2016
Hauati W. Hanitā: Ko ʻeku Tamaí, ʻa ia ko e Palōfitá
Sānuali 2016


Hauati W. Hanitā: Ko ʻeku Tamaí, ʻa ia ko e Palōfitá

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku faʻa ʻeke mai ʻe he ngaahi kaungāmeʻá ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení: “Naʻá ke ongoʻi fēfē nai ʻi hoʻo hoko ko e foha ʻo ha palōfita mo tupu hake ʻi ha tangata maʻongoʻonga pehē?” pea mo e “ʻOkú ke tui nai naʻe hoko moʻoni hoʻo tamaí ko ha palofita ʻa e ʻOtuá?”

ʻĪmisi
Portrait of Richard A. Hunter sitting in a chair. There are pictures of his parents in the background.

Ngaahi tā fakahisitōliá ʻi he angalelei ʻa e fāmili Hanitaá, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, mo e Misiume Hisitōlia ʻo e Siasí; ngaahi taá © iStock/Thinkstock

ʻOku ou tui ʻoku fuatautau ʻa e kakai tangatá mo fafiné ʻe he meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí mo e meʻa ʻoku nau loto fiemālie ke fai ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ko iá. ʻOku mei fai ʻe he kakai maʻongoʻongá ha meʻa pē ʻoku fie maʻu ke nau moʻui ai ʻo fakatatau ki honau ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá, ʻo aʻu ki ha feilaulau lahi. Naʻe kau ʻeku tamaí ʻi he taha ʻo e kakai maʻongoʻonga ko ʻení. Naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ke ako ha ngaahi meʻa fakaofo meiate ia fekauʻaki mo e ʻuhinga moʻoni ʻo e maʻongoʻongá. Naʻe ʻikai maʻu ʻa e ngaahi lēsoní mei he meʻa naʻá ne talamai kiate aú kae mei he meʻa naʻá ne fakahokó mo e tuʻunga naʻá ne ʻi aí.

ʻOku vaka atu ʻi he ngaahi talanoa ko ʻení ʻa e anga ʻo ʻeku tupu hake mo ʻeku tamaí: ko ha loea, ko ha punake, ko ha tokotaha tauhi, ko ha palōfita—ka ko hono tumutumú, ko ha tangata naʻe fotu mei ai ʻa e angaʻofá pea naʻe loto fiemālie ke foaki ha meʻa pē maʻá e ʻOtuá mo e fāmilí.

Ko e Feilaulau maʻá e Lelei ʻo Hono Fāmilí

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻá ku hua e loki ʻi ʻolungá ʻo maʻu ai ha fokotuʻunga puha naʻe efua. Ne u ʻiloʻi ai ha kalāneti, ha sakisifouni (saxophone), ha vaiolini, mo ha talupite. Hili ʻeku ʻeke ange ki heʻeku tangataʻeikí fekauʻaki mo e ngaahi meʻaleá, naʻá ku ʻilo ai ko e ngaahi meʻalea eni naʻá ne ngāueʻakí. Naʻe ʻi ai haʻane kau-tā-meʻa ʻi he taimi naʻá ne ʻi he ako māʻolungá aí ʻi Poisī, ʻAitahō, USA. Ko ha punake talēnitiʻia ia naʻá ne ʻofa moʻoni ʻi he hivá mo e faʻu hivá. Naʻe tā ʻene kau tā-meʻá ʻi he ngaahi meʻa fakasōsiale lalahi ʻi Poisií ʻo aʻu ki ha vaka folauʻeveʻeva naʻe folau ki ʻĒsia. Hili ʻene hiki mai ki he feituʻu faka-Tonga ʻo Kalefōniá, USA, ʻi he 1928, naʻe toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻa e kau tā-meʻá pea fakaʻau ke manakoa ʻaupito.

ʻĪmisi
President Howard W. Hunter's band ""Hunter's Croonaders"""

ʻI he 1931 naʻá ne mali ai mo ʻeku faʻeé, ko Kelea Sefelī. Naʻá na fie maʻu ke ʻi ai haʻana fānau. Naʻá ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke fenāpasi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e māmani fakafiefiá mo e fāmili maʻumaʻuluta naʻá ne fie maʻú. Ko ia ʻi he ʻaho ʻe taha naʻá ne faʻo kotoa ai ʻene ʻū meʻaleá ki honau ngaahi kato faʻoʻangá peá ne fetuku ia ki he loki ʻi ʻolungá. Tukukehe ʻa e fanga kiʻi meʻa fakafāmilí, naʻe ʻikai pē ke ne toe ngāueʻaki ia.

