2017
Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e Ngaahi Mo‘oni Fekauʻaki mo e Sinó
April 2017


Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí mo e Ngaahi Moʻoni Fekauʻaki mo e Sinó

Tu‘unga ʻi Heʻene Toetuʻú, naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi kitautolu ʻi ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e sinó.

ʻĪmisi
Resurrected Christ with Thomas

Toʻo mei he Ko Tōmasi Taʻe Tuí,tā ʻe Carl Heinrich Bloch

‘Ata mei muí © janniwet/iStock/Getty Images

“Pea pehē ʻe ia, Ko hono ngatá ia: pea punou hono fofongá, ʻo tuku hake hono laumālié” (Sione 19:30). Naʻe mavahe ʻi he mōmēniti ko iá ʻa e laumālie ʻo Sīsū Kalaisí mei Hono sinó—ko ha sino kuó ne kātekina ʻa e mamahí ka Ne lava ʻo fai e fakalelei maʻá e angahala ʻa e kakai kotoa pē mo fakafiemālieʻi kinautolu ʻi honau ngaahi vaivaí (vakai, ʻAlamā 7:12–13). Ko e sino ko iá, kuo hoko he taimi ko ʻení ko e ngeʻesi pē, naʻe tuku hifo ia mei he kolosí, kofukofu ʻaki e tupenu līneni, pea iku tuku ʻi ha fonualoto. Naʻe ō atu ʻa e kau fefine ki he fonua lotó ʻi he ʻaho hono tolú ke fakakakato ʻa e ngaahi teuteu ki he telio ʻo e sinó.

Ka kuo pulia ʻa e sinó ia.

Ko e ʻilo ko ia kuo hala ha taha ʻi he fonualotó, ko e kamataʻangá pē ia. Naʻe toe siotonu kimui ʻa Mele Makitaline, kau ‘Aposetoló, mo ha niʻihi kehe tokolahi ki ha meʻa fakaofo: ko e sino kuo toetuʻu, mo haohaoa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi ha tuʻunga ongoʻingofua mo e anga ʻo ha tangata.

Naʻe fakapapauʻi ʻe he Fakamoʻuí ko kinautolu naʻa nau siotonu kiate Ia hili ʻEne Toetuʻú, naʻe mahino kakato kiate kinautolu ʻa e faʻahinga sino naʻá Ne maʻú. Hangē ko ʻení, naʻá Ne fakaafeʻi ʻa e kau ʻAposetoló, ke nau ala ki Hono sinó ke nau fakapapauʻi ʻoku sino kae ʻikai ko ha laumālie (vakai, Luke 24:36–40).1 Naʻe aʻu ʻo ne keinanga mo kinautolu (vakai, Luke 24:42–43).

Ko e taimi ko ia naʻe fakahoko ai ʻe he kau ʻAposetoló honau tala ke malanga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻa nau fehangahangai mo e fakafepaki mo e fakatanga, ʻa ia naʻe hoko hanau niʻihi koeʻuhí ko ʻenau akoʻi kuo toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻe toetuʻu ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá koeʻuhí ko ia (vakai, Ngāue 4:1–3).

Ko e ʻaho ní, ʻoku mahuʻinga tatau pē Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ki he pōpoaki kuo talaki ki he māmaní ʻe Hono Siasí pea mo e taimi ko iá. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá, fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻá Ne pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ko ha tānaki atu pē ki ai.”2

ʻOku tokoni e Toetuʻú ʻi hono tali ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá, hotau natulá mo vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ko e taumuʻa ʻo e moʻui ko ʻení, pea mo e ʻamanaki lelei ʻoku tau maʻu ʻia Sīsū Kalaisí. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku fakamamafaʻi ʻe he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

‘Oku Maʻu ‘e he Tamai Hēvaní ha Sino Nāunauʻia

ʻĪmisi
First Vision

Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí,tā ʻe Gary L. Kapp

Ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ha sino hangē ko e tangatá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he Tohi Tapú,3 pea ʻi he fakakaukau manakoá foki, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tukufakaholo fakatohi tapu mo ha ngaahi fakakaukau fakalotu kuo nau siʻaki ia kae tali ha ʻOtua “ʻoku ʻikai hano sino, ngaahi kupu, pe ongo,”4 pea koeʻuhí ko e fakakaukau ko ʻení, ʻoku hoko leva ʻa e sinó (mo e ngaahi meʻá fakalūkufua) ʻo kovi pe taʻemoʻoni, ka ko e laumālié, ʻatamaí, pe ngaahi fakakaukaú ko e ʻelemēniti moʻoni ia ʻo e tumutumu ʻo ha moʻui pe moʻoni.

