2016
Tuku ke Hoko ʻa e ʻOtuá Ko Hoʻo Tokotaha Tā Palani
Sānuali 2016


Tuku ke Hoko ʻa e ʻOtuá Ko Hoʻo Tokotaha Tā Palani

ʻE lava ke lelei ange hoʻo moʻuí ʻi he meʻa ʻokú ke fakakaukauá.

ʻĪmisi
Architectural drawing of a building and lumber, nails and a hammer.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Bryan Beach

Te ke lava ʻo feia e ngaahi meʻa lahi ʻi he moʻuí ʻi he lahi ange hoʻo mahinó tupu mei hoʻo ngaahi aʻusiá. ʻOku tatau ai pē pe ko haʻo fuʻu fiefia ʻo tukunoaʻi e ngaahi fakahinohino ki he founga hono fokotuʻu ha nāunau fale ʻoku lau miliona hono ngaahi kongokongá pe akoʻi pē koe ki hono tā ongo ʻo ha faʻahinga meʻalea fakamūsika pe ko e fē ʻoku ongo lelei tahá, ʻoku taʻefakangatangata hoʻo malava ko ia ke ako ʻi he ʻahiʻahí mo e fehalākí.

Ko e meʻá pē, ʻoku ʻikai faʻa faingofua ʻa e founga ko iá.

Fakaʻuta ange kapau ko ha meʻa ʻoku faingataʻa moʻoni. Fēfē nai kapau ko koe ʻokú ke fakaʻutoʻuta hono langa ho falé pea ʻoku fokotuʻunga ʻi muʻa ʻiate koe ʻa e kotoa ʻo e ngaahi nāunau langá? ʻOkú ke lava nai ʻo fakakaukauloto atu ki he fuʻu fokotuʻunga nāunau ko iá? Ngaahi konga papa, faʻo, paipa, uaea, ngaahi meʻangāue mo e meʻa kotoa pē te ke fie maʻu ke langa ʻaki ha fale fakaʻofoʻofa maʻau mo ho fāmilí.

Te ke kei fie hoko atu pē kae toki fakakaukauʻi lolotonga hoʻo langá? Pe te ke fie maʻu tokoni mei ha taha ʻokú ne ʻiloʻi tonu ʻa e founga lelei taha ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi nāunau?

ʻOku tatau tofu pē mo hotau halafononga ʻi he moʻuí. ʻOku tau fie maʻu kotoa ʻa e tokoní ki hono langa hake ʻetau moʻuí. Pea ʻoku ʻikai ha toe tufunga lelei ange ke tau hanga ki ai ka ko e ʻOtuá.

Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: “ʻE hanga ʻe he ʻEikí ʻo tāpuekina hoʻo moʻuí ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa te ke lava ʻiate koe peé Te Ne fakalahi ho ngaahi faingamālié, ʻai ke toe fālahi ange hoʻo vakaí, mo fakamālohia koe. Te Ne foaki atu ʻa e tokoni ʻokú ke fie maʻu ke matuʻuaki ʻaki ho ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá. Te ke maʻu ha fakamoʻoni mālohi ange pea ʻilo ʻa e fiefia moʻoní ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻa hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, mo ongoʻi ʻa ʻEna ʻofa ʻiate koé” ([2011], 43).

ʻI he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea fakakau Ia ʻi heʻetau ngaahi palaní, ʻoku tau hoko ʻo hangē ko ia ʻoku tau fie maʻú—kae ʻikai ko ia naʻa tau fakakaukau ne tau loto ki aí.

Ko ʻeni ha niʻihi tokosiʻi ne nau ʻilo ha palani lelei ange ʻi he meʻa ne nau fili maʻanautolú ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá.

Tukuange ʻa e Fetāʻakí

ʻĪmisi
Line drawing of a man praying and a bubble with the scriptures in it.

