2017
Ko e Teuteu ki ha Fononga Fo‘ou
April 2017


Ko e Teuteu ki ha Fononga Foʻou

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Palanā, ʻi Palāsila.

Naʻe fie maʻu ke u tui ki he ʻEikí fekauʻaki mo e faʻu ha fāmilí, ʻo hangē ko e folau ʻa Nīfai ki he taʻeʻiloá.

ʻĪmisi
sail boat on the water

Faitā ʻa e © Getty Images

Naʻá ku kamata ʻi he ngaahi uike ofi ki heʻeku mali mo e sila ʻi he temipalé, ke u kiʻi tailiili ʻi he meʻa kotoa pē naʻe fie maʻu ke u fai kimuʻa pea kamata hoku fāmili foʻoú. Neongo ‘a e fiefia kotoa ʻo e mōmeniti ko iá, ka naʻá ku ongoʻi loto mafasia fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻema founga foʻoú, fokotuʻutuʻu maau ʻema meʻa fakapaʻangá, kumi ha tukuʻanga ki heʻema ngaʻotoʻotá, pea mo hoku ngaahi fatongia foʻou kotoa ko e uaifí. Naʻá ku loto ke fakapapauʻi ʻoku kamata tonu ʻema nofomalí ʻaki hano tuku ha taimi ʻi heʻema ngaahi ʻekitivitií ki he ngaahi meʻa mahuʻingá hangē ko e tauhi e ngaahi fekaú mo e ʻi ai hama taimi fakataha ko e husepāniti mo e uaifí, neongo ʻema moʻui femoʻuekiná.

ʻI he fakaofi mai ʻa e ʻaho malí, naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe ha ngaahi misi fakailifia naʻe kau ai ha faʻahinga kehekehe ʻo e ngaahi palopalema te ne ala uesia ha fāmili. Koeʻuhí ʻoku ou haʻu mei ha fāmili ʻofa kae fonu faingataʻa, tuʻu uesia ʻi ha toutou kē lalahí mo e loto mamahí, naʻe uesia lahi au ʻe he ngaahi misí ni ʻo laka ange ʻi he tuʻunga naʻe tonu ke ʻi aí. Naʻá ku ʻā hake ʻi ha pō ʻe taha, ko e hili ia ha ngaahi pō tatau mo ia kimuʻa, ʻoku ou tautaʻa peá u fakakaukau ke u muimui ki he faleʻi ʻa Sisitā Nila F. Meliotí, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Finemuí, naʻe fai ʻi haʻane malanga “Fakavaivaiʻi Hotau Lotó ki he ‘Otua” (Liahona, Nov. 2015, 30–32). Na‘á ku kuikui ʻo lotu, “Tamai Hevani ‘ofeina, ko e hā ʻe lava ke u fai ke tekeʻi e ngaahi kovi ko ʻení mei hoku fāmilí?”

Naʻe vave mo mālohi ʻeku maʻu e talí ʻo hangē kuo fakaava ʻe ha taha ha matapā ki hoku ʻulú ʻo fakahū ki ai e fakakaukaú. Na‘e ueʻi au ʻe he kihiʻi le‘o siʻi mo vanavanaikí, “Fai pē me‘a ʻoku totonu ke ke faí. Faivelenga ʻi he sitepu kotoa pē.” Naʻe fanafana mai ʻe he Laumālié ha faleʻi mahino, pea naʻá ku ongoʻi kapau te u fai ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.”

Na‘á ku malimali mo ongoʻi loto māfana. Naʻe fakafokifā ʻene mole atu ʻa e loto hohaʻá, he naʻá ku ʻiloʻi ʻoku moʻoni. Naʻá ku ʻosi ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kimuʻa, ka naʻe ʻikai teitei mālohi tatau mo e pō ko iá. Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea naʻe ʻōʻōfaki au ʻe hotau Fakamoʻuí, peá u ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga tatau pē fiemālie mo e fakamoʻui hoku fāmilí kiate kinautolu pea mo au.

Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha talanoa mei he folofolá, ko hano toe fakapapauʻi—ko e mōmēniti naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke ne foʻu ha vaká: “Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate au, ʻo pehē: Ke ke foʻu ha vaka, ʻo fakatatau ki he sīpinga te u fakahā kiate koé, koeʻuhí ke u lava ʻo aʻutaki ʻa ho kakaí ki he kauvai ʻe taha ʻo e ngaahi vaí ni” (1 Nīfai 17:8; ko e tānaki atu hono fakamamafa‘í).

