2016
Ko e Hoko ko ha Fefiné: Ko ha Fakakaukau Taʻengata
August 2016


Ko e Hoko ko ha Fefiné: Ko ha FakakaukauTaʻengata

Mei ha lea naʻe fai ʻi he FairMormon Conference ʻi Polovo, ʻIutā USA, he ʻaho 8 ʻo ʻAokosi 2014.

ʻOku ou fie ʻasi ʻi he lekōtí mei heʻeku aʻusia fakaeaú pē ʻoku koloaʻia ʻeku moʻuí mo fakaʻeiʻeiki pea mo lelei ange taʻe fakangatangata, ko ha fefine, koeʻuhí ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
women in Relief Society

Naʻe fakahoko ʻe hoku kaungāmeʻá mo hono husepānití, ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ha ako fakatakimuʻa ʻi he tukuʻuta ʻo Kaná, pea haʻu ai ha fefine kiate ia ʻi heʻene ʻosí ʻo talaange ʻi he loto ongo moʻoni, “Ko e siasi ʻeni ʻo fafine.” Naʻe ʻeke ange ʻe hoku kaungāmeʻá ki he fefiné pe ko e hā ʻene ʻuhingá. Naʻá ne lea ʻaki hono lotó, “ʻOku tau maʻu ʻa e Fineʻofa nāunauʻiá, ʻokú ne akoʻi kitautolu ki he ngaahi meʻa fakalaumālié pea mo e ngaahi meʻa fakaʻaho ʻoku tāpuekina ʻaki hotau ngaahi fāmilí mo kitautolú. ʻI he taimi tatau pē ʻoku ʻi he loki hoko maí ho husepānití ʻo akoʻi homau ngaahi husepānití kuo pau ke nau angaʻofa ki honau uaifí mo ʻenau fānaú pea mo anga fakamatāpule. ʻOku tau maʻu ʻa e temipalé, pea ʻe ʻaʻaku ʻeku fānau kuo ʻosi pekiá ʻo taʻengata. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ou fie maʻú, ʻoku ou maʻu ia ʻi he siasí ni. Ko e Siasi ʻeni ʻo fafine.”

Ko e siasi nai ʻeni ʻo fafine? Ko ʻeku aʻusia fakatāutahá naʻe meimei konga lahi ko e fakaivia pē, tukukehe pē ha ngaahi meʻa mālie ʻe niʻihi. Ko ia, he ʻikai ke u tali atu ʻa e fehuʻí kiate kimoutolu, ka te u fakafalala pē ki he meʻa ne u sio tonu ai he funga ʻo māmaní. ʻOku ʻikai ko ha taha poto au, pe matiketika, pe taha lea ʻa e Siasí. Ka ʻoku ou fie ʻasi ʻi he lekōtí ko ha aʻusia fakaeau pē, ʻoku koloaʻia ʻeku moʻuí mo fakaʻeiʻeiki pea mo lelei ange taʻe fakangatangata ko ha fefine, koeʻuhí ko e ongoongoleleí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ʻikai fakapōpula pe fakakuongamuʻa, ka ko e tokāteline ʻo e Siasí fekauʻaki mo e fatongia ʻo fafiné ʻi he fāmilí, Siasí, koló, fonuá, mo e temipalé—pea mo e founga fengāueʻaki fakataha ʻa tangata mo fafiné—ko e tokāteline napangapangamālie taha, mālohi taha, fakamaama, pea mo fakaivia taha ia kuo faifaiangé peá u fanongo ʻoku fakamatalaʻi. Ko ia te u pehē ki hoku ngaahi tokouá, ko e meʻa ʻoku mou fakaʻānaua ki ai ʻi hoʻomou hoko ko ha fefiné, Kalisitiané, tokotaha ʻatamaiʻiá, pea mo ha tokotaha taʻengatá, ʻoku ʻi heni ia ʻi he tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí pea mo hono fakahoko e tokāteline ko iá ʻi he Siasí.

