Palaimelí “Ko e Lotu ʻa ha Ki‘i Tamasiʻi” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 12): “Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻi ai? Pea ʻokú ke fanongo mo tali e lotu ʻa e fānaú kotoa? Pehē ʻe ha niʻihi ʻoku mamaʻo ʻa e langí, ka ʻoku ou ongoʻi ʻoku takaofi kiate au ʻi heʻeku lotú.” Ko e taimi ʻoku ou manatuʻi ai ʻa e foʻi hivá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Ne fanongo he ʻoku ou ongoʻi ʻa e Laumālié mo ʻEne ʻofa taʻefakangatangata kiate aú. ʻI heʻeku ongoʻi ʻEne ʻofa kiate aú, ʻoku ou ongoʻi nonga mo ʻiloʻi ʻokú Ne ongoʻi ʻeku lotú.

Elaine B., taʻu 16, Kalolaine Tokelau, USA

Falala kiate Ia

ʻOku fanongo maʻu pē Tamai Hēvaní ki heʻetau lotú, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ia ʻoku ʻikai ke Ne tali ʻetau lotú koeʻuhí he ʻikai ke Ne tali ʻi he founga mo e taimi ʻoku tau fie maʻu ke Ne faí. ʻOku fie maʻu ke tau loto fiemālie ke fakamoʻulaloaʻi hotau lotó kiate Ia mo tui ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú. ‘Oku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu pea te Ne feinga maʻu pē ke tokoni ke tau ako mo tupulaki ʻi Heʻene tali ʻetau lotú.

Mosiah M., taʻu 17, ʻIutā, USA

Kole pea Te ke Maʻu

ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he folofolá ʻe ongona maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú mo tali kinautolu kapau te tau fakataufolofola kiate Ia ʻi he tui mo e loto fakamātoato moʻoni. Te tau ongo‘i ʻi hotau lotó ʻa e fakamahino ʻokú Ne ongona kitautolu, ko ha ongoʻi nonga mo fiemālie. Te tau toe lava foki ke ongoʻi ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki he finangalo ʻo e Tamaí. Kapau te tau veiveiua pe ʻokú Ne ongona kitautolu, ʻoku taau ke tau kumi ha fakahinohino ʻi he folofolá pea mo fehuʻi pe ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻa ne tau laú.

Constanza L., ta‘u 20, Pio Pio, Silei

Kumi ki Ai

Naʻá ku fifili ʻi ha taimi ʻe taha pe ʻe lava ʻa e ʻOtuá ʻo ongona ʻeku lotú, pea naʻá ku ongoʻi ʻa e talí ʻi hoku lotó. Naʻá ku fanongo ki he fakamoʻoni ʻa ha taha fekauʻaki mo e lotú, peá u lava ʻo ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ʻeku faleʻi ʻe tahá ke ke fehuʻi ki hoʻo mātuʻá, pīsopé, pe kāingalotu ʻi ho uōtí. Te ke lava foki ʻo lotua ha tokoni ʻi he tefitó ni!

Joshua S., taʻu 13, ʻOlikoni, USA

Lotu Fakamātoato

Te ke lava ʻi he ʻosi hoʻo lotú ke fakafanongo ki he ngaahi ongó pea mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko mai ki ho lotó. Mahalo ko e taha ʻo kinautolu ko e tali ia hoʻo lotú. Ko e taimi ʻoku tau lotu fakamātoato ai ʻi he loto moʻoní, ʻoku tali mai leva heʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakatatau mo e tui ʻoku tau maʻu kiate Iá. ‘Oku ʻikai ke Ne tali pē ke fakatōliʻa ʻetau fie ʻiló.

Jean-Claude N., taʻu 16, Kasaï-Lotoloto, Lepāpulika Fakatemokalati ʻo Kongokoó