Naʻá ku toki ʻilo kimui ʻa e lahi fau ʻo e feilaulau kuó ne faí. ʻI he 1993, naʻá ne hiki ai mei hono ʻapi ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ki ha ʻapi nofo totongi ʻi he loto kolo ʻo Sōleki Sití, ʻo ofi ki hono ʻōfisí. Lolotonga ʻemau fetukutukú naʻa mau toe sio ki he ngaahi meʻaleá. Naʻá ku kole ange pe ʻe lava ke ne foaki ia ki he Siasí koeʻuhí ko e konga mahuʻinga kuo nau tongia ʻi heʻene moʻuí heʻene kei talavoú. Naʻá ku ʻohovale lahi ʻi heʻene talí: “ʻOku teʻeki ai ke taimi. He ʻikai ke u lava ʻo tukuange ia he taimí ni.” Neongo naʻe ʻilo ʻe he Tangataʻeikí he ʻikai ke ne toe ngāue ʻaki, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakakaukau atu ki hano tukuange ia. Naʻe toki mahino ai kiate au ʻa e feilaulau lahi kuó ne faí.

Ko hono fakatupulaki ha Tukupā ki He Hisitōlia Fakafāmilí

Hili e mali ʻeku ongomātuʻá, ko e taha ʻo e ngaahi fuofua uiuiʻi ʻeku Tangataʻeikí ko hono akoʻi ʻo e kalasi hisitōlia fakafāmilí. Lolotonga ʻa e taimi ko ʻení naʻá ne tukupā ai ke ne fakahoko ʻa e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí. Naʻe lahi e ngaahi hoʻatā ʻi he tohi māhina ʻi hono ʻōfisi laó naʻe ʻosi fakataimi-tēpileʻi ia ke ne ʻalu ai ki he laipeli fakapuleʻanga Losi ʻEnisilesí ke fakahoko ʻa e fekumi fakatohihohokó. Naʻá ne kamataʻaki hano teuteu ʻo ha ʻū lauʻipeesi fakafāmili fute-ʻe-ono (mita ʻe 1.8), ʻa ia naʻá ne fakatahatahaʻi ʻi ha faʻoʻanga tohi.

Naʻe tānaki foki ʻe he Tangataʻeikí ha fakamatala pea fetuʻutaki mo homau kāingá. Naʻá ne ʻave ha ngaahi tohi ʻe laungeau ki hono kāingá ʻi heʻene ʻiloʻi kinautolú. Naʻá ne ʻaʻahi ki he niʻihi naʻá ne tokoua ʻakí, ngaahi mehikitangá, mo e faʻētangatá lolotonga ʻemau ngaahi mālōlō ʻeveʻeva fakafāmilí. Naʻá ku ako heni ʻa e lelei ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻokú te feilaulauʻi ai ha ʻaho ʻo e taimi mālōlō ʻeveʻevá.

Ko hono Fakahaaʻi ʻa ʻEne Līʻoa ʻi he ʻApiako Laó

ʻĪmisi
Howard W. Hunter with his wife, Claire, and their sons Richard and John.

ʻI he taimi naʻe fāʻeleʻi ai aú, naʻe lau ʻe heʻeku tamaí ha tohi lēsoni fakaako fekauʻaki mo e ngaahi tohitukú mo e ngaahi fakamoʻoní ʻi he loki talitali ʻo e falemahakí. Naʻá ne fakakaukau ke ne hoko ko ha tokotaha ako lao ʻi he taimi naʻá ne ngāue ai mo e kau loea ʻi he Vaʻa Tokangaekina ʻo e Tāfeá ʻo e Vāhenga Losi ʻEnisilesí ʻi he faka-Tonga ʻo Kalefōniá. Naʻe hoko maʻu pē ʻeku tangataʻeikí ko ha tangata ʻo e fāmilí, peá ne ongoʻi te ne lava ʻo tokoniʻi lelei ange hono fāmilí ʻo kapau te ne hoko ko ha loea. Ka neongo iá, naʻá ne ʻilo ʻi heʻene maʻu ha uaifi, fānau ʻe toko ua, mo ha ngāue taimi kakató, ʻe toki fai ʻene akó ʻi he taimi poʻulí.

Kimui aí, ʻi he taimi naʻá ku ʻi he ʻapiako laó aí, naʻá ku fifili pe naʻe anga fēfē hono lavaʻi ia ʻe heʻeku tangataʻeikí. Naʻá ku ʻeke ange, “Naʻá ke mohe fakakū?” Naʻá ne pehē naʻá ne ako ʻi he lahi taha te ne ala lavá, pea ʻi he taimi naʻá ne fuʻu helaʻia ʻaupito aí, ʻo ʻikai ke ne toe lava ʻo akó, te ne mohe ʻi ha houa ʻe tolu ki he fā. Naʻe hokohoko atu ia ʻi ha taʻu ʻe nima. Ne u ofo ʻi heʻene līʻoá.