ʻOku ʻAi ʻe he Tokāteline ʻa e ʻOtuá ke Haʻisia Tatau ʻa Tangata mo Fafine

ʻOku fakatou kaunga kia tangata mo fafine ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ʻai ʻe he tokāteline ʻa e ʻOtuá ke na fakatou haʻisia tatau, ʻo ʻikai tuʻunga kehekehe. ʻOku ʻikai tali ʻe he ʻOtuá ʻa e ponokalafí, tonó, ngaohikoviá, liʻekiná, taʻe-tuʻunga tataú, pe angafītaʻá, tatau ai pē pe ko e tangata pe fefine.

ʻOku toe ʻomi foki ʻe he tokāteliné ni ke tau ʻilo e feituʻu naʻa tau omi mei aí, ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí, pea mo e feituʻu te tau ō ki aí. ʻOkú ne ʻomi ha mahino ki hotau tuʻunga ko e tangata pe fefiné pea pehē ki hotau fatongia ko e ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha, ko e tuofāfine mo e ngaahi tuongaʻane, uaifi mo e husepāniti, mo e faʻē mo e tamai.1

Kuo akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kuo fakahā ʻe he kau palōfitá naʻa tau ʻuluaki moʻui ko e kau maʻu ʻatamai, pea ʻomai hotau tuʻunga, pe ngaahi sino fakalaumālie ʻe he ʻOtuá, ʻo hoko ai ko ʻEne fānau fakalaumālie—ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ha ongomātuʻa fakalangi.”2 Kuo ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻatamai potó (vakai, T&F 93:29).

Ko ha fefine au. ʻI he tuʻunga tangata pe fefiné naʻe hoko mai ha ngaahi ʻulungaanga mo ha ngaahi tufakanga pau.

Ko ha ʻofefine au. ʻOku fakamahino ʻe he tufakangá ni ko hai au, fekauʻaki mo e ʻOtuá. ʻOku ou maʻu ha mātuʻa fakalangi mo ʻi ai ʻeku totonu, ʻi heʻeku hoko ko ha ʻofefiné, ke fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻi he lotu pea maʻu fakahā ʻo fakafou mai he Laumālie Māʻoniʻoní.3

Ko e tuofefine au. ʻOku ʻuhinga ʻa e tufakangá ni ko ha Kalisitiane au, ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ko ha fefine ʻi he ongoongoleleí, ko ha ākonga, pea kuó u ʻosi fai ha ngaahi fuakava te u feilaulau mo fakatapui pea ngāue mo taki.

Te u ala maʻu foki ha faingamālie ʻi he moʻuí ni ke hoko ko ha uaifi—kapau he ʻikai hoko ʻi he moʻuí ni, pea ʻoku pau, ʻi he moʻui ka hokó. Ko e tufakangá ni, pe ko hai au ʻi heʻene fekauʻaki mo ha hoa tuʻunga tatau kuo filí, ko ha husepāniti. Neongo ʻoku ʻikai ke tau tatau—he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi afa ʻoku ou maʻú pe ʻokú ne maʻú—ʻoku tau ngāue ʻaki leva hotau ʻulungaanga ʻoku tataú ke feinga ke tau taha. Ko e foʻi lea silá ko hano fakamatalaʻi lelei ia ʻo e tuʻunga malava ke fakatahaʻi ke taʻengata ai ha mali naʻe fakahoko ʻe ha mafai lakanga fakataulaʻeiki ʻi ha temipale.

Ko e tufakanga ʻo e faʻeé pe ko hai au ʻi heʻene fekauʻaki mo hoku hakó. Tatau ai pē pe te u maʻu ʻa e tuʻunga ko ʻení ʻi he vahaʻataimi nounou ko ʻeni he māmaní pe ʻamui ange, ko e talaʻofa ʻo e fāmili taʻengatá ʻoku fai ia kiate kinautolu ne silaʻi ʻenau malí ʻi he temipalé pea ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá (vakai, T&F 132:19).

