2017
ʻE Moʻui ʻa e Angatonú ʻi he Tui
April 2017


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻE Moʻui ʻa e Angatonú ʻi he Tuí

ʻĪmisi
President Uchtdorf and his daughter visiting refugees

Ko e Lāpaí mo e Taha Ngaohi Koá

‘Oku ʻi ai ha talanoa faka-Siu motu‘a fekauʻaki mo ha taha ngaohi koa naʻe ‘ikai ke tui ʻOtua. Lolotonga haʻana fononga ʻi ha ʻaho ʻe taha mo ha lāpai, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku ʻikai ke lava ʻo mahino kiate au. Kuo taʻu ʻe lauiafe ʻetau maʻu e tui fakalotú. Ka ko e potu kotoa pē ʻokú ke vakai ki ai, ʻoku ʻi ai ʻa e koví, faihalá, taʻe-faitotonú, fakamaau taʻe-totonú, mamahí, fiekaiá, mo e fetāʻakí. ‘Oku hangē ʻoku ʻikai teitei fakaleleiʻi ʻe he tui fakalotú ia ʻa e māmaní. ʻOku ou fehuʻi atu ai, ko e hā hano ʻaonga?”

Na‘e ʻikai ke tali ange ʻe he lāpaí kae hoko atu pē ʻene fononga mo e tokotaha ngaohi koá. Fāifai peá na aʻu mai ki ha malaʻe vaʻinga naʻe vaʻinga ai ha fānau ʻi he kelekelé kuo nau efua.

Pehē ange leva ʻa e lāpaí, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate au. “Vakai atu ki he fānau ko eé. Kuo tau ma‘u ʻa e koá ʻi ha taʻu ʻe lauiafe, ka ʻoku kei likoliko pē fānau ko eé. Ko e hā hano ʻaonga ʻo e koá?”

Ne tali ange ʻe he tokotaha ngaohi koá, “Ka ʻe Lāpai, ʻoku ʻikai taau ke tukuakiʻi e koá ʻi he fānau likoliko ko ʻení. Kuo pau ke ngāue ʻaki e koá kae toki lava ʻo fakahoko hono taumuʻá.”

Naʻe malimali leva e Lāpaí mo pehē ange, “Tonu-pasika.”

ʻOku Totonu ke Tau Moʻui Fēfē?

Naʻe fakanounouʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻaki haʻane toʻo mei ha lea ʻa ha palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa e ʻuhinga ke hoko ko ha taha tuí, ʻi heʻene tohi ʻo pehē, [“‘e moʻui ʻa e [angatonú]] ‘i he tuí” (Loma 1:17).

Mahalo ʻoku mahino kiate kitautolu ʻi he kupuʻi lea nounoú ni ʻa e faikehekehe ʻi ha tui fakalotu ʻoku vaivai mo ʻikai ʻaonga mo ha tui fakalotu ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke liliu ʻa e moʻuí.

Kuo pau ke mahino kiate kitautolu pe ko e hā ʻa e tui kae toki mahino e ʻuhinga ʻo e moʻui ʻi he tuí.

ʻOku mahulu hake ʻa e tuí ʻi he tuitalá. Ko e falala kakato ia ki he ʻOtuá fakataha mo e ngāue.

ʻOku mahulu hake ia ʻi he fakaʻamú.

ʻOku mahulu hake ia ʻi he tangutu pē ʻo kamokamo hotau ʻulú, mo pehē ʻoku tau loto ki aí. Ko e taimi ʻoku tau pehē ai “ʻe moʻui ʻa e angatonú ʻi he tuí,” ʻoku tau ʻuhinga ʻoku tataki mo fakahinohino kitautolu heʻetau tuí. ʻOku tau ngāue ‘i ha founga ʻoku fenāpasi mo ʻetau tuí—ʻo ʻikai koeʻuhí ko haʻatau talangofua noa pē kae tupu ʻi he loto falala mo e ʻofa moʻoni ki hotau ʻOtuá pea mo e poto taʻefakatataua kuó Ne fakahā ki Heʻene fānaú.

