2016
Ko e Ngaahi Tohi Folofola Ne Molé
August 2016


Ko e Ngaahi Tohi Folofola Ne Molé

ʻOku fakafanongo mo tali mai ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú kapau ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau tui kiate Ia mo Hono ʻAló.

ʻĪmisi
marketplace

Ngaahi tā fakatātā ʻa Anna Sutor

ʻI he ʻaho 29 ʻo Siulai, 1977, ne toki ʻosi haʻaku ʻaʻahi mo Sisitā Kuki ki he Misiona Polivia Sanitā Kulusí ko ha konga ia ʻo ʻeku ngāué ʻi heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, pea naʻá ma tatali ʻi he malaʻevakapuna Kokapamipā (Cochabamba), Poliviá ʻi ha houa ʻe nima nai. Naʻá ma helaʻia ʻaupito, pea naʻá ma fakatou fiefia ke ʻi ai ha ngaahi houa siʻi ke ma mālōlō ai. ʻI heʻeku tulemohe hifó, ne u maʻu ha ongo mālohi ke u ʻā ʻo hiki ha ngaahi fakakaukau naʻá ku maʻu.

Naʻá ku hiki ia ʻi ha meimei houa ʻe tolu, ʻo fakaleleiʻi ai ha ngaahi palopalema ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e misiona ʻi hoku ʻēliá ka ne u fefaʻuhi mo ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ku ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālié peá u fiefia ke u hiki e fakakaukau fakalaumālie takitaha.

Ne faifai pea mau mavahe ki La Paasi, Polivia. Naʻe talitali lelei kimaua ʻe Palesiteni mo Sisitā Sesi ʻOloleti ʻi he malaʻevakapuná pea mau ʻalu veeni mei ai ki he ʻōfisi fakamisioná. Naʻa mau lokaʻi e vēní, ʻo tuku pē ʻema utá mo ʻeku kato toʻotoʻó ʻi loto, pea kole ʻe Sisitā ʻOloleti ki ha ʻeletā ke ne tokangaʻi e vēní.

ʻI he hū ʻa e palesitení ki he ʻōfisí, naʻe fakafeʻiloaki mai ki ai ha fefine ne mei mālōlō hono husepānití. Ne u tokoni mo e palesitení ke fakafiemālieʻi ia pea tokoni ki heʻene ngaahi fie maʻú. Lolotonga iá, naʻe mavahe atu ʻa Sisitā Kuki mo ʻOloleti ki he ʻapi fakamisioná.

ʻI he taimi ne u foki ai mo e palesitení ki he vēní, ne pulia kotoa ʻema ʻū meʻá. Ne u pehē kuo ʻalu ia mo Sisitā Kuki ki he ʻapi fakamisioná. Kae lolotonga ʻema fakaʻuli atu ki he ʻapí, ne u ʻilo naʻe mafahi ʻa e matapā sioʻata siʻisiʻi ʻi muʻá he tafaʻaki toʻomataʻú pea ne u tailiili ʻo mahalo kuo kaihaʻasi ʻema ʻū meʻá.

ʻI heʻema aʻu atu ki he ʻapi fakamisioná, ne ma ʻilo ta kuo kaihaʻasi kotoa ʻema ʻū meʻá. Naʻe fakatupu ʻe he mole ʻa e valá ha palopalema he taimi ko iá ka naʻe fakataimi pē. Ko e meʻa naʻe fakalotomamahi angé ko e mole ʻa ʻeku ngaahi tohi folofolá naʻe ʻi heʻeku kato toʻotoʻo naʻe kaihaʻasí fakataha mo e ngaahi fakakaukau fakalaumālie ne u toki maʻu ʻi Kokapamipaá. Ne u ongoʻi lōmekina ʻi he loto-foʻí, ʻitá, mo e ongoʻi siva e ʻamanakí.

Hili haʻamau lotu kotoa ke toe maʻu mai ʻema ʻū meʻá, ne mau feinga ke fiefia ʻi heʻemau maʻu meʻatokoni efiafí ka naʻe ʻikai pē ke lava. Naʻe foaki mai ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻa ʻeku tohi folofolá, mo na fai mai ha kiʻi tohi toputapu kiate au kimuʻa pea mālōlō ʻeku tamaí. Ne u fakaʻaongaʻi ha ngaahi houa ʻe lauiafe ʻi hono fakaʻilongaʻi, fakafekauʻaki e folofolá, pea ʻofa ʻi he koloa fakamāmani pē ʻe taha ne u pehē ʻoku ʻi ai hano mahuʻingá.