ʻI ha ngaahi vitiō ʻi he mormonchannel.org, ʻoku vahevahe ai ʻe ha tangata kei talavou ko Papa ʻa ʻene talanoa fekauʻaki mo ʻene moʻuí.1 Naʻe tupu hake ʻa Papa ʻi ha ʻapi fekeʻikeʻi, ʻa ia ne fakapoongi ai ʻene tamaí ʻi he taimi naʻá ne kei taʻu tolu aí.

Naʻe tupu hake ʻa Papa ʻo fili ʻa e tōʻonga moʻui tatau pē naʻá ne mamata maʻu pē aí. Naʻá ne kau ki ha kau kengi pea fuhu mo ha taha pē naʻe fakafetau ange kiate ia. ʻI heʻene ʻi he ako māʻolungá, naʻá ne ʻilo ai ʻe vavé ni pē haʻane iku ki he ʻapi pōpulá. Pea naʻe ʻikai ke ne tokanga ki ai.

Naʻe tokoni mai ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi taimi mohufili ko eni ʻi he moʻui ʻa Papá, naʻá ne fetaulaki ai mo ha fāmili Siasi ne nau fakahaaʻi ange kiate ia ʻa e angaʻofá mo e angaleleí. Naʻe teʻeki ke ne feohi mo ha kakai pehē kimuʻa—ha kakai ʻoku fotu mai mei ai ʻa e manavaʻofá mo e ʻofá. Naʻe kamata ke ne fakaʻaongaʻi ha taimi ke feohi mo kinautolu ʻi he lahi taha naʻá ne ala lavá. ʻI he taimi naʻá ne fehuʻi ange ai ki he fāmilí pe ko e hā ne nau fai pehē ange aí, naʻa nau pehē naʻe tupu ia mei heʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Naʻá ne fie ʻilo ki he meʻa ne nau ʻiló. Naʻe kamata ke ne lotu mo ako e folofolá. Pea tuaiekemo naʻá ne ongoʻi ha meʻa ne teʻeki ke ne ongoʻi kimuʻa. “Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate au!” Ko Papa ia. ʻI he tokoni mai ʻa e ʻOtuá, naʻe kamata ke toe langa hake ʻe Papa ʻene moʻuí ʻo fakavaʻe ʻia Sīsū Kalaisi, ʻo siʻaki ʻene moʻui motuʻá.

“Naʻe liliu hoku natulá. ʻOku ou maʻu ha moʻui foʻou mei he moʻui ne u ʻi aí. ʻOku ʻi ai ʻeni ʻeku taumuʻa ʻi he taimí ni. ʻOkú ne pehē, ʻOku ʻi ai hoku ikuʻanga.” “ʻOku ʻi ai ha feituʻu ʻoku ou ʻalu ki ai.”

ʻI he ngaahi ʻahó ni ʻoku mamata ai ʻa Papa ki hono kahaʻú ʻaki ʻa e fakatuʻamelie, tui, mo e ʻamanaki lelei. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻilo, ʻoku ngata pē ʻia Sīsū Kalaisi, ʻi heʻeku tui kiate Iá, te ne tokoniʻi au ke u aʻusia ʻa e feituʻu ʻoku ou fie ʻi aí.”2

Liliu e Fonongá

ʻĪmisi
A man pruning a currant bush.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Hiu B. Palauni (1883–1975), ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha aʻusia ki hano meʻangāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻene moʻuí ʻo ope atu ʻi he meʻa naʻá ne mei fai ʻiate ia peé.

Naʻe ngāue ʻa Hiu ʻi he kautau Kānatá pea naʻá ne kau ʻi he fakahokohoko ke hiki hake ki he tuʻunga kēnoló. Naʻá ne ngāue, ʻamanaki lelei, mo lotua ke ne maʻu ʻa e foʻi hiki-tuʻunga ko iá ʻi ha taʻu eni ʻe 10.

ʻI he taimi naʻe ʻatā ai ʻa e tuʻungá, naʻe ʻikai lava ke ne maʻu ia koeʻuhí pē ko ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Ko e foʻi ʻuhingá pē ia, pea ne nau talaange pē kiate ia.