ʻOku makehe ʻetau tokāteliné ʻi māmani, pea ko e konga ia e Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Fakakaukau ki hono ʻuhingá kapau ʻe mahino kiate koe ʻa e tokāteline ko ʻení mo tui ki ai. Kiate aú, ʻokú ne ʻomi ha fakakaukau taʻengata ki he meʻa kotoa ʻoku ou faí.

ʻĪmisi
mother reading scriptures to son

Ko e Siasí ʻa e Feituʻu ʻOku Tau Fakahoko ai e Tokāteline ʻa e ʻOtuá

ʻOku ou tui ʻoku hanga ʻe heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí ʻo ʻai au ko ha konga ʻo e taha e ngaahi polokalama fakalakalaka taha kuo faifaiangé pea fokotuʻutuʻú. Ko ha nāunau fakalēsoni kānokato ʻo e fakalakalaka fakatāutahá, fakaiviá, mo e tuʻunga fakatakimuʻa maʻá e kakai fefiné, ʻoku toki hoko pē ʻaki hano fai e ngaahi meʻa ʻoku fakahoko ʻe he kāingalotú kotoa: tuʻunga fakatakimuʻá, lea ʻi he kakaí, fai ʻo e filí, talanoa fakalotoʻi, patisetí, fakalotoá, tokoni ʻi he koló, laukongá, fakatotoló, fakatupulaki e maʻuʻanga tokoní, ngoué, fakatolonga meʻatokoní, moʻui lelei ʻa e fāmilí—pea hokohoko atu ai pē.

ʻOku ou tui ʻoku tupu e taʻefemahinoʻaki ʻi he fatongia ʻo e kakai fefiné ʻi he taimi ʻoku ʻikai fehokotaki ai ʻa e tokāteliné mo hono fakahokó. Neongo ia, tuʻunga ʻi he hokohoko ʻo e fakahā mei he ʻOtuá ki Heʻene kau palōfitá mo kitautolu ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ʻo hokohoko fakatokangaʻi mo fakangata ʻa e konga lahi ʻo e taʻefemahinoʻaki ʻoku hokó.

Hangē ko ʻení, ʻoku kei hokohoko fakamahinoʻi mai ʻe he kau ʻAposetoló mo e kau palōfitá ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku tau tui maʻu pē ki aí:

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “[Ko e] taimi ʻoku ʻalu ai e kakai tangatá mo e houʻeiki fafiné ki he temipalé, ʻoku fakatou fakakoloaʻi kinautolu ʻaki e mālohi tatau, ʻa ia [ko hono ʻuhingá] ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”4

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ke tau anga ʻi he lea ki he houʻeiki fafiné ʻoku nau maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi honau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, ka ko e toe mafai fē ia?”5

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e tamai kotoa pē ko e pēteliake ia ki hono fāmilí pea ko e faʻē kotoa pē ko e mēteliake (matriarch) ʻokú ne tuʻunga tatau ʻi hona takitaha fatongia fakaemātuʻá.”6

