2016
ʻI he Tokoni ʻa e ʻOtuá
August 2016


ʻI he Tokoni ʻa e ʻOtuá

ʻI heʻetau fakatokangaʻi ʻoku tau fakafalala ki he ʻOtuá, ʻoku tau fakatokangaʻi ai foki ʻokú Ne vēkeveke ke tokoniʻi kitautolu.

ʻĪmisi
at a debate

Ne ʻomi ʻe hoku taʻu fakaʻosi ʻi he ako māʻolungá ha faingataʻa naʻe taʻeʻamanekina. Hili ha taimi nounou e kamata ʻa e akó, ne vahe au ʻe heʻemau faiako leá (speech) ke u kau ki ha tipeiti. Naʻa mau ako, akoako fakahoko, mo feʻauhi, pea naʻá ku ako ʻi he loto fakatōkilalo ha ngaahi lēsoni mahuʻinga lahi.

Hili ha ngaahi māhina mei ai pea toe ha uike ʻe fā kimuʻa he feʻauhi lea fakasiteití, ne talamai ʻe heʻeku faiakó naʻá ne toki fakahū hoku hingoá ke kau ʻi he feʻauhi lea fakafokifaá. Naʻá ne kamata fakamatalaʻi ʻe fie maʻu ke u fakahoko ha lea miniti ʻe fitu ʻe tolu nai ʻi muʻa ʻi ha kau fakamaau.

Pea naʻe ʻi ai ha toe palopalema ʻe taha—ne vahe tavale e ngaahi kaveinga leá ʻi ha ngaahi meʻa ne lolotonga hoko, pea ko e miniti pē ʻe 30 ke fai ai e teuteú. Naʻá ku moʻutāfuʻua; naʻe teʻeki ke u mamata ʻi ha lea fakafokifā.

Neongo ne u teuteu ʻi he ngaahi uike ne toé, ʻo lau ʻi he lahi taha ne u lavá ha ngaahi fakamatala ki he ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hokó, ka naʻá ku kei ongoʻi e loto-veiveiua mo e hohaʻa lahi. Naʻá ku fehuʻi ki he kau fakamāú ʻi he ʻaho feʻauhí, “Kuó u ʻosi tohoʻi ʻe au ʻeku tefitó, ka ʻe lava nai ke u ʻalu ʻo kiʻi fanongo nounou pē ki ha taha ʻoku lolotonga lea?” Naʻa nau tali mai, “ʻKo e miniti pē ʻe 30 ʻokú ke maʻú. Ko e meʻa pē ia ʻaʻau ʻo kapau ʻokú ke fie fakaʻaongaʻi ia ke fanongo pē.”

Kole ha Tokoní

Naʻá ku hū atu he fuofua taimi koiá ʻo fakafanongo ʻi ha ngaahi momeniti mahuʻinga. Ne u ʻiloʻi naʻá ku fie maʻu ke u toko taha pē ʻo lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní. Ne u fakatokangaʻi ha vao ʻakau ofi ki ha kiʻi anovai ʻi he ʻunivēsití, ʻa ia ʻe lava ke u tūʻulutui toko taha ai.

Naʻá ku kole ha tokoni mei he Tamai Hēvaní. Naʻe ʻikai ko ha lotu ke ikunaʻi—ka ko ha lotu fakamātoato ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke u lava ʻo fai ha meʻa ne teʻeki ke u fai kimuʻá pea ke u lavaʻi e tuʻunga faingataʻa ko ʻení. Ne u ʻiloʻi naʻá ku fie maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá.

Ne tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻeku lotú! Naʻá ku manatuʻi e meʻa naʻá ku akó pea naʻe lava ke u fakafehokotaki ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá mo e ngaahi ongó. ʻI he toho e kaveinga foʻou kotoa pē, ne u ʻuluaki ʻalu ke lotu. Hili iá, ne u kamata ngāue leva. Ne fakaʻohovale ʻa ʻeku kau ki he takai fakaʻosí he ʻaho hono hokó.

Ne tupulaki ʻeku tui ki he ʻOtuá ʻo hoko ko ʻeku fakamoʻoni, pea fakaʻau ke mālohi ange ʻeku tuí ʻi heʻeku ongoʻi ʻEne ofi maí. Naʻá ku fakamālō ki he Tamai Hēvaní ko e tokoni ko ia ne u maʻú, he ko e hili ʻeku fai e meʻa kotoa ne u malavá, naʻá Ne fai ha meʻa lahi ange maʻaku ʻi he meʻa ne u mei fai pē ʻe aú (vakai, 2 Nīfai 25:23).

