2016
Ko Hono Tali e Finangalo mo e Taimi ʻa e ʻEikí
August 2016


Ko Hono Tali e Finangalo mo e Taimi ʻa e ʻEikí

Mei ha lea ʻi he fakataha lotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, “That We Might Not … Shrink,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Tekisisí ʻi ʻĀlingitoni he ʻaho 3 ʻo Māʻasi 2013.

Ko e tui mālohi ki he Fakamoʻuí, ko hono tali fiemālie ia ʻa Hono finangaló mo ʻEne taimí ʻi heʻetau moʻuí—neongo kapau ko hono olá ʻoku ʻikai ko e meʻa ia naʻa tau amanaki ki ai pe fie maʻú.

ʻĪmisi
Christ in Gethsemane

Toʻo mei he Christ in Gethsemane, fai ʻe Harry Anderson

Ko ʻEletā Niila A. Mekisuelé (1926–2004) naʻe hoko ko ha ākonga ʻofeina ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taʻu ʻe 23, mei he 1981 ki he 2004. Kuo tāpuekina ʻe he mālohi fakalaumālie ʻo ʻene ngaahi akonakí mo ʻene sīpinga ʻo e tuʻunga fakaākonga faivelengá ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí kuo fakafoki maí pea mo e kakai ʻo e māmaní pea ʻoku kei hokohoko atu ke ne tāpuakiʻi kinautolu ʻi ha ngaahi founga fakaofo.

Ne u talitali mo Sisitā Petinā ʻa Eletā mo Sisitā Mekisuele ʻi ʻOkatopa 1997 ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó (ne hoko he taimi ko iá ko e Kolisi Likí). Naʻe ʻamanaki ke lea ʻa ʻEletā Mekisuele ki he fānau akó, kau ngāué mo e kau faiakó ʻi ha fakataha lotu.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu tatau pē, ne fakahoko ai ha faitoʻo kimo (chemotherapy) ki he kanisā totó (leukemia) kia ʻEletā Mekisuele, naʻá ne fuʻu ongosia lahi he ʻaho mo e pō ʻe 46. Naʻe lelei e fakaakeaké mo e hokohoko atu e faitoʻo ʻo ʻEletā Mekisuelé ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu failaú pea mo e ngaahi māhina ʻo e faʻahitaʻu māfaná, ka naʻe siʻi hōloa hono iví mo hono mālohi fakaesinó ʻi he taimi naʻe fononga mai ai ki Lekisipekí (Rexburg). Hili ʻema talitali ʻa ʻEletā mo Sisitā Mekisuele ʻi he malaʻe vakapuná, naʻá ma ʻave leva mo Sūsana kinaua ki homa ʻapí ke na mālōlō mo maʻu ha kiʻi meʻatokoni hoʻatā kimuʻa pea fai e fakataha lotú.

Naʻá ku ʻeke ange kia ʻEletā Mekisuele pe ko e hā ha meʻa kuó ne ako ʻi heʻene puké. Te u manatua maʻu pē ʻa e tali pau mo loloto naʻá ne faí. Naʻá ne pehē mai, “Teivi, kuó u ako ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ʻikai holomuí ʻi he moʻuí.”

Ko ʻene tali ki heʻeku fehuʻí, ko ha tefitoʻi moʻoni ia kuó ne maʻu ai ha aʻusia fakatāutaha lahi fau he lolotonga hono faitoʻo kimó. ʻI Sānuali 1997, ʻi he ʻaho naʻe fakataimi tēpileʻi ai ke kamata e ʻuluaki faitoʻo ʻo ʻEletā Mekisuelé, naʻá ne hanga atu ki hono uaifí, ala atu ki hono nimá, fakatau ʻene mānavá, peá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai pē ke u fie holomui.”

Naʻe akoʻi lelei ʻaupito ʻe ʻEletā Mekisuele ʻi heʻene pōpoaki konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 1997: “ʻI heʻetau fehangahangai mo hotau … ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá, te tau lava mo kitautolu ʻo kole ki he Tamaí, hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú, ke ʻʻoua ʻe … holomuiʻ—ʻo ʻuhinga ke ʻoua ʻe hola pe foʻi (T&F 19:18). ʻOku mahuʻinga lahi ange ʻa e ʻikai holomuí ʻi he moʻuí! ʻIkai ngata aí, ka ʻoku hoko tatau pē ʻa e inu e ipu vai mahí kae ʻikai lāungá ko e konga ʻo e faʻifaʻitaki kia Sīsuú.”1

Naʻe fakaʻau ke ongo mo mahuʻingamālie ange kiate au ʻa e ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e ngaahi mamahi ʻo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakahoko e feilaulau fakalelei taʻefakangatangata mo taʻengatá.