1. Manatuʻi e ʻĪmisi Totonú

Tuku ke u ʻoatu he taimí ni ha fokotuʻu ʻe tolu ʻe tokoni nai ia kiate kitautolu ʻi heʻetau moʻui ʻaki hono fakahoko ʻa e tokāteliné? Ko ʻeku ʻuluaki fokotuʻú ke manatuʻi maʻu pē ʻa e ʻīmisi totonu ʻoku ʻomi ʻe he tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻI ha taimi fuoloa atu, naʻá ku ʻi ha fakataha ai ʻi heʻeku hoko ko e talēkita ʻo e Ngaahi Kautaha Tokoni ʻOfa ʻa e Siasí (LDS Charites) ne u maʻu ha kole fakavavevave fekauʻaki mo e kau kumi hūfanga Kalisitiane naʻe kapusi mei Mōsulu ʻi ʻIulaki, ʻe he kautau ʻa e Siteiti ʻIsilamí pea nau ʻaukolo hifo ki Kētisitani. Naʻe ʻi ai ha kāingalotu ʻe toko 5,000 ʻa e pātele ʻo e Siasi ʻIngilani ʻi Pekitatí, ne feteketekeʻi ke maʻu hanau nofoʻanga ʻi he lotoʻataʻatā ʻo hono falelotú pea naʻe ʻikai haʻanau meʻakai ke kai. Naʻe kole ʻa e ongomātuʻa faifekau tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí ha paʻanga tokoni fakatuʻupakē ke fakatau ʻaki ha laise, piini, lolo, mo ha ngaahi sipi kafu, pea naʻa mau tokoni he taimi pē ko iá ke nau lava ʻo maʻu ha meʻatokoni efiafi ʻi he efiafi ko iá.

Ko e faʻahinga meʻa ʻeni ʻoku ou siomata ai he ʻaho kotoa, tuʻunga ʻi heʻeku ngāué. ʻOku ou fehuʻi pē kiate au, ʻi he pau ke u sio tā-tuʻo-lahi ki he ʻata moʻoní, ko e hā ʻe fakaʻaongaʻi lelei taha ki ai hoku iví? ʻI heʻetau fekumi ki he talí, tau fakatotolo ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻetau “tokanga ki he ngaahi meʻa [ʻoku] ʻikai mahuʻingá” (Sēkope 4:14) pe ʻāvea ʻi ha foʻi fehuʻi pe tōʻonga ʻe taha, ʻokú ne faʻa liliu ʻetau tokangá mo hotau taimí mei he moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

Naʻe lea ʻa Poni L. ʻOsikāsoni, ko e palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí, fekauʻaki mo e kei tuʻu maʻu ʻi he ongoongoleleí ʻi heʻetau fekumi ki he talí: “Te tau lava ʻo fili pe te tau tuʻu maʻu ʻi he meʻa kuo tau ʻosi ongoʻí pe ʻikai. ʻOku ʻikai ha tali ia ki he meʻa kotoa pē, ka ʻoku tau fili pe te tau tuʻu maʻu ʻi he meʻa kuo tau ongoʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Tau ngāue ʻke lelei ange ʻa e ngaahi meʻá, kae pukepuke foki mo ʻetau tuí.”7

ʻE kei liliu pē ʻetau ngaahi tōʻonga ʻi he Siasí ʻi heʻetau feinga ke fakaʻaongaʻi ʻetau tokāteliné ʻi ha ngaahi founga lelei mo haohaoa angé. ʻOku ou fakatauange ʻe lelei mo tuʻunga tatau ange ʻa e toʻu tangata hokó ʻi heʻenau moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ka ʻoku ou tui foki ko e ngaahi maka fakavaʻe funganí kuo ʻosi maau pea ʻoku nau feʻunga ke tanumaki ʻetau tuí mo ʻetau fakamoʻoní.

2. Faivelenga ʻi he Fehangahangai mo e Fakafepakí

ʻOku ʻikai ke kovi maʻu pē ʻa e fakafepakí. ʻOku ou tui ʻoku fakamālohia foki kitautolu ʻe he fakafepakí. Ko e taimi naʻá ku ʻaʻahi ai ki he Ngoue ʻAkau Hanitingitoni ʻi Seni Malino, Kalefōnia, USA, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi fuʻu ī lalahi ʻi he loto fakaʻaliʻalí naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e tokaʻanga matangi ʻokú ne fakamālohia ʻa e ʻuluʻakau ʻo e talopikí ke nau matuʻuaki e ngaahi afā ʻe hokó. ʻOku fekauʻi pe tuku fakaʻaho mai ʻe he ʻEikí ha “ngaahi tokaʻanga matangi” ko ha ngaahi palopalema mo e fakafili ke lava ʻo fakamālohia hotau makatuʻungá mo ʻai ke tau oʻi-ngofua ange. Ko e faʻahinga faingataʻa peheé ko e meʻaʻofa ia.