Hono ʻikai nāunauʻia e mahinongofua mo e liliú, hili hono fakahā ʻo e natula e ʻOtuá ʻi Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Lolotonga ʻene ngaahi ngāué ne folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, “Ko ia kuó ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí” (Sione 14:9). Naʻe toe moʻoni ange ʻeni ʻi he hili ʻo ʻEne Toetuʻu mo e sino haohaoa, mo taʻe-faʻamaté, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai “ʻOku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui ʻoku ongoʻi ngofua tatau mo e sino ʻo e tangatá; pehē foki mo e ʻAló” (T&F 130:22).

Naʻe fakahaaʻi ai ʻa e natula fakaesino ʻo e Tamai Hēvaní. Hangē ko hono fakamatalaʻi kimui ʻe Siosefa Sāmitá, “ʻa ia ‘oku taʻe ‘i ai ha sino pe ngaahi konga ʻoku ‘ikai ha meʻa. ʻOku ʻikai ha toe ʻOtua ʻi he langí ka ko e ʻOtua ko ia ʻoku ʻi ai Hono kakano mo e huí.”5

Kuo fakamatalaʻi pehé ni ia ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua: “Kapau ‘oku ʻikai fie ma‘u pē hōifua ʻa e ʻOtuá ki hono maʻu ʻo e sinó, ko e hā na‘e huhuʻi ai ʻe he Huhuʻi ‘o e faʻahinga ‘o e tangatá ‘a Hono sinó, ʻo ne huhu‘i ia mei he nima ʻo e maté mo fa‘itoka, ʻo fakapapauʻi ʻe ‘ikai toe mavahe mei Hono laumālié ʻi taimi pe ko ‘itaniti? Ka ai ha taha ʻokú ne fakasītuʻaʻi ʻa e fakakaukau ʻoku ʻi ai e sino ʻo e ʻOtuá, ʻokú ne fakasītuʻaʻi ai ʻa e Kalaisi naʻe moʻui ʻi he māmaní pea toetuʻú.6

Ko e Tamai Hēvaní ʻoku Aoniu, Tokaimaʻananga, mo ʻOfa Lahi

‘Ko e ngaahi ‘ulungaanga fisifisimuʻa ʻo e tōʻonga ʻo e Tamai Hevaní ʻoku fakahā ia ‘i he mo‘oni tonu ʻo e toetu‘u ʻa Sisu Kalaisí. Hangē ko ia kuo lea ʻaki ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Tuʻunga ʻi he toetu‘u ʻa Kalaisí, ko e ngaahi veiveiua fekau‘aki mo e aoniu, tokaima‘ananga, mo e angalelei ʻa e ‘Otua ko e Tamaí — ʻa ia naʻá Ne foaki Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú ki hono huhu‘i ʻo e māmaní—‘oku taʻeʻuhinga.”7

‘Oku fakamoʻoni‘i e mālohi, ‘ilo, mo e lelei ʻo e ʻOtuá ʻe he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakamoʻoni ki he poto mo e ʻofa ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló pea mo e malava (Hono ʻAló) ke fakahoko iá.

Ko e Fānau Kitautolu ʻa e ʻOtuá.

Hangē ko hono akoʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú, naʻe ngaohi kitautolu “ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá … ko e tangata mo e fefine” (Sēnesi 1:27). Naʻe toe fakamoʻoniʻi ʻe he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení. Ko hono moʻoní, naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he houa ʻo ʻEne Toetuʻú, ʻa ʻetau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní, ʻi Heʻene pehē, “ʻOku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí, mo hoʻomou Tamaí; pea ki hoku ‘Otuá, mo homou ʻOtuá” (Sione 20:17; ko e tānaki atu hono fakamamafa‘í).