Feohi mo Hono Ngaahi Fohá

Naʻe femoʻuekina lahi ʻa e tangataʻeikí, ka naʻá ne kei maʻu pē ha taimi maʻa hono fāmilí. ʻI heʻeku ʻi he Sikautí, naʻe palani ʻemau patuní (troop) ke mau ʻalu ki he Vaitafe Lokí ʻi ʻOlikoni, USA, ʻi ha fanga kiʻi vaka (kayaks) ne mau foʻu. Naʻe loto fiemālie ʻa e tangataʻeikí ke ʻalu mo kimautolu neongo naʻe ʻikai ke ne kau ʻi he nofo kemí, ʻo mohetaha ai. Naʻá ma fakamoleki ha ngaahi houa ʻi he loto fale ngāué ʻo ngāue fakataha ki hono foʻu ʻo ʻema kiʻi vaka-ʻaʻalo heka toko-uá.

Taimi siʻi pē, kuó ma aʻu ki he vaitafé. Naʻá ku ʻi he tuliki ʻi muʻá, pea ʻi mui ʻeku Tangataʻeikí. ʻI heʻema fakalaka atu ʻi he vaitafé, ne ma huʻu atu ki ha vaitō fakatuʻutāmaki.

Naʻe ngalo hifo e taumuʻa homa kiʻi vaka-ʻaʻaló ki lalo he vaitoó pea mafuli, ʻo ma tō fakatouʻosi atu ki tuʻa mei he tāpuni muʻa ʻo e kiʻi vaká ki he vaitafé. Naʻá ku ʻalu hake ʻo fakasio ʻa e Tangataʻeikí ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo mamata kiate ia. Naʻá ne maʻanu hake, ki ʻolunga, peá ma toe fakatonutonu hake ʻa e vaka-ʻaʻaló peá ma toe heka ki loto. Ne teʻeki ai ke ma aʻu ki he matāfangá ke vakaiʻi e meʻa naʻe hokó, kuo toe tafiʻi atu kimaua ki he ngaahi matamataʻau hono hokó. Naʻe ʻikai ke ma maʻu ha faingamālie ke ma fakatonutonu hake ai e vaka-ʻaʻaló ʻi he taimi naʻe toe vilohi ai kimaua ʻe ha foʻi ʻau, pea liaki holo kimaua ʻe ha ngaahi matamataʻau lōloa ʻo ʻikai ke ma toe lava ʻo mapuleʻi.

Naʻe faifai pē peá ma tūʻuta lelei atu ki he kemí ʻi he efiafi ko iá fakataha mo e toenga ʻo e kau Sikautí. Naʻe talanoa mai ʻe he Tangataʻeikí kiate kimautolu ʻa hono fakaikiki ʻo e talanoa ʻo Siopé. Mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he talanoa ʻo Siopé, naʻa mau ʻilo ai ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ʻa e moʻuí. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻikai ke ma foki ki ʻapi, kae toe heka hake e Tangataʻeikí ia ki homa kiʻi vaká peá ma toe hoko atu. Naʻe hanga ʻe he aʻusia ko ʻení ʻo akoʻi mai kiate au ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe ha tangata maʻongoʻonga ʻi he taimi ʻokú ne mahuʻingaʻia ai ʻi hono fāmilí.

Ko hono Tokangaʻi Hono Uaifí

ʻĪmisi
Howard W. Hunter and his wife, Clare standing outside.

ʻI he 1970 naʻe fokoutua ai ʻeku faʻeé ʻi ha mahaki tauhi naʻá ne taʻofi ai e halanga kālava ne tafe atu ki hono ʻutó. Ko ha fefine fakaʻofoʻofa mo hoihoifua moʻoni. Ka ʻi he taʻu ʻe 13 hono hokó, naʻe hōloa ʻa e tuʻunga naʻá ne ʻi aí. Naʻe hangē ia ko ha mole fakakongokonga atu ha kaungāmeʻa leleí.

Naʻe hoko ʻa e Tangataʻeikí ko ʻene tokotaha tauhi ʻuluakí. Naʻá ne faʻa fakahoko ha fanga kiʻi feilaulau iiki ʻi he kamataʻangá ke ne maʻu ha fiemālie mo e fiefia. Naʻá ne teuteuʻi ʻene houa maʻu meʻatokoní, hiva ʻene ngaahi hivá, mo pukepuke hono nimá. Ka neongo iá, ne ʻalu pē taimí, mo e faingataʻa ange hono tokangaʻi ʻeku faʻeé mo lahi ange e ngāué fakatuʻasino. Pau pē naʻe faingataʻa ki he Tangataʻeikí.