Neongo naʻe lahi e ngaahi meʻa ke u aleaʻi mo Palesiteni ʻOloletí, ka ne u maʻu ha ongo mālohi kuo pau ke mau fai e meʻa kotoa ʻi homau mālohí ke maʻu ʻa e tohi folofolá. Ko ia hili e maʻu meʻatokoní, ne tūʻulutui kotoa ʻa kinautolu ne ʻi aí ʻo mau toe lotu. Ne mau tautapa ki he ʻEikí ke fakafoki mai muʻa ʻa e tohi folofolá, pea ke tataki muʻa ʻa e niʻihi naʻa nau ʻave kinautolú ke nau ʻilo ʻenau ngāue taʻe-māʻoniʻoní pea fakatomala, pea ke hoko muʻa hono fakafoki mai ʻo e ngaahi tohí ko ha founga ia ke ne ʻomi ai ha taha ki he Siasi moʻoní.

Naʻa mau fakapapau ke kumi ʻi he feituʻu ofi ki he ʻōfisi fakamisioná mo ha lotoʻataʻatā ofi mai pē, mo e ʻamanaki naʻe ʻave ʻe he kaihaʻá e ngaahi meʻa naʻe lava ke nau fakatau atú kae laku ʻa e ngaahi tohi faka-Pilitāniá.

Hili iá, ne heka hamau toko 10 ki he vēní mo e ngaahi kasa mo e vala māfana. Ne mau fakaʻuli holo he ngaahi halá, kumi he ngaahi feituʻu ʻataʻataá mo talanoa mo e kakaí kae ʻoua kuo mau fai e meʻa kotoa ne mau ala lavá. Naʻe ʻikai pē ke sio pe fanongo ha taha ki ha meʻa. Ne faifai pea mau foki loto mamahi ki ʻapi. Ne toki ʻosi ʻeku ngāue mo Palesiteni ʻOloletí kuo fuoloa e poʻulí, peá u puna mo Sisitā Kuki ʻi he ʻaho hono hokó ki homa ʻapí ʻi Kito, ʻEkuatoa.

ʻI he ngaahi uike siʻi hono hokó, naʻe kei hoko atu pē e kumi ʻa e kau faifekau ʻi Poliviá. ʻI heʻenau fuʻu hohaʻa moʻoní, ne nau fakakaukau ke fai ha tuʻuaki ʻi ha ongo nusipepa fakaʻaho ʻo fakahaaʻi ʻoku ʻi ai ha meʻaʻofa.

Lolotonga iá, ne faingataʻa ke u fakakaukau ʻi Kito ki he meʻa ne hokó. Naʻe teʻeki pē ke u toe ako e folofolá talu hono kaihaʻasi haʻakú. Naʻá ku feinga ke ako, ka ko e taimi kotoa pē ne u lau ai ha vēsí, ne u manatuʻi pē ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola fakafekauʻaki lahi ne u ngāue ki ai he taʻu ʻe 20 tupú. Naʻá ku loto-mamahi, loto-mafasia, pea ʻikai ke u maʻu ha holi ke laukonga. Ne tuʻo lahi ʻeku lotua ke maʻu ʻeku tohi folofolá. Ne hokohoko atu pē foki hono lotua ʻe hoku uaifí mo ʻeku fānau īkí he ʻaho kotoa ʻi ha ʻuike ʻe tolu ʻo pehē, “Tamai Hēvani, kātaki ʻo fakafoki mai e tohi folofola ʻa e Tangataʻeikí.”

Hili ha uike ʻe tolu nai, ne u maʻu ha ongo fakalaumālie mālohi: “ʻEletā Kuki, ko e hā hono fuoloa e hoko atu hoʻo taʻe laukonga mo akó?” Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa e ngaahi leá, pea ne u fakapapau kuo pau ke u maʻu ha loto fakatōkilalo feʻunga mo anga-vaivai feʻunga ke toe kamata foʻou. Ne u kamata ke lau ʻa e tohi Sēnesí ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻo u fakaʻaongaʻi e folofola ʻa hoku uaifí, pea ne fakangofua mai ke u toe fakaʻilongaʻi mo fakafekauʻaki ʻa e ngaahi potufolofolá.

ʻI he ʻaho 18 ʻo ʻAokosí, ne aʻu mai ki ʻEkuatoa ha tokotaha ngāue he Siasí mei Polivia, ko Misa ʻEpi Teivisi, mo ha fakamoimoi mei he palesiteni fakamisiona ʻi La Pāsí. Naʻá ne tuku ʻeku tohi folofolá ʻi hoku funga tesí fakataha mo e ngaahi fakamatala naʻá ku hiki fekauʻaki mo ʻeku ngaahi ongo fakalaumālié.

ʻOku ʻikai mafakamatalaʻi ʻa e fiefia ne u aʻusiá. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo makupusi, ke ʻiloʻi naʻe lava ʻe he ʻEikí, ʻi ha founga fakaofo, ke ʻomi ʻa e ngaahi tohi ko iá mei La Paasi, ko ha kolo ʻo ha kakai ʻe toko 700,000–800,000, mei he nima ʻo e kau kaihaʻá pea fakafoki kakato mai kinautolu —pea ʻikai ha peesi ʻe mole, mahae, pe ʻuli. Ne u palōmesi ki he ʻEikí ʻi he ʻaho ko iá te u fakaʻaongaʻi lelei ange hoku taimí mo ʻeku ngaahi tohi folofolá ʻi ha toe taimi kimuʻa.