Na‘e fakahā ʻe he Fakamoʻuí ko e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻikai ke nau faikehekehe ʻi honau tuʻunga tefitó. ʻOku faitatau pē ʻa e tefitoʻi faʻunga hotau sinó mo hotau laumālié,8 pea naʻe fakatupu hotau laumālié ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá he ko e natula ia ʻo e fekauʻaki ʻa e mātuʻá mo e fānaú.

Ko e Sinó ko ha Meʻaʻofa Fakaivia mo Fakaʻeiʻeiki

ʻĪmisi
sleeping infant

Faitā ʻa David Stoker

Tu‘unga ʻi He‘ene toetuʻú, naʻe fakahaaʻi mai ai ʻe he Fakamo‘uí kiate kitautolu ko e moʻui fakamatelié mo fa‘ofalé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tuʻunga taʻengata ʻo e ʻOtuá mo ʻEne fānaú. Hangē ko hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá “ʻOku taʻengata ʻa e ngaahi ʻelemēnití, pea ko e laumālié mo e ʻelemēnití, ʻo ka fakatahaʻi, ʻe taʻelava ke toe mavahevahe, ʻoku maʻu ʻe ia hono kakato ʻo e fiefiá” (T&F 93: 33). ʻOku hanga ʻe he fehokotaki taʻe-malava ke fakamāvahevaheʻi ko ʻení ʻo fakatahaʻi ʻa e laumālié mo e meʻa fakatuʻasinó ke na hoko ko e sino taʻe-faʻamate pē ʻe taha, taʻe-faʻa-ʻauʻauha, nāunauʻia, pea mo sino haohaoa—ko e faʻahinga sino pē ia te ne lava ke maʻu ʻa e fiefia kakato ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ka hili hono maʻu e sino fakamatelié pea toe mavahe mei ai ke hū ki he tatali ʻanga ʻo e ngaahi laumālié, “naʻe lau ʻe he kau pekiá … ʻa e mavahe fuoloa ʻa honau laumālié mei honau sinó, ko ha nofo pōpula” (T&F 138:50; vakai foki, T&F 45:17).

Na‘a mo hotau sino fakamatelié, ko e konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní pea ko ha meʻaʻofa fakalangi ia. Ko e taimi ʻoku haʻu ai hotau laumālié mei he maama fakalaumālié ki māmaní, ʻoku “tānaki atu” (‘Ēpalahame 3:26) ha sino. Hangē ko e akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Naʻa tau omi ki māmani ke maʻu ha sino pea ke tau ʻoatu ia ʻi he tuʻunga haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko e tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo e fiefiá ʻoku kau ai hono maʻu ʻo ha sinó. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ia ha sino, pea ko hono tauteá ia.”9

Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko hotau sino fakamatelié ʻokú ne fakafaingamalie‘i ha ngaahi tuʻunga kehekehe, lahi, mo ha mālohi ‘a ia ʻe ‘ikai pē lava ke maʻu ‘i he ʻetau mo‘ui ʻi he maama fakalaumālié. Ko ia ai, ko hotau vā mo e kakai kehé, ʻa ʻetau malava ke fakatokangaʻi mo ngāue ʻo fakatatau mo e moʻoní, pea mo ʻetau malava ke talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ouau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku fakalahi ange ia ʻo fakafou ʻi hotau sino fakamatelié. ʻOku tau aʻusia ʻi heʻetau ʻi he māmaní ʻa e angaʻofá, manavaʻofá, angaleleí, fiefiá, mamahí, loto-mamahí, faingataʻaʻiá mo e ngaahi faingataʻa ʻo e fakangatangata fakaesinó ʻi ha founga te ne teuteuʻi ai kitautolu ki ʻitāniti. Ko hono ʻai mahinó, ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa kuo pau ke tau ako mo foua, hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he folofolá, “ʻo fakatatau ki he kakanó” (1 Nīfai 19:6; ʻAlamā 7:12–13).”10

