2016
Tokoniʻi ʻo e Toʻu Tupú ke Faiakó
August 2016


FAIAKO ʻI HE FOUNGA ʻA E FAKAMOʻUÍ

Tokoniʻi ʻo e Toʻu Tupú ke Faiakó

ʻOku fie maʻu ke faiako ʻa e toʻu tupú, pea te nau lava ʻo faiako lelei ʻo ka tokoniʻi.

ʻĪmisi
youth teaching

ʻOku fie maʻu ke faiako ʻa e toʻu tupú. Naʻe fakamahinoʻi ʻeni ʻe he ʻEikí ʻi he taimi naʻá Ne ʻomi ai ʻa e ngaahi fatongia ʻo ha taulaʻeiki:

“Ko e fatongia ʻo e taulaʻeikí ke malanga, akonaki (faiako), fakamatala, naʻinaʻi, mo fai papitaiso, pea ʻoatu ʻa e sākalamēnití.” (T&F 20:46; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻOku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi ha ngaahi veesi siʻi pē mei ai, ʻa e fatongia ʻo e kau akonakí (faiakó) mo e kau tīkoní ke akonaki (faiako) mo fakamatala (vakai, T&F 20:58–59). Ko hono moʻoní ʻoku fie maʻu ʻe heʻetau kau talavoú mo e kau finemuí kotoa ʻa e faingamālie ke toutou faiakó.

Ko Hono ʻAonga ʻo e Akoʻi ʻe he Toʻu Tupú ʻa e Toʻu Tupu Kehé

Naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e faiako haohaoa. ʻOku tokoni ʻa e akoʻí ke muimui ai ʻa e toʻu tupú ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea hoko ʻo tatau ange mo Ia. ʻOku toe teuteuʻi foki ʻe he akoʻí ke nau hoko ko e kau faifekau, mātuʻa, mo e kau taki ʻi he Siasí. Ko e taimi ʻoku faiako ai ʻa e toʻu tupú, kuo pau ke nau ako ʻa e ongoongoleleí mo moʻui ʻaki ia. Kuo pau foki ke nau maʻu ʻa e Laumālié ka nau lava ʻo faiako (vakai, T&F 42:14). Ko hono olá, ʻoku faʻa ako lahi ange ʻa e toʻu tupu ʻoku faiakó mo maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange ki he tefitó ʻi he kau mēmipa ʻo e kalasí.

ʻIkai ngata aí, ʻoku maʻu ʻe he toʻu tupu ʻoku faiakó ha lotofalala, ako e ngaahi taukei fakafaiakó, mo kamata ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau ʻiló. ʻOku toe ako foki ʻe he toʻu tupu kuo nau maʻu faingamālie ke hoko ko ha kau faiakó ke hoko ko ha kau ako mo ha kau mēmipa lelei ange ʻo e kalasí.

Ko e hā mo ha toe meʻa lahi ange, ka ko e toʻu tupu kuo akoʻí ʻoku faitāpuekina foki. ʻOku faʻa fakafanongo mo kau lahi ange ʻa e toʻu tupú ʻi he taimi ʻoku faiako ai honau toʻú. ʻOku fakamālohia ʻa e anga fakakaumeʻá ʻi he taimi ʻoku aleaʻi ai ʻe he toʻu tupú ʻa e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí pea ʻi ai mo e Laumālié. Pea ʻoku faʻa malava lelei ange ke fetokoniʻaki ʻa e toʻu tupú ʻi hono fakaleleiʻi ʻo e ngaahi palopalema angamahení.

ʻE Tokoniʻi Fēfē ʻe he Kau Taki Kakai Lalahí ke Lavameʻa ʻa e Toʻu Tupú?

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e toʻu tupú, ʻoku fatongiaʻaki leva ʻe he kau takí ʻa hono fakapapauʻi ʻoku nau ʻulungaanga taau mo ʻi ha ʻātakai fakalaumālie. Ko e hā leva ʻe lava ke fai ʻe he kau taki kakai lalahí ke tokoniʻi ʻa e toʻu tupú ke nau hoko ko e kau faiako lavameʻá?

Muimui ʻa e kau taki kakai lalahí ʻi he Laumālié he taimi ʻoku fakaafeʻi ai e toʻu tupú ke nau faiakó.1 ʻOku ʻikai mateuteu ha toʻu tupu ʻe niʻihi ke faiako, pea kuo pau ke tokanga ʻa e kau takí ke ʻoua naʻa ongoʻi taʻefiemālie ʻa e toʻu tupu ko ʻení. ʻOku mateuteu ha toʻu tupu ʻe niʻihi ke akoʻi ha konga pē ʻo e lēsoní, ka ʻoku lava ha niʻihi ia ke akoʻi kakato ʻa e lēsoní. Ka neongo ia ʻoku totonu maʻu pē ke nau kau ʻi ha konga ʻo e faiako ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi lēsoní, ʻoku ʻikai totonu ke nau faiako ʻi he lēsoni kotoa pē. ʻI he ngaahi kalasi īkí, ʻoku totonu ke fakapapauʻi ʻe he kau takí ʻoku ʻikai ke kole ki he toʻu tupú ke nau toutou faiako. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku totonu ke akoʻi ʻe he kau taki kakai lalahí ʻa e ngaahi lēsoni ʻe niʻihi tautautefito ki he ngaahi lēsoni ʻoku faingataʻa honau tefitó. Ka ko hono fakakatoá, ʻoku fiemaʻu ke sio ʻa e toʻu tupú ki he kau taki kakai lalahí ki he ngaahi founga fakafaiako totonú.

