2016
ʻOku Mou Fakaʻeiʻeiki
August 2016


ʻOku Mou Fakaʻeiʻeiki

Mei he ongo lea ʻi he Polokalama Ako ʻa e Siasí, “Like a Watered Garden” mo e “A Regal Identity,” naʻe fai ʻi Niu ʻIoke, USA, he ʻaho 13 ʻo Sepitema 2015.

Laka Hake ki he Tuʻunga ʻo ho Tuʻunga Taʻengatá.

ʻĪmisi
lion and dog

ʻAta ʻo e fuʻu ʻakaú © iStock/Thinkstock

Lolotonga ʻo e ʻi ʻĀsenitina homau fāmilí ʻi ha ngāue mei he Siasí, naʻá ku faʻa ʻaʻahi mo hoku fohá ki ha ngaahi feituʻu mahuʻinga ʻi homa taimi ʻataá. Naʻe kau ai ha sū (zoo) naʻe ʻikai tatau mo ha toe sū kuó ma mamata ai kimuʻa.

Naʻe fakaafeʻi ʻa e kau ʻeveʻevá ke nau hū ki he ngaahi ʻaá ʻo amoamohi ʻa e fanga monumanú, kae ʻikai fakalaka atu pē ʻi he ngaahi ʻā ʻo e fanga monumanu tulemohé. Naʻa mau muimui ʻi he taha faiakó, ʻo hū atu ki he feituʻu malu naʻe teuteu ki he fanga laione lalahí ʻo amoamohi kinautolu kae hangē ne ʻikai ke nau tokanga maí.

Naʻá ku ʻeke ki he taha faiakó pe naʻa nau fakalotoʻi fēfē ʻa e fanga monumanu lalahí ni ke ʻoua te nau kai kimautolú. Naʻa nau taki ʻeku tokangá ki ha fanga kiʻi kulī ʻe niʻihi naʻa nau nofo mo kinautolu he fanga kiʻi ʻaá. Ko e taimi naʻe kei iiki ai ʻa e fanga laioné, naʻe tuli fakangā ʻe he fanga kiʻi kulī ko iá ʻa e fanga laioné ʻo uʻu honau fanga kiʻi vaʻé. Ne fakaʻau o anga ʻa e fanga kiʻi ʻuhikiʻi laioné ki he ngaahi tulikí, ʻi heʻenau ilifia he fanga kulií.

Naʻe hoko atu pē e lalafi ilifia ʻa e fanga laioné ʻi heʻenau lalahi haké. Naʻe mei faingofua pē ke nau vakuʻi e fanga kulī ko iá ʻaki honau pesipesí ke nau punakaki, ka naʻe ʻikai ke ʻiloʻi lelei ʻe he fanga laioné honau tuʻungá. Naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi honau tuʻunga fakaʻeiʻeikí mo e meʻa te nau malavá.

ʻOku tau fehangahangai kotoa mo ha fanga kiʻi palopalema ʻoku nau toʻo ʻetau loto falalá mo ʻai ke tau lalafi ʻi he ngaahi tulikí. Te u fakahingoa ha tolu.

Loto siʻi.

Ko hotau tokolahi ʻoku lahi ange ʻetau fakamaaka ʻetau ngāué ʻaki ʻetau tōnounoú kae ʻikai ko ʻetau lavameʻá. Kapau ʻoku tonu haʻatau foʻi fehuʻi ʻe 80 mei he 100, ʻoku tau fakahā lotomamahi ne hala ʻetau foʻi fehuʻi ʻe 20 kae ʻikai fakahā fiefia e tonu ʻetau foʻi 80. ʻE lava ʻe he lotosiʻi ʻi he meʻa ʻoku tau malavá pe taʻe-falala kiate kitautolú ke fakakuihi kitautolu mei hotau mahuʻinga totonú mo e meʻa te tau lavá.

ʻIlo Fakakongá

Naʻe mamata ʻa Nīfai ʻi ha meʻa-hā-mai ki he faʻē ʻa e Fakamoʻuí, ka ko e taimi naʻe ʻeke ange ai pe naʻe mahino ki ai e afeitaulalo ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fakahā naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi e meʻa kotoa pē. Ka naʻá ne tomuʻa fakahā ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke ne ʻiló: “ʻOku ʻofa [ʻa e ʻOtuá] ʻi heʻene fānaú” (vakai, 1 Nīfai 11:12–17). Ko e meʻa mahuʻinga taha ia ke ʻiloʻí. ʻOkú ne taʻofi kitautolu mei hono ʻai e fanga kiʻi meʻa iiki ʻo e ʻilo fakakongá ke ne fetongi ʻa ʻetau fakapapauʻi e moʻoni ʻo e Siasí pea mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ʻofa taʻetūkua mo fakaivia maʻatautolú.

Taʻe-tokangá pe ʻAiʻainoaʻiá

ʻOku fakanenefuʻi ʻe he ngaahi fili koví pe ko hono liʻaki e ngaahi meʻa leleí ʻetau ʻilo e moʻoní. Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga fakataipe naʻe fie maʻu ai e fānau ʻo ʻIsilelí ke nau tānaki fakaʻaho e maná (vakai, ʻEkesōtosi 16:4). Ko e fatongia fakaʻaho ko ia ke tānaki e meʻakaí naʻe tokoni ia ke nau manatuʻi e ʻOtuá. Ko ʻetau mana fakaʻaho ʻi he ʻaho ní ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e lau folofolá, lotú, maʻulotú, mo e fetokoniʻakí, ke tokoni ke tau manatuʻi ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau maʻu e afa (DNA) fakalaumālie ʻo e ʻOtuá ʻi hotau ngaahi halanga kālavá. Ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ‘ofefine kitautolu pea mo e kau ʻea hoko. Tekeʻi ha faʻahinga pōpoaki fakahala, tui pe tōʻonga ʻokú ne fakatupu ke ke lalafi ʻi he ngaahi tuliki hoʻo moʻuí. ʻOua te ke tuku ke nau uʻu ho muiʻi vaʻé mo ʻai ke ke ongoʻi ilifia pe mamahi. Laka Hake ki he Tuʻunga ho Tuʻunga Taʻengatá. ʻOku mou fakaʻeiʻeiki.