“He vakai, ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala;

“Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú;

“ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahi pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi—peá u loto ke ʻoua naʻá ku inu ʻi he ipu mahí, peá u holomui ai—

“Ka neongo ia, kae tuku ʻa e lāngilangí ki he Tamaí, pea naʻá ku inu ai ʻo fakaʻosi ʻa ʻeku ngaahi teuteu ki he fānau ʻa e tangatá” (T&F 19:16–19).

Naʻe ʻikai ke holomui ʻa e Fakamoʻuí ʻi Ketisemani pe ʻi he moʻunga ko Kolokotá.

Naʻe ʻikai foki ke holomui mo ʻEletā Mekisuele. Naʻe vilitaki mālohi atu pē kimuʻa ʻa e ʻAposetolo lototoʻá ni pea naʻe tāpuekina ia ʻaki ha toe taimi makehe ʻi he moʻui fakamatelié ke ʻofa, ngāue, faiako, mo fakamoʻoni. Naʻe hoko ʻa e ngaahi taʻu fakaʻosi ko ia ʻo ʻene moʻuí ko hano talaki mahino ʻa e sīpinga ko ʻeni ʻo e ākonga fai-mateakí—ʻi heʻene leá mo ʻene ngāué fakatouʻosi.

ʻOku ou tui hangehangē ko e tokolahi taha ʻiate kitautolú ʻoku tau ʻamanaki ki ha tangata ʻokú ne maʻu ha tuʻunga fakalaumālie, taukei, mo e mahuʻinga ʻo ʻEletā Mekisuelé ke fahangahangai mo e puke lahí pea mo e maté, he ʻoku mahino ki ai e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá, ʻi he ʻilo pau mo e nonga, pea mo fakaʻeiʻeiki. Ka ʻoku ou fakamoʻoni atu ko e ngaahi tāpuaki peheé ʻoku ʻikai maʻá e Kau Taki Māʻolungá ʻataʻatā pē pe ko ha kāingalotu tokosiʻi ʻo e Siasí kuo fili.

Talu mei hono ui au ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo hanga ʻe heʻeku ngāué mo e fefonongaʻakí ʻo ʻai ke u maheni mo e Kāingalotu faivelenga, toʻa, mo lototoʻa ʻi he māmaní kotoa. ʻOku ou fie fakamatala atu kau ki ha talavou mo ha finemui kuó na faitāpuekina ʻeku moʻuí pea ne u ako meiate kinaua ha ngaahi lēsoni fakalaumālie mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻikai holomuí pea mo hono tuku hotau loto fakafoʻituituí ke “folo hifo ʻe he finangalo ʻo e Tamaí” (Mōsaia 15:7).

ʻOku moʻoni ʻa e fakamatalá, pea moʻoni mo e kakaí. Neongo ia, he ʻikai ke u fakaʻaongaʻi e ngaahi hingoa totonu ʻo e niʻihi ʻoku kau hení. ʻOku ou fakaʻaongaʻi ʻi he fakangofua, ha ngaahi fakamatala kuo filifili mei heʻenau ngaahi tohinoa fakatāutahá.

“ʻIkai ko Hoku Lotó, ka ke Fai pē Ho Finangaló”

Ko Sioné ko ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau pea naʻá ne ngāue faivelenga ko ha faifekau taimi kakato. Hili ʻene foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne teiti pea mali mo ha finemui angatonu mo fakaʻofoʻofa ko Heta. Naʻe taʻu 23 ʻa Sione kae taʻu 20 ʻa Heta ʻi he ʻaho naʻe silaʻi fakataha ai kinaua ʻi he fale ʻo e ʻEikí ki taimi mo e kotoa ʻo e taʻengatá.

Hili nai ha uike ʻe tolu mei heʻena mali temipalé, naʻe ʻilo ʻoku kanisā hui ʻa Sione. Naʻe ʻikai ha toe ʻutu ʻe hakea koeʻuhí naʻe toe ʻilo mo ha ngaahi foʻi ngungu kanisā ʻi hono maʻamaʻá.