ʻE lava ʻa e kau taki kakai lalahí pe mātuʻá ke ngāue fakatāutaha mo e toʻu tupú ʻo tokoni ke teuteuʻi ʻenau lēsoní. ʻOku kau ʻi he tokoni ko ʻení ha kole ki he toʻu tupú ke nau tomuʻa lau ʻa e lēsoní ʻi ha uike ʻe taha kimuʻa,2 fokotuʻu ange ke nau lotua ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke nau akoʻí, fokotuʻu ha palani ʻo e lēsoní, mo nau akoako akoʻi fakataha ʻa e lēsoní. Ko e taimi ʻe maʻu ai ʻe he toʻu tupú ha fakahā he lolotonga ʻo e teuteú, ʻe lava ʻa e kau takí ʻo tokoni ke nau fakatokangaʻi ia.

ʻE lava ʻa e kau taki kakai lalahí ʻo tokoniʻi ʻa e toʻu tupu ʻoku faiakó ʻi hono fokotuʻu ha ngaahi fehuʻi ke fakaʻaiʻai ʻa e fealēleaʻakí, fakaafeʻi e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē ʻa e moʻoní. ʻE lava foki ʻe he kau takí ʻo tokoni ke ako e toʻu tupú ke nau fakalongolongo ʻi he hili hono fai ha fehuʻí, ke ʻoange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha taimi ke maʻu ai ha fakahā.

ʻE lava ʻe he kau taki kakai lalahí ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní ke vahevahe ha ngaahi aʻusia mo ha ngaahi fakamoʻoni fakatāutaha ʻe tokoni ki he toʻu tupú ke nau ʻilo ʻoku ʻikai ke nau tuēnoa ʻi honau ngaahi faingataʻá pea ʻoange ha ʻamanaki lelei ke nau ikunaʻi ai ia. ʻOku fie maʻu ʻe he toʻu tupú ʻa e poto mo e taukei ʻoku foaki ange ʻe he kau taki kakai lalahí. ʻOku totonu foki ke fakamahinoʻi ʻe he kau takí ʻa e tokāteliné ʻi he taimi ʻoku fie maʻu aí.

Ke fakaʻehiʻehi ʻa e kau taki kakai lalahí mei hono puleʻi ʻo e lēsoní ʻo aʻu ai pē kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e toʻu tupu ʻoku faiakó. Neongo ia, ʻe lava ke mateuteu ʻa e kau takí ke fai ha poupou ʻaki haʻanau tomuʻa ako ʻa e ngaahi nāunau ʻo e lēsoní mo lotua e founga te nau lava ai ʻo tokoniʻi lelei taha ʻa e toʻu tupu ʻoku faiakó.

ʻE Lava ʻa e Toʻu Tupú ke Faiako, mo Faiako Lelei

Naʻe kole mai kimuí ni ke u faiako fakataimi ki he kalasi Lautohi Faka-Sāpate taʻu 12 mo e taʻu 13 hoku uōtí. Naʻá ku kole ki hoku foha taʻu 13 ke tokoni mai he faiakó. Naʻá ma palani fakataha ha lēsoni. Naʻe fai ʻe Sēkope ʻa e ʻuluaki konga ʻo e lēsoní, ʻo huluʻi ha foʻi vitiō nounou, vahevahe ha ngaahi potufolofola fekauʻaki mo ʻema tefitó, mo fai ha ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau. Naʻe toe fehuʻi foki ʻe Sēkope ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe ko e hā e meʻa naʻa nau ongoʻí mo tokoniʻi kinautolu ke nau fakatokangaʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he konga hono ua ʻo e lēsoní, naʻá ku ʻai ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau feakoʻiʻaki ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. Hili ia peá ma fakaafeʻi kinautolu ke nau akoʻi ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ki honau fāmilí ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻá ma fai ha ʻīmeili ki he mātuʻá, ʻi he ʻosi ʻa e kalasí, ʻo fakahoko kiate kinautolu ʻema fakaafé.

Ko e taimi naʻá ku ʻeke ai kia Sēkope ʻene ongo fekauʻaki mo e lēsoní, naʻá ne pehē, “Naʻe fuʻu sai ʻaupito. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻa e Laumālié he naʻe ʻikai te u teitei tui ʻe lava ʻo ʻilo ʻe hoku kaungā kalasí ʻa e tali ki heʻeta ngaahi fehuʻí, ka naʻa nau ʻiloʻi.”

ʻOku fie maʻu ke faiako ʻa e toʻu tupú, pea te ke lava ʻo tokoni ke nau lavameʻa. ʻI heʻenau fai iá, ʻe tupulaki ʻenau fakamoʻoní, pea te nau mateuteu lelei ange ai ke hoko ko ha kau faifekau, mātuʻa, mo e kau taki ʻi he Siasí. Kae mahuʻinga angé, te nau hoko ʻo tatau ange ai mo e Fakamoʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku fealēleaʻaki ʻa e kau palesiteni ʻo e kōlomu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo honau kau taki kakai lalahí pe ko hai ʻi he toʻu tupú te ne akoʻi e lēsoni ka hokó (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí [2010]).

  2. Koeʻuhí ʻoku hoko mai ʻa e fakahaá ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30), ko hono lau e lēsoní ʻi ha uike ʻe taha kimuʻá ʻokú ne ʻoange ai ki he kau faiakó ha taimi ke nau maʻu ai ha fakahā.