ʻOku ʻomi ʻe he ongo talanoa ko ʻeni mei he hisitōlia ʻo e Siasí ha fakakaukau fekauʻaki mo e fakafepakí:

Ko e ʻuluakí ko e tūʻuta atu ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he 1847, hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008): “Kuo teʻeki ai ha palau kuó ne ueʻi hono kelekelé. Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe [Pilikihami ʻIongi] e lelei hono kelekelé, pe ko hono faʻahitaʻú, matangí, sinoú, mo e mokoʻīʻī ʻo e faʻahitaʻu momokó, mo e malava ke ʻi ai ha ʻinisēkite fakaʻauhá. Naʻe hala ha meʻa lelei ke lea ʻaki ʻe he ongo fakatotolo fonua ko Simi Pilitisaá mo Maile Kutuʻia, kau ki he feituʻú ni. Naʻe kole ʻa Semi Pulenani ke nau ō mo ia ki Kalefōnia. Naʻe ʻikai ke fanongo ia ki ha taha ʻo kinautolu. Naʻá ne taki hono kakaí ki he potu ʻafu, pau pē naʻe hangē ha feituʻu lalá. Ko e taimi naʻá ne tūʻuta atu aí, naʻá ne vakai atu ki he tafangaloa lahí ʻo aʻu ki he ano māsimá ʻi he hihifó peá ne pehē, “Ko e feituʻu totonú ʻeni.ʻ”8

Ko e fika uá ko hono manatuʻi ʻe Uilifooti Utalafi ha lea naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe lea ʻa e Palōfitá ʻi he kamataʻangá ki ha kau taki tokosiʻi ne fakataha mai, fekauʻaki mo e ʻilo fakatokāteline lahi ʻoku toka mei muʻa maʻanautolú: “Kuo langaki mo fakahinohinoʻi lahi fau au ʻe hoʻomou fakamoʻoní ʻi he pooni, ka ʻoku ou fie pehē kiate kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, ʻoku ʻikai ke lahi ange hoʻomou ʻilo fekauʻaki mo e ikuʻanga ʻo e Siasí mo e puleʻangá ʻi ha kiʻi pēpē ʻoku kei huki ʻi he funga ʻo ʻene faʻeé. ʻOku ʻikai ke mahino ia kiate kimoutolu.”9

ʻOku ou vahevahe ʻa e ongo talanoá ni he ʻokú na fakamatalaʻi hoku lotó. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ʻi he feituʻu totonú ia pe maʻu ʻa e tokāteline totonú, he ʻikai ke toe ʻi ai ha tokaʻanga māsima mo ha ngaahi pupunga heʻe ʻuliʻuli pe sinou fakaʻauha pe ko ha kau fakalotosiʻi, ka ko e feituʻu totonú ʻeni mo e tokāteline totonú. Pea ʻoku totonu ke tau hoko atu. ʻOku lahi tatau pē mahino ʻoku tau maʻú mo ha kiʻi pēpē ʻi he funga ʻo ʻene faʻeé, fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fai ʻe he ʻEikí mo e kakai tangatá mo e kakai fefiné pea mo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke akoʻi kitautolu fakatatau mo ʻetau malavá, mo ʻetau tupulakí, pea mo ʻetau kolé. Pea ʻi he tupulaki ʻetau mahinó, te tau lava leva ke fakahoko, hangē ko e lea ʻa Sisitā ʻOsikāsoní, “Pukepuke ʻetau tuí.”

3. Fekumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní

Ko hono fai e fehuʻí mo e kumi ʻo e talí ko e ʻelito ia ʻo hono maʻu ha fakamoʻoni ki he tokāteline ʻa e ʻOtuá. ʻE fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku moʻoni ai ha meʻá ʻo fakafou mai ʻi ha ongo ʻoku nonga mo māfana. Naʻe pehē ʻe Linitā K. Pātoni, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineofá, fekauʻaki mo e foungá ni: “Tau ō ki he maʻuʻanga ʻo e ngaahi tali totonú. Ko e hā ʻoku tau tui ai ki he ʻinitanetí kae ʻikai ko e kau palōfitá? Te tau lava ʻo fakakaukauʻi e founga ke fai ai e ngaahi fehuʻí ko ha founga ʻe maʻu ai ʻa e fetokoniʻakí pea ʻomi e meʻa moʻoni ʻoku fai ki ai e hohaʻá. … Kae faʻa-kātaki mo loto fakatōkilalo.”10

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki hono faikehekehe ʻo e ivi takiekina meia Sētané mo e tali mei he ʻOtuá: “Ko hai ia ʻokú ne fanafana leʻo vaivai mai e [loí] ki hotau telingá? … ʻOkú ta fakatou ʻiloʻi e tokotaha ʻokú ne fai ʻení—ko e tamai ʻo e loi kotoa peé. Ko Lusifā, ko hotau fili angamahení.”11

Naʻe feinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻe lahi ange ʻene aʻusia he maʻu fakahaá ʻi ha toe taha he kuonga fakakosipelí ni, ke akoʻi mai kuo pau ke fakahoko ʻa e ngaahi fehuʻí fakataha mo ha tukupā ke uouangataha mo fakaʻapaʻapa. ʻOku fakaafeʻi ʻe he meʻá ni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻI he 1839, naʻe hiki ʻe Siosefa ʻi heʻene tohi mei he Fale Fakapōpula Lipetií ko e “ngaahi totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamaʻu taʻe lava ke veteki, ki he ngaahi mālohi ʻo e langí” pea kuo pau ke pukepuke ʻa e mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he “feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻe-mālualoi” (T&F 121:36, 41). Naʻe akoʻi ʻe he Palōfitá ha ngaahi tefitoʻi moʻoni meimei tatau ki he Fineʻofá: “Ko e angamaluú, ʻofá, haohaoá—ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻoku totonu ke ne fakatupulaki [kitautolú].”12

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita ko e angavaivaí mo e angamaluú ko e founga ia hono ongoʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e fakaʻaongaʻi ʻo e ivi takiekina māʻoniʻoní. Naʻá ne lea ʻaki ʻeni ki he houʻeiki tangatá mo e houʻeiki fafiné fakatouʻosi he ʻokú ne uesia ʻa e ongo tafaʻakí ʻi he nofomalí pea ʻi he Siasí. ʻOku tuʻu ʻa e mafai mo e fakangofua fakalangi kotoa (koeʻuhí he ʻoku mahuʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní) ʻi he taimi pē ʻoku kamata ai ha tangata pe fefine ke pule taʻe-māʻoniʻoní (vakai, T&F 121:37) pea ʻikai ke taki ʻaki e angamaluú, ʻofá, mo e haohaoá.

ʻĪmisi
couple cooking in the kitchen

ʻOku ʻi Heʻetau Tokāteliné ʻa e Meʻa ʻOku Fakaʻānaua ki ai ʻa e Houʻeiki Fafiné

ʻOku fakaʻānaua e houʻeiki fafine tokolahi ʻi he māmaní ke fakamahuʻingaʻi kinautolu, ke ʻilo ʻa e taumuʻa ki honau iví, ke maʻu ha houʻeiki tangata ʻoku nau fie langa fāmili mo faivelenga.