Naʻe tohi ʻe Sione ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē: “Ko e ʻaho fakamanavahē taha ʻeni ʻo ʻeku moʻuí. ʻO ʻikai koeʻuhí pē ko hono fakahā mai kuó u kanisaá, ka koeʻuhí foki naʻá ku toki mali foʻou pea hangē ne u ongoʻi kuo ʻikai ke u lava ha meʻa ʻi hoku tuʻunga ko ha husepānití. Ko au ʻa e maʻuʻanga moʻui mo e maluʻanga ʻo homa fāmili foʻoú, ka ko ʻeni—ko e ʻosi pē ʻeni ha uike ʻe tolu ʻo ʻeku ʻi he fatongia ko iá—ne u ongoʻi hangē kuó u taʻeʻaongá.”

Naʻe pehē ʻe Heta: “Ko ha ongoongo fakamamahi ʻeni, pea ʻoku ou manatuʻi ʻene liliu lahi ʻema ngaahi fakakaukaú. Naʻá ku ʻi he loki talitali ʻo e falemahakí ʻo fai ha fanga kiʻi tohi fakamālō he malí, ʻi heʻema nofo ʻamanaki ki he ola e sivi ʻo Sioné. Ka ʻi he hili ʻema ʻilo ki he kanisā ʻo Sioné, hangē naʻe ʻikai toe mahuʻinga ʻa e ngaahi kulo foʻoú mo e ngaahi nāunau feimeʻatokoní. Ko e ʻaho kovi taha ʻeni ʻo ʻeku moʻuí, ka ʻoku ou manatuʻi ʻeku teu ke mohe ʻi he pō ko iá ʻa ʻeku houngaʻia heʻema sila ʻi he temipalé. Neongo naʻe talaange ʻe he kau toketaá kia Sione ko e peseti pē ʻe 30 hono faingamālie ke moʻuí, ka naʻá ku ʻiloʻi kapau naʻá ma kei faivelenga pē, ne u maʻu ha faingamālie peseti ʻe 100 ke nofo mo ia ʻo taʻengata.”

ʻĪmisi
John in a hospital bed

Tā fakatātaaʻi ʻe Ben Sowards

Naʻe kamata kimo ʻa Sione ʻi ha meimei māhina ʻe taha kimui ai. Naʻá ne fakamatalaʻi e meʻa naʻá ne aʻusiá ʻo pehē: “Naʻe fakatupu ʻe he faitoʻó ke u puke lahi ange ʻi ha toe taimi heʻeku moʻuí. Naʻe ngangana hoku louʻulú, holo ʻaki e pāuni ʻe 41, pea ongoʻi ʻe hoku sinó hangē ka moveté. Naʻe toe uesia fakaeloto, fakaʻatamai, mo fakalaumālie foki au ʻe he kimó. Ne fetōʻaki ʻe moʻuí ʻi he ngaahi māhina ʻo e kimó, ʻo ʻi ai e taimi ne sai, kovi, pea fetōʻaki leva ʻi loto. Ka naʻá ku kei tui pē mo Heta ʻi he meʻá ni kotoa, ʻe fakamoʻui au ʻe he ʻOtuá. Naʻá ma ʻiloʻi ia.”

Naʻe lekooti ʻe Heta ʻene ngaahi fakakaukaú mo e ongó ʻo pehē: “Naʻe ʻikai ke u lava ke nofo toko taha ʻa Sione he falemahakí ʻi ha pō, ko ia naʻá ku mohe ai he pō kotoa pē ʻi he kiʻi sea molū ʻi hono lokí. Naʻe tokolahi e ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmili naʻe ʻaʻahi ange he lolotonga ʻo e ʻahó, ka ko e faingataʻa tahá ʻa e poʻulí. Naʻá ku faʻa sio fakamamaʻu ki he ʻaofí mo fifili pe ko e hā kuo palani ʻe he Tamai Hēvaní maʻamauá. Naʻe hē ʻeku fakakaukaú he taimi ʻe niʻihi ki ha ngaahi potu fakapoʻuli, pea meimei ʻākilotoa au ʻe heʻeku manavasiʻi naʻa mole ʻa Sione meiate au. Ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ko e ngaahi fakakaukau ia ko ʻení mei he Tamai Hēvaní. Naʻe fakaʻau ʻo tuʻo lahi ange ʻeku lotua ha fakafiemālié, pea naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ha mālohi ke u kei hoko atu.”