ʻI heʻeku moʻuí fakapalofesinalé, ne u hoko ko ha toketā faitafa telinga, ihu, mo e kia. Ne ʻi ai ha taimi ʻe taha ʻi Lino, Nevata, USA, ne ui ai au ke tokoni ki he timi maʻá e fānau ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmakí (pediatric intensive care) ʻa e falemahakí ʻi heʻenau faitoʻo ha kiʻi pēpē tangata pelepelengesi ne fāʻeleʻi taʻehoko. Ne ikunaʻi ʻe he kiʻi tamasiʻi ko iá ha ngaahi pole faingataʻa ʻi he ngaahi ʻuluaki māhina ʻo e moʻuí pea maʻu ha mālohi feʻunga ke foki ki ʻapi mo ʻene mātuʻá mo e fāmilí.

Meʻapangó, ne ʻosi pē ha māhina ʻe ua ʻo ʻene ʻi ʻapí, ne toe foki mai ki falemahaki ko e uesia hono maʻamaʻa toʻohemá, pea naʻe ʻikai ke ne sai ki he faitoʻo mālohi ne ʻoange kiate iá.

Naʻe huʻuhuʻu ʻa e kau mataotao ʻi he tafaʻaki fakatuʻutāmakí (intensive care) ne mānava ʻaki ʻe he pēpeé ha faʻahinga meʻa pea kuo ʻefihia ia ʻi hono maʻamaʻá, ka naʻe ʻikai ʻasi ia ʻi ha fakaʻatá. Koeʻuhí ko e fakaʻau ke kovi ange e tuʻunga ne ʻi aí, naʻa nau fokotuʻu mai ke u vakaiʻi hono maʻamaʻá ʻi heʻene mohe he loki tafá.

Ne ʻikai ke mau maʻu he taimi ko iá ʻa e tekinolosia ke sio lelei hifo ʻi he halanga mānava ʻo e fānau valevalé. ʻI heʻemau ngāue ke fakaʻatā hono maʻamaʻa toʻohemá, ne u lava ʻi ha kiʻi taimi nounou ʻo sio ki he meʻa naʻá ne mānava ʻakí—ko ha konga kala lanu engeenga mālohi, ne ʻefihia ʻi ha feituʻu ne ʻikai lava ha meʻangāue ia ʻo aʻu ki ai.

Ne mahino ki ha neesi ʻi he loki tafá ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmakí peá ne talamai naʻá ne sio ki ha meʻangāue lōloa mo fāsiʻi ʻoku fakaʻaongaʻi ki hono toʻo ʻo e makamaka ʻo e kofuuá mei ha ngaahi feituʻu fāsiʻi. Naʻe vave ʻene toʻo mai ha taha, ko ha kiʻi kato uaea ne vilovilo takai pea ʻi hono fakaʻaongaʻi totonú, ʻokú ne fakahangatonu feʻunga ke toʻo ha kiʻi makamaka ʻo ʻikai hoko ha maumau ki ha konga kehe ʻo e kofuuá. Ka ʻe founga fēfē ʻa ʻene aʻu ki ai?

ʻĪmisi
in the operating room

“He ʻIkai Ke u Lava ʻo Fakahoko Toko Taha ʻEni”

Naʻá ku kole ange ki he tokotaha fai fakamohé ke hoko atu hono tokangaʻi ʻemau kiʻi mahakí kau ʻalu ki he tuliki ʻo e loki tafá. “Tamai Hēvani, he ʻikai ke u lava ʻo fai ʻeni ʻiate au pē” Naʻe haʻu ha fakakaukau kiate au: “Fai ho lelei tahá. Te ta lava fakataha ʻo fai ʻeni!

Ne u toutou akoako fakahoko ʻa hono fakaava mo tāpuniʻi ʻa e kato uaeá ʻi hoku nimá ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe. Ne tukuhifo fakalelei e kiʻi kato uaea fāsiʻí ʻi he meʻangāué ʻo aʻu atu ki he kalá. Ne fakahaohao fakalelei hifo, ʻo fakalaka atu pea fakaava hake pea mapuni māmālie hifo. Kuo maʻa ʻeni e halanga mānavá pea mo maʻa.

ʻI hono toʻo e kalá, ne vave ʻaupito e fakaakeake ʻa e kiʻi tamasiʻí pea longomoʻui. Naʻe fakaʻatā ia ʻi loto ʻi he uike pē ko iá pea mo ha kiʻi hina ne faʻo ai ha kiʻi tauhi ʻofa lanu engeenga mālohi.

ʻOku ou ʻilo naʻá ku maʻu ha tokoni fakalangi, ne moʻoni ia kiate au ʻo hangē ne tataki hoku nimá ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto-fakatōkilalo ki he faleʻi mo e fakahinohino ʻoku ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOku ʻi ai e taimi te ke toki lava pē ʻo fai e meʻa ʻoku fie maʻu ke fakahokó ʻi he tokoni pē ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi taimi peheé, pea ʻi he taimi kotoa pē, “fakaongoongo kiate ia, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá” (Lea Fakatātā 3:6).