Naʻá ku feʻiloaki mo ha tokotaha faiva Pilitānia lolotonga haʻaku fononga ʻi ha lēlue ʻi Finilani. Naʻá ma fakatou fiefia ke lea faka-Pilitānia, pea ʻi heʻema pōtalanoá, naʻá ma fefehuʻiʻaki: Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku fai ʻi Finilaní? Ko e hā ʻokú ke tui ki aí?’ Naʻá ne fehuʻi mai ʻi heʻene ʻilo ʻeku tui fakalotú, “ʻOku ʻikai nai ke ke ifi pe inu [kava mālohi]? ʻOku ʻikai nai ke ke tui ki he feohi fakasekisuale kimuʻa ʻi he malí?” Naʻá ne toutou foki mai pē ki he kaveingá ni, ʻi he kotoa ʻo ʻema pōtalanoá. Naʻá ne pehē, “Mahalo ka ke teiti mo ha kau tangata ʻoku nau ongoʻi tatau, ʻe hoko.” Pea kimui angé: “ʻOku ʻi ai nai ha kau tangata ʻoku nau ongoʻi pehē?” Naʻá ne kamata ʻi he manuki pea fakaʻosi ʻaki haʻane fakakaukau ki ai. Naʻá ne fakaʻānaua ki ha meʻa naʻá ne fanongo ai ʻi heʻetau tokāteliné.

Kuo teʻeki ngalo ʻiate au e manatu ki heʻema talanoa he lēlué pea ʻokú ne faʻa fakamanatu mai kiate au ʻa e lea ʻiloa ko ia ne fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló (1895–1985): “Ko e konga lahi ʻo e tupu tokolahi ʻa e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe hoko ia tupu mei he kakai fefine toko lahi ʻo e māmaní … te nau kau tokolahi mai ki he Siasí. ʻE hoko ʻeni ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe hā mei he kakai fefine ʻo e Siasí ʻa e anga māʻoniʻoní mo e lea mahinó ʻi heʻenau moʻuí pea aʻu ki ha tuʻunga ʻoku fakatokangaʻi ai e makehe mo e kehe atu pē ʻa e kau fafine ʻo e Siasí—ʻi ha ngaahi founga fakafiefia---mei he kakai fefine ʻo e māmaní.”13

ʻOku fālute ʻe he tokāteline ʻo e tuʻunga mo e fatongia ʻo fafiné ʻa e fakaʻānaua maʻongoʻonga taha ʻo hoku lotó. ʻOku ʻikai haohaoa hono fakahoko ʻe he kau mēmipa fakamatelié e tokāteline ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku ongongofua, moʻui, mo fonu ʻamanaki pea mo ʻuhinga lelei. ʻOku tau tui ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:9). Te tau lava ʻo fili ke muimui ʻi he tokāteline ko iá.

Ko ia, te u toe fehuʻi atu: Ko ha siasi nai ʻeni ʻo fafine? ʻOku makatuʻunga ʻeku talí ʻi he meʻa kuó u aʻusia fakahangatonu he funga māmaní. ʻIo.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  2. D. Todd Christofferson, “ʻUhinga ʻo e Malí, ʻUhinga ʻo e Fāmilí,” Liahona, Mē 2015, 50.

  3. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” 129.

  4. M. Russell Ballard, “Kakai Tangata mo Fafine mo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Sepitema 2014, 36.

  5. Dallin H. Oaks, “Ko e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2014, 51.

  6. James E. Faust, “The Prophetic Voice,” Ensign, May 1996, 6.

  7. David A. Bednar, ʻi ha fepōtalanoaʻaki mo e taha naʻá ne tohí, July 21, 2014.

  8. Gordon B. Hinckley, ʻi he James E. Faust, “Brigham Young: A Bold Prophet” (Lea ʻi he Education Week, Aug. 21, 2001), 1, speeches.byu.edu.

  9. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 574.

  10. Linda K. Burton, pōtalanoa mo e taha naʻá ne hiki ʻení, July 21, 2014.

  11. Jeffrey R. Holland, “The Other Prodigal,” Liahona, July 2002, 70.

  12. Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 578.

  13. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 246–247.