ʻOsi ha māhina ʻe tolu mei ai, naʻe tafa e vaʻe ʻo Sioné ke toʻo ha foʻi ngungu fōlahi mei ai. Naʻá ku ʻaʻahi kia Sione mo Heta ʻi he falemahakí ʻi he ʻosi ha ʻaho ʻe ua mei he tafá. Naʻa mau talanoa ki he fuofua taimi naʻá ku fetaulaki ai mo Sione ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú, fekauʻaki mo ʻena malí, kanisaá, pea mo e ngaahi lēsoni mahuʻinga taʻengata ʻoku tau ako ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Naʻe kole mai ʻa Sione ʻi he ʻosi ʻemau talanoá pe te u lava ʻo faingāue kiate ia. Naʻá ku talange te u fiefia ke fai ha tāpuaki pehē, ka ʻoku ou fie maʻu ke u tomuʻa fai ange ha ngaahi fehuʻi.

Naʻá ku fakahoko ange leva ha ngaahi fehuʻi naʻe ʻikai ke u palani ke fai pe teitei fakakaukau ki ai kimuʻa: “Sione, ʻokú ke maʻu nai ha tui ke ʻoua naʻa fakamoʻui koe.? Kapau ko e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ke ʻave koe ʻi hoʻo kei talavoú ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ke hoko atu ai hoʻo ngāué, ʻokú ke maʻu nai ha tui ke ke tukulolo ki Hono finangaló kae ʻoua naʻa fakamoʻui koe?

ʻI he folofolá, naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí pe ko ʻEne kau tamaioʻeikí ʻa e meʻafoaki fakalaumālie ʻo e fakamoʻui mahakí (vakai, 1 Kolinitō 12:9; T&F 35:9; 46:20) mo ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe ha taha ʻa e tui ke fakamoʻui ia (vakai, Ngāue 14:9; 3 Nīfai 17:8; T&F 46:19). Ka ʻi heʻeku talanoa mo Sione mo Heta mo fevahevaheʻaki e ngaahi fehuʻi ko ʻení, naʻe toe mahino lahi ange kiate kimautolu, kapau ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ke fakamoʻui ʻa e talavou leleí ni, ta ʻe toki lava pē ke maʻu ʻa e tāpuaki ko iá, kapau ʻe tomuʻa maʻu ʻe he ongomātuʻa lototoʻá ni ʻa e tui ke ʻoua naʻa fakamoʻuí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe fie maʻu ke ikunaʻi ʻe Sione mo Heta, tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e “tangata fakakakano” (Mōsaia 3:19) ʻa e fakahehema ʻiate kitautolu takitahá ke vili taʻeʻunua mo taʻetuku ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau fie maʻú mo pehē ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki aí.

Naʻa mau fakatokangaʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku kaunga ki he ākonga faivelenga kotoa pē: ko e tui mālohi ki he Fakamoʻuí ko hono tali loto fiemālie Hono finangaló mo ʻEne taimí ʻi heʻetau moʻuí—neongo kapau ko hono olá ʻoku ʻikai ko e meʻa ia naʻa tau ʻamanaki ki ai pe fie maʻú. ʻOku mahino, naʻe mei fie maʻu, fakaʻamua, mo kole ʻe Sione mo Heta ʻaki hona iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa, ke fakamoʻui. Ka ʻoku toe mahuʻinga ange, ke na “loto fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke na fai [maʻanauá], ʻo hangē ʻoku fakavaivai ʻe ha tamasiʻi siʻi ki heʻene tamaí” (Mōsaia 3:19). ʻIo, te na loto fiemālie ke “ʻoatu [hona] laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia” (ʻAmenai 1:26) mo lotu ʻi he loto fakatōkilalo, “ʻE Tamai, kapau ko ho finangalo, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42).

Naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa naʻe hangē kia Sione, Heta, pea mo au ko ha ngaahi fehuʻi fakatupu puputuʻú, ko ha konga ia ʻo ha sīpinga ʻo e ngaahi moʻoni fehangahangai ʻi he ongoongoleleí. Fakakaukau ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí: “Ko ia ʻoku kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia ʻiate ia; ka ko ia ʻoku mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú, ʻe maʻu ʻe ia ia” (Mātiu 10:39). Naʻá Ne toe fakahā foki, “Ka ko e tokolahi ʻoku muʻomuʻá te nau muimui; pea ko e muimuí ʻe muʻomuʻa” (Mātiu 19:30). Pea naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí ʻEne kau ākonga ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, “Pea ʻi hoʻo ngaahi leá ʻe fakavaivaiʻi ai ʻa e kau māʻolunga tokolahi, pea ʻe hakeakiʻi ʻi hoʻo ngaahi leá ʻa e kau maʻulalo tokolahi” (T&F 112:8). Ko ia, naʻe hangē naʻe fenāpasi tonu ʻa e maʻu ha tui ke ʻoua naʻa fakamoʻuí, mo e sīpinga mālohi ʻo e ngaahi moʻoni loloto fehangahangai ʻi he ongoongoleleí ko ia ʻoku fie maʻu ai ke tau fehuʻi, fekumi, pea mo tukituki ka tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻiló mo e mahinó (vakai, 3 Nīfai 14:7).

Naʻe pehē mai ʻa Sione ʻi he hili ʻene fakakaukauʻi ʻi ha taimi feʻunga ʻeku ngaahi fehuʻí mo talanoa mo hono uaifí: “ʻEletā Petinā, ʻoku ʻikai ke u fie mate. ʻOku ʻikai ke u fie mavahe meia Heta. Ka, kapau ko e finangalo ʻo e ʻEikí ke ʻave au ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, pea tā te u loto pē ki ai.”

Naʻe ake ʻi hoku lotó ʻa e houngaʻia mo tanganeʻia ʻi heʻeku sio tonu ki he fehangahangai ʻa e ongomātuʻa mali foʻoú ni mo e pole faingataʻa taha ʻo e ngaahi fekuki fakalaumālié kotoa—ke momoi fiemālie hona lotó ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakamālohia ʻeku tuí ʻi heʻeku siotonu ki he tuku ʻe he ongomātuʻá ni ʻena ngaahi holi vivili mo mahino ke fakamoʻuí kae “folo hifo ʻe he finangalo ʻo e Tamaí” (Mōsaia 15:7).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sione ʻene fakakaukaú ʻi heʻemau talanoá pea mo e tāpuaki naʻá ne maʻú ʻo pehē: “Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Petinā mo kimaua ʻa e fakakaukau meia ʻEletā Mekisuelé, ʻoku lelei ange ke ʻoua naʻa holomui ʻi he moʻuí. Naʻe fehuʻi mai leva ʻe ʻEletā Petinā kiate kimaua, ‘ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú mo maʻu ʻa e tui ke fakamoʻuí, ka ʻokú mo maʻu nai ʻa e tui ke ʻoua naʻa fakamoʻuí?’ Naʻe foʻou ʻa e fakakaukau ko ʻení kiate au. Ko hono moʻoní, ko ʻene fehuʻi maí pe naʻá ku maʻu nai ha tui ke tali e finangalo ʻo e ʻOtuá kapau ko Hono finangaló ke ʻoua naʻa fakamoʻui au? Kapau kuo hokosia e taimi ke u hū ai ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻo fakafou ʻi he maté, kuó u mateuteu nai ke loto ki ai mo tali ia?”

Naʻe hoko atu ʻa Sione: “Naʻe ngali tuʻutuʻu-hala ke maʻu ha tui ke ʻoua naʻa fakamoʻuí; ka naʻe liliu ʻe he foʻi fakakaukau ko iá ʻa ʻeku fakakaukaú mo hoku uaifí peá ma fakaʻatā ai ke ma falala kakato ki he palani ʻa e Tamaí maʻamauá. Naʻá ma ako ai naʻe fie maʻu ke ma maʻu ʻa e tui ko e ʻEikí ʻoku pulé, tatau ai pē pe ko e hā hono olá, pea te Ne tataki kimaua mei he feituʻu ʻokú ma ʻi aí ki he feituʻu ʻoku fie maʻu ke ma ʻi aí. Ko e taimi naʻá ma lotu aí, naʻe liliu ʻema kolé mei he ‘ʻAloʻofa ʻo fakamoʻui aúʻ ki he ‘ʻAloʻofa muʻa ʻo foaki mai kiate au ʻa e tui ke u tali ha ola pē kuó Ke teuteu maʻakú.’