Kuo lauitaʻu ʻa e ʻi he maʻomaʻonganoá ʻa Nīfai mo hono fāmilí, mo kātekina ʻa e faʻahinga faingataʻa kotoa pē. Naʻe mei lava pē ke ne ongoʻi ilifia ke kamata ha folau ʻi he tahí mo tuku ke mālohi ange ʻene ilifiá ʻi heʻene tuí. Ka na‘e ʻikai. Na‘á ne tali mo talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ‘Otuá. Naʻe tui ʻe fakahoko ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá. Naʻe ʻikai teitei fakahā ange ʻe he ʻEikí ia kia Nīfai he ʻikai hoko ha matangi pe ʻe ʻikai faʻaki ha ngaahi peau ʻi he vaká. Ka na‘á Ne fakahā kia Nīfai kapau ʻe muimui ki Heʻene fakahinohinó, te ne lava ʻo tataki lelei atu hono fāmilí ʻi he tahí ki he fonua ʻo e talaʻofá.

Na‘á ku fakatokangaʻi kuó u fononga mo au ʻi he maʻomaʻonganoá ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka kuó u ʻi he matātahí ʻeni, ʻo teuteu ki ha fononga foʻou: ko e nofomali. Kuo uiui‘i au—pea te u pehē ko e meʻa ia ʻoku hoko ʻi he fāmili Siasi kotoa—ke foʻu ha vaka ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá.

ʻI heʻeku mali pē mo hoku husepānití, naʻe hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá. Naʻá ku puke, peá ma fāifeinga ke palanisi ʻema ngaahi meʻa fakapaʻangá pea mo fakahoko ʻa e ngaahi founga lelei kotoa ne ma pehē ke muimui aí.

Ka na‘e kei nofo ʻi hoku lotó ʻa e faleʻi naʻá ku maʻu ʻi he pō ko iá. Naʻá ma feinga fakaʻaho ke ako mo mata‘ikoloa ʻaki e folofola ‘a e ʻOtuá ‘i homa lotó, ke muimui ʻi he sipinga lelei homa kau taki ʻofeiná—kau ai ʻa Kalaisi—pea fakaleleiʻi ʻema tōʻongá. Naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ki he lotú mo ongoʻi moʻoni e ʻofa ʻa e Tamaí kiate kimauá. Naʻá ku kamata ke falala lahi ange kae siʻi ange ʻa e manavasiʻí. Naʻá ma fakatokangaʻi ko e ngaahi faingataʻa ne ma fehangahangai mo iá ko ha ngaahi sitepu ia ke fakalakalaka ai. ʻOku hangē he ʻahó ni homa ʻapí ko ha kiʻi konga ʻo hēvaní.

ʻOkú ma kei ʻi he kamataʻanga pē ʻo ʻema fonongá, ka ko e fili lelei taha kuo faifaiange peá u fakahokó, ʻa e mali mo e kamata ha fāmilí. ‘Oku fonu hoku lotó ʻi he fiefia ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he ouau ʻo e temipalé ne ma maʻú, pea ʻoku ou ʻiloʻi naʻe silaʻi ia ʻe he mafai ʻo e ʻOtuá. Ko e lahi ange ʻo e mahino kiate au e mahuʻinga ʻo e fāmilí he palani ‘a e Tamai Hēvaní pea mo hono toputapu ʻo e fuakava naʻá ma faí, ko e lahi ange ia ʻo ʻeku fie tokoni ki ha ngaahi fāmili kehe ke nau ma‘u ʻa e ouau tatau.

Na‘á ku ʻilo ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau hohaʻa ki he meʻa ʻe hokó, koeʻuhí “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto” (2 Tīmote 1:7). ʻOku fie maʻu pē ke tau talangofua, muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻoku fakafou mai ʻi he folofolá mo e lea ʻa e kau palōfita ‘o onopōní, mo kole ‘i he lotu ha ngaahi fakahinohino fakatāutaha lahi ange. Kapau te tau fai ‘a e ngaahi meʻá ni, te tau lava ʻo kolosi lotolahi ʻi he ʻōseni ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení neongo pe ko e hā ha faʻahinga palopalema te tau fetaulaki mo ia, ʻe kei malu pē kinautolu ʻoku tau ʻofa aí.