Naʻe ʻita lahi ʻaupito ʻa Hiu. Naʻá ne pehē: “Ne u foki mai ʻi he lēlué … mo ha loto lavea moʻoni mo e loto mamahi ʻi hoku laumālié. … ʻI heʻeku aʻu atu ki hoku tēnití, … ne u tolongi hoku tataá ʻi he funga mohengá. Naʻá ku kuku hoku tuké, peá u kalokalo hake ki he langí. Ne u pehē, ʻʻE ʻOtua, ko e hā kuó Ke fai ai ʻeni kiate aú? Kuó u ʻosi fai ʻa e meʻa kotoa pē ne u lava ke aʻusia ai ʻa e taumuʻa ko ʻení. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ne u mei lava ʻo fakahoko—naʻe totonu ke u fai—ne u taʻe fakahoko. Ko e hā kuó Ke fai ai ʻeni kiate aú?ʻ Naʻá ku ʻi he ʻahu ʻo e mamahí.”3

Ne toki manatuʻi hake leva ʻe Hiu haʻane aʻusia mei he ngaahi taʻu kimuʻá. Naʻá ne fakatau ha faama ne kapu ʻe ha vao fuamelie. ʻI hono taʻe tutuʻú, ne ʻikai pē fakafua mai ʻa e ngoué ni. Ko e meʻa pē naʻá ne fie maʻú ke hako ʻo loloa ange.

Ko ia naʻe tutuʻu lahi ia ʻe Hiu. Hili iá, naʻá ne mamata ki ha fanga kiʻi toʻi ʻi he vaʻa kotoa pē ne tutuʻú. Naʻa nau fotu ʻo hangē ko e loʻimatá. Naʻá ne talaange ki he vao fuamelié, “Ko au ʻa e tauhi ngoue ʻi hení.” Naʻe ʻilo ʻe Hiu ʻa e meʻa ne fie maʻu ʻe he ngoue ko iá, pea naʻe ʻikai ko ha fuʻu ʻakau fakamalumalu.

Naʻe haʻu ʻa e aʻusia ko iá ki heʻene fakakaukaú lolotonga ʻene fefaʻuhi mo hono fakasītuʻaʻi ʻa e hiki-tuʻungá meiate iá. “Naʻá ku ongoʻi ha leʻo, pea naʻá ku ʻiloʻi ʻa e leʻo ko ʻení. Ko e leʻo pē ia ʻoʻokú, pea naʻe pehē mai ʻa e leʻó, ʻKo au ʻa e tangata tauhi ngoue ʻi hení. ʻOku ou ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ou fie maʻu ke ke faí.’ Naʻe matoʻo atu meiate au ʻa e loto ʻitá, pea naʻá ku tūʻulutui hifo ʻi he veʻe mohengá ʻo kole fakamolemole koeʻuhí ko ʻeku loto taʻehoungaʻiá. …

“… Pea ko e ʻosi ʻeni ha meimei taʻu ʻe 50, ʻoku ou hanga hake ai ki he ʻOtuá mo pehē ange, ‘Mālō ʻaupito Tangata Tauhi Ngoue, hoʻo ʻauhani aú, ʻa hoʻo maʻu ha ʻofa feʻunga ke ke lava ʻo ʻai ke u mamahí.’”4

Naʻe teʻeki pē ke hoko ʻa Hiu ia ko ha kēnolo. Naʻe ʻi ai ha palani kehe ia ʻa e ʻEik maʻa Palesiteni Palauni. ʻI he hoko ʻa e ʻEikí ko e tokotaha tā palani ʻa Palesiteni Palauní, naʻe hoko ʻene moʻuí ko ha faʻunga fisifisimuʻa.

Ko e Kamata mei he Halaʻataa

ʻĪmisi
Two people visiting a man who is sick in bed. Depicts Alma and Amulek visiting Zeezrom who has asked to be healed.

Mahalo pē ʻoku ʻikai hangē ʻoku huʻungamālié hoʻo moʻuí ʻo ka ui koe ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá ko ha “fānau ʻo heli.” Ka ko e meʻa ia naʻe hoko kia Sisolomé, ʻa ia ko ha loea ʻi he Tohi ʻa Molomoná. (Vakai ki he ʻAlamā 11:23.)