‘Ikai ngata ai, hangē ko e akoʻi ʻe Siosefa Sāmitá, “Ko e kakai kotoa pē ‘oku nau maʻu ‘a e sinó ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi kiate kinautolu ʻoku ‘ikaí.”11 ‘E lava ke ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane kitautolu, ka he ʻikai ke ne lava ʻo fakamālohiʻi kitautolu. ”ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi kiate kitautolu kae ʻoua pē kuo tau fakangofua ia.”12

Ko hono aofangatukú, ʻoku tokoni ʻa e meʻaʻofa ʻo ha sino kuo haohaoa mo toetuʻú ke tau mālohi ange ai ʻi he mālohi ʻo Sētané ʻo taʻengata. Kapau na‘e ʻikai ke ʻi ai ha Toetuʻu, pea tā kuo pau ke “moʻulaloa hotau laumālié ki … he tēvoló, ʻo ʻikai toe tuʻu. Pea kuo pau ke tatau hotau laumālié mo ia, ʻo tau hoko ko e kau tēvolo, ko e kau ʻāngelo ki ha kau tēvolo, ʻe taʻofi ʻi tuʻa mei he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea nofo mo e tamai ʻa e loí, ʻi he mamahi, ʻo hangē pē ko iá” (2 Nīfai 9:8–9).

ʻOku ʻIkai Fili ʻa e Laumālié mo e Sinó

Neongo ʻokú na kehekehe, ka ʻoku ʻikai kau ʻa e laumālié mo e sinó ki ha ongo meʻa kehekehe ʻoku taʻemalava ke na ngāue fakataha. Hangē ko hono ʻilo ʻe Siosefa Sāmitá, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe pehē ko ha meʻa ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa. Ko e laumālie hono kotoa pē ko e meʻa ia, ka ʻoku pelepelengesi ʻaupito pe haohaoa ia, pea ʻoku ʻikai ke lava ʻke sio ki ai, ka ʻi he mata pē ʻoku haohaoa angé; ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki ai; ka ʻo ka fakahaohaoaʻi hotau sinó te tau mamata ʻo ʻiloʻi ai ko e meʻa kotoa ia” (T&F 131:7–8).

ʻĪmisi
Christ appears to the Nephites

Toʻo mei he Ko e Hā ʻa Kalaisi ʻi he Hemisifia Hihifó,tā ʻe Arnold Friberg

ʻOku fakafofongaʻi ʻe Sīsū Kalaisi, ʻi Hono tuʻunga nāunauʻia mo toetuʻú ʻa e ngāue fakataha lelei ʻa e laumālié mo e sinó, ʻo fakamahinoʻi ai kiate kitautolu “ko e laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá” (T&F 88:15). ʻOku tau feinga ʻi he moʻuí ni ke “fakakaukau fakalaumalie” kae ʻikai “fakakaukau fakakakano” (2 Nīfai 9:39), ke “[liʻaki] ‘a e tangata fakakakanó” (Mōsaia 3:19), pea “taʻofi kotoa [‘etau] ngaahi holi fakakakanó” (ʻAlamā 38:12). Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku fehangahangai ʻa e laumālié mo e sinó. Hangē ko hono fakahinohino mai ʻe Sīsū Kalaisí, ko e sinó ‘oku ʻikai totonu ke fehiʻanekinaʻi mo lakasi ka ke mapuleʻi mo liliu.

