2016
Ngaahi Maná
August 2016


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Ngaahi Maná

Mei he “Miracles,” New Era, June 1975, 39–44, ko ha fakamatala ne toʻo mei ha malanga naʻe fai ʻi ha fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 8 Fēpueli 1953. Ko e fakaʻilonga leá, fakamataʻi tohi lahí mo e fakapalakalafí naʻe ʻai ke tatau.

“ʻOmai ʻa e kau ʻeletaá; ʻoku ʻikai ke u fuʻu ongoʻi sai.”

ʻĪmisi
priesthood blessing

Naʻe hū mai ha ongomātuʻa ki hoku ʻōfisí ʻi he meimei taʻu ʻe taha mo e konga kuo hilí naʻá na hapai mai ha kiʻi tamasiʻi. Naʻe talamai ʻe he tamaí kiate au, “Kuó ma ʻaukai mo hoku uaifí ʻi he ʻaho ʻe ua, pea kuó ma ʻomi ʻema kiʻi tamasiʻí ke fai ha faingāue ki ai. Ko koe, kuo fekauʻi mai kimaua ki aí.”

Naʻá ku pehē ange leva, ʻKo e hā ʻoku hoko ki aí?ʻ

Naʻá na pehē naʻe fāʻeleʻi kui, tuli, pea mo noa, ʻikai ngāue lelei hono ngaahi uouá, ʻikai ke lava ʻo totolo ʻi hono taʻu nimá.

Naʻá ku pehē loto pē “Ko e meʻá ʻeni. ʻKa ʻoku ʻikai ʻalu ki tuʻa ʻa e faʻahinga ko iá, ka ʻi he lotu mo e ʻaukai [vakai, Mātiu 17:21].” Naʻá ku maʻu ha kihiʻi tui ki he ʻaukai mo e lotu ʻa e ongomātuʻa ko ʻení. Naʻá ku tāpuakiʻi ʻa e kiʻi tamasiʻí, pea ʻosi ha ngaahi uike siʻi mei ai kuó u maʻu ha tohi: “Misa Kauli, pehē ange mai te ke lava ʻo sio ki heʻema kiʻi tamasiʻí he taimí ni. ʻOku totolo. Ko e taimi ʻokú ma tekaʻi ai ha foʻi pulu ʻi he falikí ʻoku totolo fakavavevave ki ai. ʻOkú ne lava ʻo sio. Ko e taimi ʻokú ma pasiʻi ai homa nimá ʻi hono funga ʻulú, ʻoku puna. ʻOku lava ʻo fanongo.”

Naʻe pehē ʻe he kau toketaá ia he ʻikai ke nau toe lava ha meʻa. Kuo fai ia ʻe he ʻOtuá. …

Naʻe ui au ki ha ʻapi ʻi ha kiʻi kolo ʻi Nuʻusila ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻe lolotonga teuteuʻi ai ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá ha sino ʻo e taha ʻo homau Kāingalotú. Kuo nau tuku hono sinó ʻi muʻa he fuʻu falé, ʻo hangē ko ʻenau uí, ʻa e fale ʻoku lōnuku mai ki ai ʻa e kakaí ʻo tangi lāulau mo tangi pea mo tēngihia ʻa e pekiá, fakafokifā kuo hū fakavave mai ʻa e tokoua ʻo e pekiá. Pehē mai ia, “Faingāue ki ai.”

Pea pehē ʻe he kakai tonu kei talavou ʻo e fonuá, “Ko e hā e ʻuhingá, ʻoku ʻikai totonu ke ke fai ia. Kuo ʻosi mate.”

“Mou fakahoko ia!”

… Naʻá ku ʻi ai mo [ha taha Mauli faivelenga]. … Naʻe tūʻulutui ʻa e tokotaha Mauli kei talavoú ni ʻo ne tākai ʻa e tangatá ni. Pea toki tūʻulutui ʻa e tangataʻeiki toulekeleká ʻo tāpuakiʻi mo fekau ke ne tuʻu hake.

Ke ke sio mai he movete ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne tangutu hake ʻo pehē mai, “ʻOmi ʻa e kau ʻeletaá; ʻoku ʻikai ke u fuʻu ongoʻi sai.” … Naʻa mau talaange naʻe toki ʻosi pē e faingāue ki ai, pea pehē mai ia, “ʻOi, ta ko ia.” Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻosi mate. Naʻá ku lava ʻo ongoʻi e foki mai ʻa e moʻuí kiate aú ʻo hangē ha tatala mai ʻo ha sipi kafú.” Naʻe moʻui ia ʻo fuoloa ange ʻi hono tokoua naʻe hū mai ʻo talamai ke faingāue ki aí. …

ʻOku puleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ʻelemēniti kotoa ko ʻení. Te ta lava ʻo ala atu, pea kapau ko Hono finangaló ia, te ta lava ʻo puleʻi ʻa e ngaahi ʻelemēniti ko iá ke fakahoko ʻaki ʻEne ngaahi taumuʻá.