2016
Tokateu ki Hono Kahaʻú
August 2016


Tokateu ki Hono Kahaʻú

Naʻe fakaʻaiʻai ʻe ha foʻi fakakaukau, ha tulemipolini, mo ha holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé, ha kiʻi taʻahine taʻu 11 ki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e ngāué.

ʻĪmisi
jumping on the trampoline

Ko e tokolahi taha ʻo e kau taʻu 11 ʻoku nau ʻosi femoʻuekina pē ʻi he akó, ngāue fakaʻapí, mo e ngaahi ʻekitivitī mo e ngaahi kaungāmeʻá. Ka ko ʻAlekisanitulā C. mei he vahefonua ʻo Tulango, Mekisikoú, naʻe ʻikai tatau ia mo e kau taʻu 11. Makehe mei he ngaahi meʻa angamaheni ʻoku fai ʻe he taʻu ko iá, naʻe maʻu paʻanga ʻa ʻĀlekisanitulā ia mei heʻene pisinisí mo e ngāue ʻi hono koló.

ʻI heʻene peheé, ʻoku kamata fēfē ʻe ha taʻahine kei siʻi pehē haʻane kautaha?

Ko e kamataʻaki ha foʻi fakakaukaú

Ne kamata ia ʻi ha fanongo ʻa ʻĀlekisanitulā ki ha ngaahi kalasi ʻoku fakahoko ʻe he Siasí ke tokoniʻi e kakaí ke nau ako ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolu. Ko e kulupú naʻe meimei ki ha kakai taʻu 18 pē ia pe motuʻa ange, ka naʻe fakapapau ʻa ʻĀlekisanitulā ke kau ai. Naʻá ne saiʻia ʻi he foʻi fakakaukau ʻo e ako ki he founga ʻe maʻu ai ha ngāué pe kamata haʻane pisinisí.

Te ne lava nai, ko ha kiʻi taʻahine ʻoku kei ʻi he lautohi puleʻangá, ʻo ʻikai ngata pē heʻene fokotuʻu hono kahaʻú kae toe tokoni foki ki he kakai ʻoku siʻi ange e meʻa ʻoku nau maʻú ʻi haʻaná? Ko hono moʻoní, ko e tokolahi ʻo e kāingalotu e Siasí naʻá ne ʻilo ʻi hono koló naʻe ʻikai ha ako fēfē pea siʻi mo e maʻuʻanga tokoní.

Naʻe kau ʻa ʻAlekisanitulā ki ha kulupu naʻe ui “Ko Hono Kamataʻi mo Fakatupulaki ʻEku Pisinisí,” ko e taha e kaveinga ʻe tolu naʻe akoʻí. Naʻe taki e kulupú ʻe ha taha tokoni fai fakahinohino, kae ʻikai akoʻi ʻe ha faiako—ʻa ia ko ha taha pē ʻi he kulupú ʻokú ne fakahinohino ʻa e kau mēmipa kehé ʻi he lēsoní mo poupouʻi ʻa e fealēleaʻakí. Naʻe fakataha ʻa ʻĀlekisanitulā mo ʻene kulupú he uike kotoa pē ʻi ha māhina ʻe tolu.

ʻĪmisi
Alexandra

ʻI he ako ʻa ʻAlekisanitulā ki he founga ke fakatou moʻui fakafalala fakaetuʻasino mo fakalaumālie ai pē kiate kitá, naʻá ne kamata ke fakasiosio ʻa e ngaahi fie maʻu ʻi hono feituʻú. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi ʻekitivitī fakafiefia lahi fēfē maʻá e longaʻi fānau ʻi hono koló, ko ia naʻá ne tānaki leva ha paʻanga ʻo fakatau ha kiʻi tulemipolini. Naʻe fokotuʻu ʻe ʻĀlekisanitulā ʻa e tulemipoliní ʻi ha feituʻu kakaiʻia ʻo rent atu, mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau kuó ne ako fekauʻaki mo e fakamāketí mo e meʻa fakapaʻangá ʻi heʻene kalasí.

Naʻe fakaʻau o fuʻu manakoa ʻa e tulemipoliní ʻi hono koló.

ʻĪmisi
hard work

Ko e Tāpuaki ʻo e Ngāue Tokoní mo e Ngāue Mālohí

Ne toe kamata fakaʻaongaʻi foki ʻe ʻĀlekisanitulā ʻene taukeí ʻi ha ngaahi founga kehe. Koeʻuhí ko hono fakahaaʻi ʻe ʻAlekisanitulā ha fakaʻapaʻapa lahi ki he kotoa e kau mēmipa ʻo ʻene kulupú mo lavaʻi kotoa ʻene ngaahi tukupaá, naʻe fai ki ai e falala ke ne hoko ko ha tokotaha tokoni ki ha kulupu foʻou—ko ha tuʻunga ne faʻa maʻu pē ʻe he kakai taʻu 18 pe motuʻa angé.

