2016
Fekumi ki he ʻOtuá
August 2016


Founga ʻo ʻEku ʻIló

Fekumi ki he ʻOtuá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Sanitiako, Lepupelika Tominikení.

Kuo teʻeki ai ke u maʻu ha ongoʻi nonga mālohi pehē ʻo tatau mo e taimi naʻá ku ʻalu ai ki he seminelí.

ʻĪmisi
searching for God

Naʻá ku fifili ki he natula ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ku kei taʻu valu aí nai. Naʻe lau heʻeku tamaí ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻa e ngaahi talaʻofa mei he tohi ʻa Sēmisí, tokua kapau ʻoku tau masiva ʻi he potó, te tau lava ʻo “kole ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku foaki lahi … pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” (Sēmisi 1:5). Naʻe ongo ki hoku lotó ʻa e ngaahi lea ko iá mo tohitongi ia heʻeku fakakaukaú.

Naʻá ku lotua ki he ʻOtuá ʻi he taimi naʻá ku toko taha ai ʻi hoku loki mohé, ʻo kole ke Ne fakahā mai kiate au pe ko e siasi totonú ʻeni ʻoku ou ʻalu ki aí. Naʻá ku loto ke Ne tali mai kiate au he taimi pē ko iá. Ka naʻe ʻikai ke hoko ia. Naʻe ʻikai ke fai ʻe he ʻOtuá ʻeku fie maʻú, pea naʻá ku loto mamahi ʻi he ʻikai ke Ne tali mai he taimi pē ko iá ʻeku lotú. Naʻá ku fie maʻu ke ʻiloʻi! Kuó u ʻosi fai e meʻa naʻá ku pehē ne feʻungá.

Naʻá ku maʻu ha faingamālie ʻi heʻeku tupu haké ke kumi ʻa e talí ʻi ha ngaahi siasi lahi. Naʻá ku toe puputuʻu lahi ange ʻi heʻeku fai ʻení. Naʻe tuʻu fehangahangai ʻa e tokotaha kotoa, pea naʻa nau heliaki ʻeku ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá.

Naʻá ku pehē ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ange, ʻi heʻeku ongosia he fekumí, “ʻOku ʻikai ha tali ia.”

Naʻá ku kamata leva ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe ha niʻihi ʻo e toʻu tupu ʻo onopōní, hangē ko e inu kavamālohí mo kau ʻi he ngaahi meʻa fakahē lahi ʻo e māmaní. Ka naʻá ku faai hifo ke toe kovi ange ʻi he uike kotoa pē, he ko ʻeku ngaahi filí, naʻe ʻikai ko e lelei tahá ia. Naʻe toe ʻai au ʻe heʻeku ngaahi tōʻonga koví, ke u toe mamaʻo ai mei hoku fāmilí, ʻa ia naʻa nau poupouʻi maʻu pē aú.

ʻĪmisi
prayer and baptism

Ka naʻe toe foki mai ʻeku fakaʻamú ke u fehuʻi ki he ʻOtuá. Naʻá ku lotu ai, “Tamai, ʻoku ou tatali atu. Kuó u fekumi, pea ʻoku teʻeki ai pē ke u maʻu. ʻOku talaʻofa ʻe he folofolá ha tali, ka ʻoku ʻikai hoko ha meʻa ia. ʻAfio mai. ʻOku ou tuēnoa. ʻOku ou fie ʻilo, ka ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi e founga ke ʻiloʻi ai Koé.”

Naʻá ku ongoʻi ʻoku vela māfana hoku fatafatá ʻo hangē ha moʻunga afi ʻi loto ʻiate au, ʻi he foʻi taimi pē ko iá, kae ʻikai kimuʻa pe kimui ange ai, ka ʻi he taimi pē ko ia naʻá ku fie maʻu aí. Ne ʻikai ke u toe lava ʻo mataʻofi hoku loʻimatá. Naʻá ku ʻilo ko e tali ia ki heʻeku fehuʻí.