“Naʻá ku tui fakapapau au, koeʻuhí ko ʻEletā Petinaá ko ha ʻAposetolo, te ne tāpuakiʻi ʻa e ngaahi ʻelemēniti hoku sinó ke nau lelei, pea te u tuʻu mei he mohengá ʻo hulohula pe fai ha faʻahinga meʻa lahi hangē ko iá! Ka ʻi heʻene tāpuakiʻi au ʻi he ʻaho ko iá, naʻá ku fakatumutumu ʻi he meimei faitatau ʻa e ngaahi lea naʻá ne fakaʻaongaʻí mo e ngaahi lea ʻa ʻeku tangataʻeikí, ʻeku tamai ʻi he fonó, pea mo ʻeku palesiteni fakamisioná. Naʻá ku fakatokangaʻi, ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai mahuʻinga ia pe ko e nima ʻo hai ʻoku hilifaki ʻi hoku ʻulú. ʻOku ʻikai feliliuaki e mālohi ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku fakahā fakafoʻituitui mai kiate kitautolu Hono finangaló ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí.”

ʻĪmisi
wife laying on husbands chest

Naʻe tohi ʻe Heta ʻo pehē: “Naʻá ku puputuʻu lahi he ʻahó ni. Naʻá ku tui pau ʻe hilifaki ʻe ʻEletā Petinā hono nimá ki he ʻulu ʻo Sioné ʻo fakamoʻui kakato ia mei he kanisaá. Naʻá ku ʻilo ʻe lava ke fakamoʻui ia tuʻunga ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻá ku fie maʻu moʻoni ia ke hoko. Naʻá ku ilifia ʻi he hili ʻene akoʻi kimaua ʻi he tui ke ʻoua naʻa fakamoʻuí. Naʻe ʻikai ke teitei mahino ia kiate au ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻe ala kau ʻi he palani ʻa e ʻEikí ʻa e mole hoku husepānití, ʻo aʻu mai ki he taimi ko ʻení. Naʻe fakafalala ʻeku tuí ʻaʻaku ʻi he ngaahi ola naʻá ku fie maʻú. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai hano mālohi. Neongo naʻe ʻuluaki fakamanavahē, ka naʻe iku ʻo fakatauʻatāinaʻi au ʻe he tui ke ʻoua naʻa fakamoʻuí, mei he loto hohaʻá. Naʻá ne ʻai ke u falala kakato naʻe ʻafioʻi lelei ange au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní ʻiate au, pea te Ne fakahoko ʻa e lelei tahá maʻaku mo Sione.”

Naʻe fai ha faingāue, pea ʻosi atu ha ngaahi uike, ngaahi māhina, pea mo ha ngaahi taʻu. Naʻe fakaofo e puli atu e kanisā ʻo Sioné. Naʻe lava ʻo fakaʻosi ʻene ako he ʻunivēsití mo maʻu haʻane ngāue maʻuʻanga moʻui vāhenga lelei. Naʻe hoko atu ʻe Sione mo Heta hono fakamālohia ʻena feohí mo na fiefia fakataha he moʻuí.

Naʻá ku maʻu kimui ange ha tohi meia Sione mo Heta ʻo fakahā mai kuo toe foki mai ʻa e kanisaá. Naʻe toe kamata ʻa e kimó pea fakataimi-tēpileʻi mo e tafá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sione ʻo pehē: “Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e ongoongó ni ko e meʻa fakalotomamahi kia Heta mo aú, ka naʻá ma puputuʻu ai. Naʻe ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa naʻe ʻikai ke ma ako ʻi he ʻuluaki taimí? Naʻe fie maʻu nai ʻe he ʻEikí ha meʻa lahi ange meiate kimaua?

