2017
Founga ke Ma‘u ʻa e Nonga Mo‘oní
April 2017


Tali mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Founga ke Maʻu ʻa e Nonga Moʻoní

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2013.

ʻĪmisi
Jesus Christ in a crowd

Ko e fakaʻamu fakalangi maʻu pē ia ʻa e kakai lelei he feituʻu kotoa ke ʻi ai ha melino ʻi māmani. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi he feinga ke aʻusia e taumuʻá ni. Ka naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “He ʻikai ʻaupito lava ke maʻu ʻe māmani ia ʻa e laumālie ko ia ʻo e melinó mo e ʻofá … kae ʻoua leva pē kuo tali ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e moʻoni pea mo e pōpoaki ʻa e ʻOtuá, pea nau fakamoʻoniʻi ʻa hono mālohí mo hono mafaí, ʻa ia ʻoku fakalangi.”

ʻOku tau fakatauange mo lotua fakamātoato ke melino ʻa e māmaní, ka ʻi heʻetau hoko ko e niʻihi fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmilí ʻoku tau fakatauange pē te tau aʻusia ʻa e faʻahinga melino kuo talaʻofa ko e pale ʻo e kau māʻoniʻoní. Ko e melino ko ʻení ko ha meʻafoaki ne talaʻofa mai makatuʻunga ʻi he misiona mo e feilaulau fakalelei naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí.

Ko e melinó ʻoku ʻikai ngata pē he malu pe ʻikai ha tau, fetāʻaki, fepaki pe fakakikihí. ʻOku maʻu ʻa e melinó mei hono ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa kitautolu, ʻafioʻi ʻoku tau tui mo ʻofa kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻo aʻu atu pea tautautefito ki he lotolotonga ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki mo e ngaahi meʻa fakamamahi hulufaú (vakai, T&F 121:7–8).

“Te u tafoki ki fē ke maʻu e nongá? Ko fē hoku fakafiemālie ‘i he taimi ʻoku tuku ai ‘a e ngaahi maʻu‘anga tokoni kehe ke nau ʻai au ke u kakato?” “Te u Maʻu ʻi Fē ʻa e Mēlinó?” Ngaahi Himi, fika 63). Ko e talí ko e Fakamo‘uí ʻa ia ko e maʻuʻanga mo e tupuʻanga ʻo e nongá. Ko Ia ʻa e “Pilinisi ‘o e Melinó” (ʻĪsaia 9:6).

Ko e fakavaivaiʻi kitautolu ‘i he ʻao ‘o e ʻOtuá, lotu ma‘u ai peé, fakatomala mei he ngaahi angahalá, ʻalu hifo ki he vai ʻo e papitaisó ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala, mo hoko ko e ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí, ko ha ngaahi sīpinga maʻongoʻonga ia ʻo e māʻoniʻoni ʻoku foaki ʻe he melino tu‘uloá.

ʻOku hoko e Siasí ko ha hūfangaʻanga ʻoku maʻu ai ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ʻa e melinó. ʻOku pehē ʻe ha kakai kei talavou ʻi he māmaní ʻoku nau anga fakalaumālie ka ʻoku ʻikai ke nau angafakalotu. Ko e ongoʻi fakalaumālié ko ha ʻuluaki sitepu lelei fakalaumālie ia. Ka, ʻi he Siasí ʻoku fakafeohiʻi, akoʻi, mo fafangaʻi ai kitautolu ʻaki e folofola lelei ʻa e ʻOtuá. Kae mahuʻinga angé, ko e mafai lakanga fakataulaʻeiki ʻi he Siasí ʻokú ne fakahoko ʻa e ngaahi ouau mo e fuakava toputapu ʻokú ne silaʻi ʻa e ngaahi fāmilí mo fakafeʻungaʻi kitautolu takitaha ke foki ki he ʻOtua ko e Tamaí, mo Sīsū Kalaisi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ouaú ni ʻa e nongá he ko e ngaahi fuakava ia mo e ʻEikí.

Ko e temipalé ʻoku fakahoko ai e konga lahi ʻo e ngaahi ouau toputapu ko ʻení, pea ʻoku toe hoko foki ko e maʻuʻanga ʻo e nonga mei māmani. ʻOku ongoʻi foki ʻe kinautolu ʻoku nau ʻaʻahi ki he [kelekele] ʻo e temipalé pe kau ʻi he ngaahi ʻoupeni hausí ʻa e nonga ko ʻení.

Ko e Fakamoʻuí ʻa e maʻuʻanga ʻo e nonga moʻoní. Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ʻaloʻofá, ʻe fakapaleʻi ʻa e moʻui māʻoniʻoní ʻaki e nonga fakafoʻituitui, neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí (vakai, Sione 14:26–27; 16:33).