2016
Molonai, ko ʻeku Faʻeé, mo ha Lēsoni ki Heʻeku Moʻuí
Sānuali 2016


Molonai, ko ʻeku Faʻeé, mo ha Lēsoni ki Heʻeku Moʻuí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Singapoa.

ʻOku tokoni ʻa e lēsoni ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná ke u ʻilo ai ʻoku ʻikai ke u teitei tuenoa fakalaumālie.

ʻĪmisi
Moroni (Book of Mormon prophet) kneeling beside a tree as he places the gold plates into a box. The box is lying in a hole dug into the ground. There are trees in the background.

Fakaikiikí mei he Moroni Burying the Plates, fai ʻe Gary Ernest Smith

Naʻe lahi ha ngaahi liliu ne hoko kiate au ʻi he taʻu ne hoko ai hoku taʻu 17. Naʻá ku hiki ki ha ʻapiako foʻou, peá u hoko atu ki hoku taʻu hono tolu ʻi he seminelí. ʻIkai ko ia pē, ka naʻá ku maʻu foki ha faiako semineli foʻou: ko ʻeku faʻeé.

Ne u ʻosi talaatu nai ko au tokotaha pē ʻi heʻene kalasí? Koeʻuhí ko e houa ʻe taha e heka lēlué mei he feituʻu ne u nofo aí ki he ʻapiako ne teu ke u ʻalu ki aí, naʻe fakakaukau ʻeku faʻeé ke ne akoʻi au ʻi he seminelí he hengihengí ʻi ʻapi koeʻuhí ke u lava ʻo aʻu ki he akó ʻi he taimí. Naʻá ku monūʻia ke ne akoʻi au ʻi he ʻaho kotoa pē, ka naʻe toe kiʻi fakatupu tailiili foki. Naʻe pau ke u tuku kakato ki ai ʻeku tokangá, ʻa ia ne kiʻi faingataʻa he 5:30 pongipongí.

ʻI he taimi ne ma ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ne ma aʻu mai kia Molonai, ko ha palōfita ne u saiʻia moʻoni ai. Ka neongo iá, naʻá ku faʻa fifili maʻu pē: Ko e hā ne toko taha ai ʻa Molonaí? Ko e hā e ʻuhinga naʻe ʻikai ʻomi ai ʻe he Tamai Hēvaní ha taha ke na takauá? Ko e hā naʻe ʻikai te ne lāunga ai ʻi hono tuku tokotaha mai ʻe he ʻEikí kiate ia ke ne fakaʻosi ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe heʻeku faʻeé koeʻuhí ko ʻene angatonú mo ʻene tui ki he Tamai Hēvaní, naʻe ʻilo ʻe Molonai ʻoku ʻikai te ne tuenoa. Naʻá ne maʻu ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi ia ke fakakakato ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ne u ʻiloʻi ai tā naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Molonai ia ha taha ke ʻi ai fakatuʻasino ʻi hono tafaʻakí koeʻuhí naʻá ne ʻilo ʻoku ʻi ai fakalaumālie ha tokotaha, ʻo tokangaʻi ia. Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ʻaupito ke mavahe ʻa e Tamai Hēvaní mei hono tafaʻakí.

Naʻe tō mamafa ia kiate au. ʻOku ou ʻilo leva ʻeni ko e fē pē ha taimi ʻoku ou fakakaukau ai ʻoku ou tuenoa, ʻoku ʻikai ke u tuenoa fakalaumālie koeʻuhí ʻoku ou maʻu ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo tokoniʻi au ke uongoʻi vāofi mo ʻeku Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku ou ʻilo he ʻikai ʻaupito ke u teitei tuenoa ʻo kapau te u tui mo falala ki he ʻEikí.

Naʻe hoko ʻa e lēsoni makehe ko ʻení ke langaki ai ʻeku tuí mo ʻeku fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Neongo naʻá ku hohaʻa fekauʻaki mo e semineli ʻi ʻapí, ʻoku ou houngaʻia he taimí ni koeʻuhí ko ʻene ʻomi kiate au ha ngaahi aʻusia makehe ʻi heʻeku ako mo ʻeku faʻeé.