“Ko ia, naʻá ku kamata lotua leva ha mahino mo ha tokoni mei he ʻEikí ke mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ʻoku toe hoko mai ai e kanisaá. Naʻá ku maʻu ʻa e talí he lolotonga ʻeku lau e Fuakava Foʻoú ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻá ku lau ʻa e fakamatala kia Kalaisi mo ʻEne Kau ʻAposetoló ʻi he tahí, he taimi naʻe tō ai ʻa e matangí. Naʻe ō ʻa e kau ākongá ke fehuʻi ki he Fakamoʻuí, ʻi heʻenau manavasiʻi naʻa ngoto ʻa e vaká, ʻʻEiki, ʻoku ʻikai [koā] te ke tokangaʻi te tau mate?” Ko e meʻa tonu ʻeni naʻá ku ongoʻí! ʻOku ʻikai koā te Ke tokangaʻi ʻoku ou kanisā? ʻOku ʻikai koā te Ke tokangaʻi ʻokú ma fie kamata ha fāmili? Ka naʻá ku maʻu ʻeku talí ʻi he hoko atu ʻeku lau ʻa e talanoá. Naʻe ʻafio atu ʻa e ʻEikí kiate kinautolu peá Ne folofola, ʻʻA kimoutolu ʻoku siʻi hoʻomou tuí,ʻ pea mafao atu Hono toʻukupú ʻo Ne lolomi ʻa e tahí.

“Naʻe pau ke u fehuʻi kiate au ʻi he momeniti ko iá, ʻʻOku ou tui moʻoni koā ki he meʻá ni? ʻOku ou tui moʻoni koā naʻá Ne lolomi ʻa e tahí ʻi he ʻaho ko iá? Pe ko ha talanoa mālie nai pē ia ke lau?ʻ Ko e talí: ʻOku ou tui, pea koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi naʻá Ne lolomi ʻa e tahí, naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá, te Ne fakamoʻui au. Naʻe faingataʻa ke u fakaleleiʻi ʻa e fie maʻu ke u tui kia Kalaisí pe mahino Hono finangaló ʻo aʻu mai ki he taimi ko ʻení. Naʻá ku lau ia ko ha meʻa mavahevahe ʻe ua, pea naʻá ku ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú na fepaki. Naʻá ku fehuʻi ʻo pehē, ‘Ko e hā ka u ka tui ai kapau ko Hono finangalo aofangatukú ē ʻa e meʻa ʻe hokó?’ Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he hili ʻo e meʻá ni ko e tuí—ʻi hoku tūkungá—naʻe ʻikai ko e ʻilo pē te Ne fakamoʻui aú, ka te Ne lava ʻo fakamoʻui au. Naʻe pau ke u tui te Ne lava, pea tatau ai pē pe ʻe hoko, ko e meʻa pē ia ʻAʻana.

“ʻI heʻeku tuku ke fakataha ʻa e ongo foʻi fakakaukau ko iá ʻi heʻeku moʻuí, ke tukutaha ʻa e tuí kia Sīsū Kalaisi mo tukulolo kakato ki Hono finangaló, naʻá ku maʻu ha fiemālie mo ha nonga lahi ange. Kuo fakaofo moʻoni ke fakatokangaʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí heʻetau moʻuí. Kuo tuʻu totonu e ngaahi meʻá, hoko mo e ngaahi maná, pea ʻoku tau loto fakatōkilalo maʻu pē ke mamata ki hono fakahā mai e palani ʻa e ʻOtuá.”

ʻOku kaunga moʻoni e angatonú mo e tuí ki hono hiki ʻo e ngaahi moʻungá—kapau ʻoku fakahoko ʻe he hiki ʻo e ngaahi moʻungá ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau mo Hono finangaló. ʻOku kaunga moʻoni ʻa e angatonú mo e tuí ki hono fakamoʻui ʻo e mahakí, tulí, mo e pipikí—kapau ʻoku fakahoko ʻe he faʻahinga fakamoʻui peheé ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau mo Hono finangaló. Ko ia, naʻa mo ʻetau maʻu e tui mālohí, he ʻikai hiki ha ngaahi moʻunga lahi ia. Pea he ʻikai ke fakamoʻui kotoa ʻa e mahakí mo e vaivaí. Kapau ʻe taʻofi e fakafepaki kotoa pē, toʻo atu mo e mahaki kotoa pē, pea ʻe uesia leva ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo e palani ʻa e Tamaí.

ʻĪmisi
mother with son in a wheelchair

Ko e konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau ako ʻi he moʻui fakamatelié, ʻe toki lava pē ke maʻu tuʻunga ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia mo tofanga ai he taimi ʻe niʻihí. Pea ʻoku ʻamanaki mo falala mai ʻa e ʻOtuá ke tau fehangahangai fakataimi mo e faingataʻa fakamatelié, pea te tau lava ʻi Heʻene tokoní ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau ʻiló pea mo aʻusia ʻa e tuʻunga te tau aʻusia ʻi he taʻengatá.