ʻI he taimi naʻá ku ʻi ʻapiako ai he hoʻatā efiafí, naʻá ku lolotonga fakakaukau ki heʻeku talí, feʻunga mo e fehuʻi mai ʻe hoku kaungāmeʻa mamaé, “ʻIsimeʻeli, ko e hā ʻokú ke fakakaukau ki aí?” Naʻe ʻikai ke u fai ange ha tali moʻoni he taimi ko iá, ka naʻá ku talaange naʻá ku fakakaukau ki he matātahí pea naʻá ku fie ʻalu ʻo mamata ʻi he hopo ʻa e laʻaá he pongipongí. Naʻá ku fakaafeʻi ia ke ma ō.

Naʻá ne malimali mo ne pehē mai, “He ʻikai ke u lava.”

“Ko e hā hono ʻuhingá?” Ko ʻeku ʻeké ange ia. “Ko e hā ha meʻa ‘okú ke fai hengihengia he pongipongí?”

Pehē mai leva ia, “Semineli.”

“Seminelí? Ko e hā ʻa e semineli?” Ko ʻeku ʻeké angé ia. Naʻá ne fakamatalaʻi mai ko ha ngaahi kalasi ʻoku fakahoko ʻe hono siasí.

“Ko e hā hono fuoloa hoʻo ʻalu ki ha lotu? Ne u ʻohovale pea ko ʻeku ʻeké ange ia.

“ʻIkai ke u manatuʻi ʻe au hono fuoloá. Ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻá ku talaange ʻoku ou fie ʻalu ʻo sio. Naʻá ku ʻiloʻi loto pē ko e tali ia ki he ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku lotú.

Naʻá ku ʻā hake ʻi he ʻaho hono hokó he 5:30 pongipongi ʻo ʻalu ki he seminelí. Ko e meʻa fakaʻohovale tahá ko ʻenau ako ʻa e Tohi Tapú. Te u lava ke pehē kuo teʻeki ai ke u ongoʻi ha nonga lahi pehē ʻo hangē ko e taimi naʻá ku hū ai ki he falelotu ʻo e kolo ʻi Matanisitá, he Lepupelika Tominikení, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e tokāteline haohaoá, ʻoku ifo ki he laumālie kuó ne kumia fakamātoató. Naʻe fakafonu ʻe he ngaahi himi naʻe hivaʻí ʻeku fakakaukaú mo hoku lotó ʻaki ha foʻi fakakaukau: “Ko e moʻoní ʻeni.”

Naʻá ku fakakaukau, “Mani, ʻoku ou fie ongoʻi ʻeni ʻi he ʻaho kotoa pē.” Naʻá ku ʻeke pe ko e fē taimi ke u toe foki mai aí, pea ʻomai ʻe he faiakó, ko e kaungāmeʻa ʻo ʻeku fineʻeikí, ʻa e taimi tēpile ʻo e kalasí mo fakaafeʻi au ke u haʻu ki he ngaahi houalotu ʻa e koló he Sāpaté.

Talu mei ai, mo ʻeku ʻā he Mōnite ki he Falaite kotoa ʻi he taimi 5:30 ʻo ʻalu ki he seminelí pea ki he lotú he Sāpate kotoa pē. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo liʻaki. Kuó u maʻu ʻa e meʻa naʻá ku fekumi maʻu pē ki aí.

Ko e fakamamahí, he naʻe ʻikai ha kau faifekau ke nau akoʻi mo papitaiso au. Hili ha taʻu ʻe taha mo e konga pea mo e lotu lahi fau, naʻe aʻu mai ʻa e kau faifekaú, ʻo akoʻi au ʻi he ngaahi lēsoni fakafaifekaú kātoa ʻi ha uike pē ʻe taha. ʻOku ou manatuʻi ʻa e momeniti naʻe fakauku ai au ʻi he tahi lanu pulū he matātahi fakaʻofoʻofa ʻi homau kiʻi koló.

Kuó u maʻu he taimí ni ʻa e faingamālie ʻo ʻikai ke u toe hoko ko ha muli pe ʻāunofo (vakai, ʻEfesō 2:19) ka ko e tokoua ʻo kinautolu kotoa kuo ʻosi hū ki he hala ʻo e ʻEikí, ʻa e hala lausiʻi mo fāsiʻí.