Naʻe malanga ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻi he fonua ne feinga ai ʻa Sisolome ke tānaki paʻanga ʻi heʻene ngāue fakaloeá ʻaki ʻene ueʻi hake ʻa e kakaí ke nau fakafepakiʻi ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki. Naʻe feinga ʻa Sisolome ke kākaaʻi ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻi heʻene ngaahi fehuʻí, ka naʻa na tali mo valokiʻi ia. Naʻe fakahā ʻe he Laumālié ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa Sisolomé kiate kinaua. (Vakai ki he ʻAlamā 11–12.)

ʻI he hoko atu ʻa e fetalanoaʻakí, naʻe moʻutāfuʻua ʻa Sisolome ʻo ne fakalongolongo. Naʻe kamata ke ne fakatokangaʻi ʻene ngaahi fehālākí mo ongoʻi mātuʻaki halaia moʻoni ʻi heʻene ngaahi angahalá mo ʻene takihalaʻi ʻa e kakaí. Naʻá ne feinga leva ke fakafoki ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi maumau naʻá ne fakahokó, ʻo ne pehē, “Vakai, kuó u halaia, pea ʻoku ʻikai ha angahala ʻa e ongo tangatá ni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 14:7).

Ka naʻe ʻikai ola lelei ia. Naʻe kapusi ʻe he kakaí ʻa Sisolome mei honau koló. Naʻe hoko ʻene ongoʻi halaia mo e lotomamahi ʻi he meʻa naʻá ne faí—ʻo kau ai haʻane maʻuhala ʻo ne manavahē ai koeʻuhí ko ʻene malanga fakafepaki kia ʻAlamā mo ʻAmuleki ʻo iku ai ki hona fakapoongí—ʻo ne fakatupunga ai ha puke ʻa Sisolome ʻi he mofí, [ʻo] “vela ʻi [ha] vela kakaha” (ʻAlamā 15:3).

Naʻe holofa ʻa e faʻunga kuó ne langa ʻi heʻene moʻuí ki hono fakavaʻé. Ka ʻoku ʻikai ko e ngataʻanga ia e talanoa ʻo Sisolomé.

ʻI he taimi pē naʻá ne ʻilo ai ʻoku kei moʻui pē ʻa ʻAlamā mo ʻAmulekí, naʻe maʻu ʻe Sisolome ha lototoʻa ke kole kiate kinaua ke na haʻu kiate ia. ʻI heʻena fai iá, naʻe kole ange ʻe Sisolome ke fakamoʻui ia. Naʻe fakamoʻui kakato ʻa Sisolome ʻi heʻene tuí. Naʻe papitaiso ʻa Sisolome pea kamata leva ke ne malanga talu mei he taimi ko iá (vakai ki he ʻAlamā 15:11–12).

Kuo kamata leva eni e moʻui foʻou ʻa Sisolomé ʻo hoko ʻa e ʻOtuá ko ʻene tokotaha tā palaní.

Ope atu ʻi he Hāmalá mo e Faʻó

Ko e ongoongo ʻoku leleí ʻa e ʻikai ʻaupito ke fakataumuʻa ke tau tuenoa ʻi he moʻuí. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi kitautolu ʻi he foʻi laka kotoa pē. Pea ʻi he taimi ʻoku tau tuku ai ke Ne tokoní, ʻoku ʻikai ha fakangatangata ia ki he meʻa ʻoku tau lava ʻo aʻusiá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “His Grace” ngaahi vitiō ʻi he, mormonchannel.org.

  2. “From Gang Member to ‘Good Man’” (vitiō), mormonchannel.org.

  3. Hugh B. Brown, “The Currant Bush,” Liahona, Mar. 2002, 24; New Era, Jan. 1973, 15.

  4. Hugh B. Brown, “The Currant Bush,” Liahona, 22, 24; New Era, 14, 15.

  5. Neal A. Maxwell, “Response to a Call,” Ensign, May 1974, 112.