Ko e ʻUhinga ʻo e Meʻa Kotoa Peé

Ko e talanoa ko ʻeni kau kia Sione mo Hetá ʻoku fakatou angamaheni mo fakaofo. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ongomātuʻa toki malí ni ha Kāingalotu faivelenga, tauhi fuakava ʻe lauimiliona he funga māmaní, ʻa ia ʻoku nau vilitaki atu ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻí mo tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí mo ha ʻamanaki haohaoa moʻoni (vakai, 2 Nīfai 31:19–20). Naʻe ʻikai ngāue ʻa Sione mo Heta ʻi ha ngaahi fatongia fakatakimuʻa ʻiloa he Siasí, naʻe ʻikai ke na kāinga mo e Kau Taki Māʻolungá, pea naʻá na veiveiua mo manavasiʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku angamaheni ʻena talanoá ʻi ha konga lahi ʻo e ngaahi tafaʻaki ko ʻení.

Ka ne tāpuekina ʻa e talavou mo e finemui ko ʻení ʻi ha ngaahi founga kāfakafa ke na ʻilo ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ki he taʻengatá ʻo fakafou he mamahí mo e faingataʻá. Kuó u vahevahe mo kimoutolu ʻa e talanoá ni koeʻuhí naʻe iku mahino kia Sione mo Heta, ʻa ia ʻokú na tatau mo hamou tokolahi, ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ʻikai holomuí ʻi he moʻuí. Ko ia, ʻoku ʻikai fekauʻaki ʻataʻatā pē ʻena aʻusiá mo e moʻuí pe ko e maté; ka naʻe fekauʻaki ia mo e akó, moʻuí, mo ʻene hokó.

Ko hona talanoá, ki hamou tokolahi, kuo hoko, pe ʻe lava ke hoko ko homou talanoa. ʻOku mou fehangahangai, pe kuo mou fehangahangai, pe te mou fehangahangai mo ha ngaahi pole tatau ʻi hoʻomou moʻuí ʻaki e lototoʻa mo e fakakaukau fakalaumālie tatau naʻe maʻu ʻe Sione mo Hetá. ʻOku ʻikai ke u ʻilo e ʻuhinga ʻoku ako ai ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e taʻengatá ʻo fakafou he ʻahiʻahí mo e faingataʻá—kae ako ʻe ha niʻihi kehe ia ʻa e meʻa tatau ʻo fakafou he fakahaofí mo e fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo e ngaahi ʻuhingá kotoa, ngaahi taumuʻá kotoa, pea ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e taimi ʻa e ʻEikí. Te ta lava ke lea fakataha mo Nīfai, “ʻoku ʻikai [ke ta] ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē” (1 Nīfai 11:17).

Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ou ʻilo pau. ʻOku ou ʻilo ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie kitautolu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa. ʻOku ou ʻilo ko e Tamai Taʻengatá ko e tupuʻanga ia e palani ʻo e fiefiá. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku ou ʻilo naʻe ʻai ʻe Sīsū ke malava e palani ʻa e Tamaí tuʻunga ʻi Heʻene Fakalelei taʻe- fakangatangata mo taʻengatá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e ʻEiki, ʻa ia naʻe “fakavolu, [fakamamahiʻi], [mo] [kafo maʻatautolú],”2 te Ne lava ʻo fakafiemālieʻi mo fakamālohia “hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:12). Pea ʻoku ou ʻiloʻi ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo e moʻui fakamatelié ke ʻoua ʻe holomui pea tuku hotau loto fakafoʻituituí ke “folo hifo ʻe he finangalo ʻo e Tamaí” (Mōsaia 15:7).

Neongo ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e founga, taimi, feituʻu pea mo e ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení, ka ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku nau moʻoni. Pea ʻoku ou ʻiloʻi, ʻi hoʻomou vilitaki atu ʻi hoʻomou moʻuí ʻo tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí, te mou maʻu ʻa e mālohi ke ʻoua ʻe holomuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neal A. Maxwell, ““Apply the Atoning Blood of Christ,” Ensign, Nov. 1997, 22.

  2. “Sīsū ʻo Nasaleti,” Ngaahi Himi, fika 95.