2016
Fekumi ki Hoku Halá ʻi he Ngaahi ʻao Fakapoʻulí
Sānuali 2016


Fekumi ki Hoku Halá ʻi he Ngaahi ʻao Fakapoʻulí

ʻIuvenitā Vesani, Kalefōnia, USA

ʻĪmisi
illustration of a book of scriptures on a table by a window

Tā fakatātā ʻa Stan Fellow

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí naʻá ku foua ai ha vahaʻataimi faingataʻa ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi, pea ne u ongoʻi mafasia mo lōmekina au ʻe ha ngaahi kavenga mamafa.

Naʻá ku vakavakai holo ʻi he lotú ʻi ha Sāpate ʻe taha ki he hiva fiefia ʻa e ngaahi fāmilí mo ʻinasi ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku loto ke u maʻu ʻa e ongo tatau, ka naʻe ʻi ai ha meʻa fakatuʻasino naʻe fehalaaki ʻiate au.

Ne u ongoʻi e Laumālié ʻi he kuohilí, ka kuo fuoloa mai eni ʻa e ʻikai ke u toe ongoʻi pehē. Hangē ko ia ʻi he meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí, naʻá ku ongoʻi hangē ʻoku takatakaiʻi au ʻe he ngaahi konga ʻao fakapoʻulí—naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo mamata ki he fuʻu ʻakaú (vakai ki he 1 Nīfai 8:2–24).

ʻI he taimi naʻe kamata ai ʻa e lotu ʻo e sākalamēnití, naʻá ku kuikui peá u lotu ki he Tamai Hēvaní, ʻo tautapa ke fakapapauʻi mai ʻEne ʻofá. Naʻá ku fehuʻi kiate Ia pe ko e hā e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke u lava ai ʻo ʻinasi ʻi he fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí.

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he misi ʻa Līhaí, naʻe haʻu mālohi kiate au ha fakakaukau. “Ko e hā hono ʻuhinga ne teʻeki ke u manatuʻi ai eni kimuʻá?” Ko ʻeku fakakaukaú ia. Ko e fononga ko ia ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻulí ko ha konga mātuʻaki angamaheni pē ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne tuku mai ke tau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi he taimi hono kotoa pē kae lava ke tau fakafalala kakato ʻiate Ia mo Hono ʻAló. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ko e pīkitai ki he vaʻa ukameá. Naʻá ku kei ongoʻi naʻá ku ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻulí pē, ka naʻá ku maʻu ʻa e ʻamanaki leleí.

ʻI he mavahe atu ʻa e ongo ko ʻení mei hoku ʻatamaí, naʻá ku ongoʻi ha fakapapau fakaʻofoʻofa mei he Laumālie Māʻoniʻoní te u lavaʻi ʻa hoku ngaahi faingataʻá. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié naʻe ʻi ai e Tamai Hēvaní. Ne u holoholoʻi hoku loʻimatá mei hoku fofongá, ʻo fakamālōʻia ʻa ʻeku toe lava ʻo ongoʻi e Laumālié.

Naʻe kamata ke u fakaʻutumauku ʻi he folofolá. Naʻe kei lahi pē ʻa hoku ngaahi ʻaho faingataʻá, ka naʻá ku maʻu ʻa e tui kapau te u pīkitai ki he vaʻa ukameá—ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá (vakai ki he 1 Nīfai 11:25)—ʻe fakatauʻatāinaʻi au mei he ngaahi ʻao fakapoʻulí. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā hono fuoloá, ka ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe taha te u lava ai ʻo toe ʻinasi ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe hangē ia ha huelo māfana ʻo e laʻaá ʻi he hili ha faʻahitaʻu lōloa ʻo e momokó.

ʻI heʻeku fefaʻuhi mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, kuó u manatuʻi ʻa ʻeku palōmesi ke u pikimaʻu ki he vaʻa ukameá ʻaki hono ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. ʻOku ou ʻilo ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngaahi ʻao fakapoʻulí, ʻoku ou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ngāue ʻoku fie maʻu ke u ikunaʻi aí pea mo e talaʻofa ki hano talitali fiefia au ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.