Naʻe hoko ʻa ʻĀlekisanitulā ko ha tokotaha tokoni, ko e siʻi taha ia ʻi he toko ono ʻi heʻene kulupú. Naʻá ne ako fakalelei ʻa e ngaahi nāunaú kimuʻa ʻi he fakataha fakakulupu takitaha koeʻuhí ke ne ʻilo e founga ke tokoniʻi lelei taha ai e kau mēmipa ʻo ʻene kulupú. Naʻá ne fua fakamātoato hono fatongiá. Naʻe pehē heʻene tamai ko Tēvitá, “Naʻe hohaʻa ʻi he taimi naʻe tōmui mai ai ʻene kulupú pe ko e taimi naʻe ʻikai ngāue ai e nāunau fakavitioó.”

Naʻe ako ʻa ʻĀlekisanitulā ke vahevahe tatau pē e ngāue mei ʻapí, pisinisi tulemipoliní, mo hono fatongia ko e tokotaha tokoní. Pea ʻokú ne pehē naʻe ʻaonga ʻaupito ia. Naʻá ne pehē, “Ne tāpuekina au ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene ʻai au ko e tokotaha tokoní.” Kiate iá, ko ha tāpuaki ʻe taha ke ako fekauʻaki mo e ʻofa kiate kinautolu ʻokú ne tokoniʻí.

Naʻe tataki ia ʻe he ʻofa ko iá ke ne tokoni ki heʻene kulupú ʻi he loto holi moʻoni ke nau lavameʻa. Hangē ko ʻení, ko e taimi kotoa pē naʻa nau fakataha aí, ne fai ʻe he kau mēmipa ʻo e kulupú ha ngaahi tukupā fakauike ke fakaʻaongaʻi e meʻa naʻa nau akó ki heʻenau pisinisí mo akoʻi ki honau fāmilí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo nau akó. Ko e taimi ne ʻikai aʻusia ai ʻe kinautolu he kulupu ʻa ʻĀlekisanitulaá ʻenau taumuʻá pe liʻaki kalasí, naʻá ne ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi honau ʻapí ke vakai pe ʻoku nau sai pē mo poupouʻi ke nau fakahoko ʻenau tukupaá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku saiʻia ke ʻaʻahi ki he kau mēmipa ʻo ʻeku kulupú.”

Ne tānaki mai ʻe he tangataʻeiki ʻa ʻAlekisanitulaá, “ʻOku ou ofo heʻeku sio ʻoku lava ke ongoʻi mālohi pehē hoku kiʻi ʻofefiné fekauʻaki mo e tuʻunga lelei ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOkú ne manavaʻofa lahi kiate kinautolu ʻokú ne tokoniʻí.”

ʻOku palani ʻa ʻAlekisanitulā ʻi heʻene hoko ko ʻeni ko e Punungahone ʻi he Kau Finemuí ke fakalahi ʻene pisinisi tulemipoliní ki ha kolo ofi mai. ʻI heʻene ako ke moʻui fakafalala lahi ange pē kiate ia mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tataú, naʻá ne pehē kuó ne ʻosi kamata ke sio ki he ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí pea mo hono ngaahi kaungāmeʻa foʻou ʻi heʻene kulupú. Naʻe pehē ʻe ʻAlekisanitulā, “Kuo tupulaki ʻeku fakamoʻoni kia Kalaisí.” “ʻOku ou ongoʻi pau ange fekauʻaki mo au, pea ʻoku ou fie tokoni.”

ʻĪmisi
kids jumping on the trampoline

Naʻe pehē ʻe ʻAlekisanitulā ʻoku tuʻunga ʻi he kalasi ako ko ʻení, ʻa ʻene ʻiloʻi lahi ange pe ko hai moʻoni ia mo e founga ʻe lava ai ʻo tokoní. “Naʻá ku ʻilo naʻe lava ke u fakalakalaka. Pea ʻoku ou saiʻia ke vakai ki he fakalakalaka kotoa e kau mēmipa ʻo e kulupú. ʻOku ou ʻiloʻi te nau lelei ange he taimí ni; ʻe fakalakalaka ʻenau pisinisí. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa e palōfitá pea ko e ako ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha fakahā meiate Ia.”

Kia ʻAlekisanitulaá ko e fakamoʻoní, mahuʻinga fakatāutahá, mo e tokoniʻi e niʻihi kehé, kuo hoko moʻoni ia ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga ke ngāueʻi.