Kuo pau ke ō fakataha ʻa e tuí mo e ngāué; he ka ʻikai, ʻoku ʻikai moʻui (vakai, Sēmisi 2:17). ʻOku ʻikai ko ha tui ia. ʻOku ʻikai ke ne maʻu ʻa e mālohi ke liliu ha foʻi tokotaha fakafoʻituitui, pea naʻa mo e māmaní.

ʻOku falala ʻa e houʻeiki tangata mo fafine ʻo e tuí ki heʻenau Tamai Hēvani fonu ʻaloʻofá—ʻi he lolotonga ʻo e taimi taʻepaú, pea naʻa mo e lolotonga ʻo e taimi veiveiuá mo e mamahí, ʻa ia ʻoku ʻikai ai ke nau lava ʻo ʻiloʻi kakato pe mahino leleí.

ʻOku feinga faivelenga ʻa e kakai tangata mo fafine ʻo e tuí ke fononga ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá mo feinga ke muimui ʻi he sīpinga honau Fakamoʻui ʻofeina ko Sīsū Kalaisí. ʻOku hanga ʻe he tuí ʻo fakaʻai‘ai mo ueʻi fakalaumālie moʻoni kitautolu ke afeʻi ʻetau moʻuí ki he langí pea tokoni, hiki hake, pea mo tāpuekina hotau kāingá.

ʻOku tatau e tui fakalotu ʻoku ʻikai ngāué mo ha koa ʻoku kei faʻo pē ʻi ha puha. Mahalo ʻoku ʻi ai hano ivi fakaofo, ka ko hono moʻoní ʻoku siʻi hano mālohi ke tokoni kae ʻoua kuó ne fakahoko e taumuʻa naʻe faʻu ki aí. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ko e ongoongolelei ia ʻo e ngāue. ʻOku akoʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ko e lotu moʻoní ko ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki lelei, tui, mo e manavaʻofa, pea kau ai hono tokoniʻi hotau kāingá ʻi ha ngaahi founga fakalaumālie mo fakatuʻasino.

Naʻá ku folau mo hoku uaifi ko Halietá ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo hilí ʻi ha folau fakafāmili, mo ha niʻihi ʻo ʻema fānaú, ʻi he feituʻu Meteleniané. Ne mau ʻaʻahi ki ha ngaahi nofoʻanga hūfangaʻanga mo feʻiloaki mo ha ngaahi fāmili mei he ngaahi fonua kuo uesia ʻe he taú. Naʻe ʻikai kau ʻa e kakaí ni ki hotau Siasí, ka ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine kinautolu pea ʻoku nau fie maʻu fakavavevave ha tokoni. Naʻe ongo moʻoni ki homau lotó e taimi ne mau siotonu ai ki hono ʻomi ʻe he tui ʻa e kāingalotu hotau Siasí ʻa e tokoni, fiemālie, mo e ʻamanaki ki hotau kāinga faingataʻaʻiá, neongo pe ko e hā ʻenau tui fakalotú, tangataʻifonuá pe tuʻunga fakaakó.

ʻOku fakafonu ʻe he tui ʻoku fetākinima mo e faʻa ngāué ʻa e lotó, ʻaki ha angaʻofa, ʻa e ʻatamaí ʻaki ha poto mo e mahino, pea mo e moʻuí ʻaki ʻa e nonga mo e ʻofa.

‘E lava ke tāpuakiʻi heʻetau tuí pea mo tākiekina ʻi he māʻoniʻoni ʻa kitautolu mo kinautolu ʻoku tau feohí fakatouʻosi.

‘E lava ke fakafonu heʻetau tuí ʻa māmani ʻaki e leleí mo e melinó.

ʻE lava ke liliu heʻetau tuí ʻa e tāufehiʻá ke ʻofa pea mo e filí ko ha ngaahi kaungāmeʻa.

ʻOku toki moʻui leva ʻa e angatonú ʻaki ʻene ngāue ʻi he tui; ʻoku nau moʻui ʻaki ʻenau falala ki he ʻOtuá mo ʻaʻeva ʻi Hono halá.

Pea ko e faʻahinga tui leva ia te ne lava ʻo liliu ʻa e fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí, ngaahi puleʻangá pea mo e māmaní.