Ko e Moʻui ʻi ha Sino Fakamatelié ʻOku ʻi ai ʻHano Taumuʻa Mahuʻinga

ʻOku toe ʻuhinga ange ʻa e pehē ko ia ko e moʻuí ko ha siví ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukauʻi ai e meʻa ʻoku tau ʻilo ki heʻetau moʻuí, ki muʻa pea ʻi heʻene ʻosí. Na‘a tau moʻui ko e ngaahi laumālie ki muʻa pea tau toki omi ki māmaní, pea ʻoku fakataumuʻa e Tamai Hēvaní ke tau hoko ʻo tatau mo Ia pea nofo ʻo taʻengata ʻi he ngaahi sino ʻoku taʻefaʻamate. ʻOku ʻuhinga ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ko e taimi ʻoku siviʻi ai kitautolu ʻi he sino fakamatelie ko ʻení ʻoku ʻikai fainoa pē ka ʻoku ʻi ai hano ʻuhinga mo e taumuʻa moʻoni.

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoní: “ʻTuʻunga ʻi heʻetau ngaahi filí, te tau lava ai ʻo fakahaaʻi ki he ʻOtuá (mo kitautolu) ʻa ʻetau tukupā mo e malava ke moʻui ʻaki ʻEne fono fakasilesitialé, lolotonga ʻetau mavahe mei Hono ʻaó ʻi ha sino fakakakano ʻoku ʻi ai kotoa hono ngaahi mālohí, uʻá mo e holí. Te tau lava ʻapē ke puleʻi ʻa e kakanó ke hoko pē ko e meʻangāue kae ʻikai ko e pule ʻo e laumālié? ʻE lava nai ke fakatou falalaʻiaʻi kitautolu ʻi he moʻuí ni mo ʻitāniti ʻi he mālohi faka-ʻotuá, kau ai e mālohi ke fakatupu ha moʻuí? Te tau lava fakafoʻituitui ʻapē ke ikunaʻi ʻa e koví? Ko kinautolu ʻoku peheé ʻoku “tānaki atu ʻa e nāunau ki honau ʻulú ʻo taʻengata pea taʻengataʻ [ʻĒpalahame 3:26]—ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ʻo e nāunau ko iá ko ha sino toetuʻu, taʻe-faʻa-mate mo nāunauʻia.”13

Ko ʻetau ngaahi ʻausia ʻi hotau sino lolotongá, kau ai mo ʻetau fetuʻutaki mo e ni‘ihi kehé, ʻoku mahuʻinga koeʻuhí he ko e tatau kinautolu ʻo e meʻa ʻe hoko maí. Hangē ko hono ʻiloʻi ʻe Siosefa Sāmitá, “Ko e feohi fakakāinga ʻa ia ʻoku ʻiate kitautolu ʻi hení ʻe ʻiate kitautolu ia ʻi ai, ka ʻe ō fakataha ia mo e nāunau taʻengatá, ʻa ia ko e nāunau ʻoku ʻikai ke tau [maʻu] ʻi he taimí ni” (T&F 130:2).

ʻOku Tau Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ʻia Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
women at the tomb

Ko e Kau Mele ʻe Toko Tolú ʻi he Fonualotó, tā e William-Adolphe Bouguereau, Superstock.com

Talu mei hono ʻilo ʻo e fonualoto naʻe ʻikai ha taha aí, mo hono ʻomi ʻe he Toetuʻuʻa Sīsū Kalaisí ha ʻamanaki lelei koeʻuhí he ʻoku tau ʻilo ʻi Heʻene Toetuʻú, ‘a e fakakaukau ko ia ʻo kitautolu, ‘a ia ko hono “kotoa[ʻetau] ngaahi molé ʻe tānaki mai kiate [kitautolu]…, ʻokapau te [tau] kei hokohoko atu pē ʻi he faivelenga.”14

Na‘e lava ʻa e kau muʻaki ʻAposetolo ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakamoʻoni loto-toʻa ki Heʻene Toetuʻú koeʻuhí he naʻa nau mamata mo ala ki Hono sinó. Ka na‘e ʻi ai ha meʻa naʻe mahulu hake ai. Pea hangē ko e fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi vaivai fakaesinó ke lava ʻo fakahaaʻi ʻokú Ne maʻu e mālohi ke fakamolemoleʻi ʻa e angahalá (vakai, Luke 5:23–25), ne hoko ʻEne Toetuʻú—ʻa e fakamoʻoni mahino ʻo Hono mālohi ke ikunaʻi ʻa e mate fakaesinó—ko e fakamahino ki Hono kau muimuí ʻa Hono mālohi ke ikunaʻi ʻa e mate fakalaumālié. Naʻe hoko e ngaahi talaʻofa naʻá Ne fai ʻi Heʻene ngaahi akonakí—fakamolemoleʻi ʻo e angahalá, melino ʻi he moʻui ko ʻení mo e moʻui taʻengata ʻi he puleʻanga ʻo e Tamaí—ʻo moʻoni mo taʻeueʻia ʻenau tuí.