Naʻá ku toki ʻilo kimui ange ai ne ʻi ai ha fefine ʻi ha māketí—ko e taha ia ʻo ha ngaahi māketi ʻe laungeau ʻi La Paasi—naʻá ne sio ki ha tangata konā naʻá ne fakaʻaliʻali holo ha tohi lanu ʻuliʻuli. Ko e fefiné ko ha mēmipa ia ʻo ha siasi palotisaní pea naʻá ne maʻu ha ongo fakalaumālie mālohi kuo ʻuliʻi ha meʻa māʻoniʻoni. Naʻá ne ʻalu atu ki he tangatá peá ne ʻeke ange pe ko e hā ia. Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ia ʻe he tangatá ka naʻá ne fakahaaʻi ange ʻa e tohí. Naʻe ʻeke ange ʻe he fefiné pe naʻe ʻi ai ha toe meʻa kehe. Naʻe toʻo hake ʻe he tangatá ha tohi lanu ʻuliʻuli ʻe taha. Naʻe ʻeke ange ʻe he fefiné pe naʻe toe ʻi ai ha meʻa. Naʻe toʻo hake ʻe he tangatá ha foulutā naʻe fonu he ʻū laʻipepá peá ne talaange te ne tutu ia. Naʻe kole ange ʻe he fefiné ke ne fakatau mai e ngaahi meʻa ko iá, pea naʻe loto lelei ki ai e tangatá, ke fakatau ʻaki e mahuʻinga ko e peso ʻe 50 (U.S. $2.50 nai).

ʻĪmisi
buying the Book of Mormon in the marketplace

Hili iá, naʻe ongoʻi taʻepauʻia e fefiné pe ko e hā naʻá ne fakatau mai ai ʻa e ngaahi tohí. Naʻe [ngaahi tohí] ʻi he lea faka-Pilitāniá, ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e lea faka-Pilitāniá. Pea naʻe totongi mamafa—meimei ko e peseti ʻe 10 ia ʻo ʻene paʻanga hū mai fakamāhiná. Naʻe ʻikai ha ʻuhinga ʻo ʻene fakatau mai ʻa e ngaahi tohí tuku kehe pē ʻa e ongo fakalaumālie naʻá ne maʻú. Naʻá ne kamata leva ke fekumi ki he siasi naʻe ʻasi hono hingoá ʻi muʻa ʻi he ngaahi tohí: Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻá ne toki aʻu ki he ʻōfisi fakamisiona ʻo e Siasí ʻi La Pāsí hili ʻene fetuʻutaki ki ha ngaahi siasi ʻe niʻihi. Naʻe ʻikai ke ne fanongo kau ki he meʻaʻofá pe sio ʻi he tuʻuaki ne teu ke ʻasi he nusipepá he ʻaho ko iá. Naʻe ʻikai ke ne kole ha paʻanga, pe ʻeke ke toe fakafoki ange ʻa e peso ʻe 50 kuó ne totongí. Naʻe fiefia e kau ʻeletaá hono maʻu ʻa e ngaahi tohí pea nau totongi ange pē ʻa e meʻaʻofá.

Naʻá ne talaange ki he kau faifekaú naʻá ne kau ki he kulupu lotu Penitekosi ka naʻá ne fakafanongo lelei ki heʻenau fakamatala kiate ia fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻá ne manatu ki haʻane lau ha meʻa fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mei ha kiʻi tohi tufa naʻá ne maʻu he halá ʻi ha taʻu ʻe ua pe tolu kimuʻa. Naʻá ne tali ʻa e ngaahi lēsoni fakafaifekaú, pea hili e lēsoni hono uá, naʻá ne tukupā ke papitaiso. Hili ha uike ʻe ua mei ai, ne papitaiso ʻa Malia Kofe Katinia Telasa mo ʻene tama tangata taʻu 12 ko Maʻake Fenanitō Milanitā Katiniá, ʻi he hoʻatā Sāpaté, ʻaho 11 ʻo Sepitema 1977, ʻi ha kolo ʻo e Siasí ʻi La Paasi, Polivia.

Naʻe liliu ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ongo mālohi ʻo e siva e ʻamanakí ne u maʻu ʻi he taimi naʻe mole ai ʻa e ngaahi tohi folofolá ki ha ngaahi ongoʻi fiefia lahi ʻi he mamata ki hono fakahā mai Hono toʻukupú. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia ʻoku ou pehē ai kiate kimoutolu, ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou holi ki aí, ʻo ka mou lotu, tui ʻoku mou maʻu ia, pea te mou maʻu” (Maʻake 11:24).

ʻOku fakafanongo mo tali mai ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú ʻo kapau ʻoku tau tui kiate Ia mo Hono ʻAlo, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.