“Kapau kuo ʻikai tuʻu hake ʻa Kalaisi, ʻoku taʻeʻaonga [‘etau] tuí” (1 Kolinitō 15:17). Ka koeʻuhí naʻá Ne toe tuʻu mei he maté, te tau lava ke “maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e mālohi ʻo ʻene toetuʻú, ke fokotuʻu hake ki he moʻui taʻengatá, pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ko [ʻetau] tui kiate ia ʻo fakatatau mo e talaʻofá” (Molonai 7:41).

Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí ke nau muimui kiate Ia he lolotonga ʻo ʻEne moʻui fakamatelié. Naʻe toe mahino ange ʻa e ikuʻangá ʻi he hili ʻo ʻEne pekiá mo e Toetuʻú. Kapau te tau tanumaki, ‘i he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei, ha “laumālie fakasilesitiale” ‘iate kitautolu, te tau lava ʻo “maʻu ‘a e sino tatau ʻa ia ko e sino fakanatula” mo “fakaakeʻi ‘e ha tufakanga ʻo e nāunau fakasilesitiale [pea] mo ma‘u ʻa e me‘a tatau, ʻa ia ko hono kakató” (T&F 88: 28–29). Kuó ne fakahā ʻa e foungá. Ko Ia ʻa e halá. ʻOku tuʻunga ʻi Hono mālohí—tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí mo e Toetuʻú—ʻene malava ke hoko ʻa e kakato fakasilesitiale ko ʻení, ʻa ia ʻoku kau ai e fiefia kakato ʻi ha sino kuo toetuʻu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e taimi naʻe hā ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakai ʻi he maama foʻoú, naʻá Ne kole ange—ki ha lauiafe ‘o kinautolu---ke haʻu, “taha taha,” ʻo ala ki hono ongo nimá, va‘é, mo hono vakavaká koeʻuhí ke nau lava ʻo fakamoʻoniʻi naʻa nau ala mo mamata ki he ʻEiki kuo toetuʻú (vakai, 3 Nīfai 11:14–15; 18:25).

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 57.

  3. Vakai, Sēnesi 1:27; ‘Ekesōtosi 33:11; Ngāue 7:56.

  4. Neongo na‘e ʻi ai ha ngaahi fakakaukau tatau ne hā ʻi he ngaahi tohi faka-Kalisitiane kimuʻá, ka ʻoku toʻo ʻa e fakamatala ko ʻení mei he Ngaahi Tefito ʻo e Tui ʻe Tolungofulu Mā Hiva ʻa e Siasi ʻIngilaní (1563).

  5. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmitá, 42.

  6. Jeffrey R. Holland, “Ko e ʻOtua Moʻoni Pē Taha mo Sīsū Kalaisi ʻa Ia Naʻá Ne Fekaú,” Liahona Nōvema 2007, 42.

  7. D. Todd Christofferson, “Ko e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, Liahona, Mē 2014, 114.

  8. Naʻa mo e fakahā ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he maama fakalaumālié naʻe hoko ko ha fakamoʻoni ki he foʻi moʻoni ko ʻení, he ʻokú ne fakahaaʻi ko e sino ʻo Hono laumālié naʻe fōtunga tangata (vakai, ʻEta 3:16).

  9. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmitá, 242.

  10. David A. Bednar, “ʻOku Mau Tui ki he Angamaʻá,” Liahona, Mē 2013, 41.

  11. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 242.

  12. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 214.

  13. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Malí, ʻUhinga ʻo e Fāmilí,” Liahona, Mē 2015, 51.

  14. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 51.