ʻI he fakaʻau ke hōloa ange e tuʻunga ne ʻi ai ʻeku Faʻeé, naʻe kamata ke u hohaʻa ki he tuʻunga moʻui lelei ʻeku tangataʻeikí. Naʻá ku ʻi aí ʻi he taimi naʻe talaange ai ʻe heʻene toketaá ʻoku fie maʻu ʻe heʻeku Faʻeé ha tauhi taimi kakato ʻi he fale toulekeleká. Mahalo te ne iku mālōlō ia ka kei hokohoko atu pē ʻene tokangaʻi ʻeku faʻeé, pea ʻikai leva ha toe taha ke ne tokangaʻi ia.

ʻI he māhina ʻe 13 fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa ʻeku faʻeé, naʻe ʻaʻahi ʻeku Tangataʻeikí ki he fale toulekeleká ʻi he ʻaho kotoa pē naʻe ʻikai ai ke ʻi ai haʻane fatongia faka-Siasi. Naʻe ʻikai ke toe ʻiloʻi ʻe heʻeku faʻeé ʻa e tangataʻeikí, ka naʻe ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia kiate ia. Naʻá ne talanoa kiate ia ʻo hangē ʻoku lelei pē ʻa e meʻa hono kotoa. Ne u mamata ki haʻane foki mai mei ha konifelenisi fakasiteiki ʻi ha feituʻu mamaʻo ʻaupito. Naʻá ne fuʻu ongosia. Ka ko e fuofua meʻa pē te ne fai ʻi heʻene aʻu maí ko e ʻalu ʻo sio ki heʻeku Faʻeé, kae lava ke ne fiefia.

Naʻe ʻikai toe tuku ha lelei hono tokangaʻi ʻe heʻeku tamaí ʻeku faʻeé. Naʻá ku ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e feilaulaú mei heʻeku sio-mata ʻi heʻene tokangaʻi ʻeku faʻeé.

Fai ha ngaahi Feilaulau maʻa Hono Uiuiʻí

ʻĪmisi
President Howard W. Hunter on stand in the tabernacle with Boyd K. Packer

TAFAʻAKI TOʻOHEMA ʻI ʻOLUNGÁ: FAITAAʻI ʻE TOM SMART, ʻI HE ANGALELEI ʻA E Deseret News

Naʻe ongoʻi ʻe he tangataʻeikí ko ha meʻa mahuʻinga moʻoni hono uiuiʻi ko ha ʻAposetoló—pea mo ha ʻuhinga lelei. Ko ha kiʻi falukunga kakai tangata tokosiʻi pē ʻoku ui ke hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ke tataki ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní, pea ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo mālōlō ʻi ha ʻaho, naʻa mo ha taʻu.

Naʻe mahuʻinga ange ki heʻeku tamaí hono fakahoko hono ngaahi fatongiá ʻi heʻene moʻui leleí. Naʻe tukuange ʻe he tangataʻeikí ki he ʻEikí ke Ne fakafoʻou hono sinó (vakai ki he T&F 84:33). Naʻá ne kole tuʻo taha mai pē ke u ʻalu mo ia ki ha konifelenisi fakavahelahi ʻi Pālesi, Falanisē. Naʻe pehē ʻe heʻene toketaá ʻoku totonu ke ne folau ʻi ha ngaahi ʻaho koeʻuhí ko e māʻuloloa ʻa e folaú ki he sino ʻo e Tangataʻeikí, ka naʻá ma puna fakahangatonu kimaua ki Pālesi. Naʻá ku fiemohea, ka naʻe hifo longomoʻui pē ʻa e Tangataʻeikí ia ʻo fakahoko e ngaahi fakataha, ʻinitaviu, mo tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻI he tātāiku ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne fekuki mo ha mamahi lahi. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻoku lava ʻe he sino ʻo e tangatá ʻo matuʻuaki ha mamahi pehē. Naʻá ku fehuʻi ange, “Teti, ʻokú ke pehē ʻoku totonu ke tau kalanga fiefia ke maʻu ha sino peheni?” Naʻá ne tali mai ʻi he loto fakapapau, “ʻIo.” Peá ne fakahua mai, “Heiʻilo pe ʻoku tau lava ʻo mākupusi ʻa hono ʻuhinga kakató.”

Fakahaaʻi ʻa e Angaʻofá

Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe he tangataʻeikí ʻa e angaʻofá. Naʻá ne lea ʻaki e mafai totonu ʻo ha tangata angaʻofa. Naʻe ʻiloa mo fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he kaungāʻapí, fāmilí, kaungāmeʻá, kakaí (clients), kaungā-ngāué mo e kāingalotu ʻo e Siasí ko ha tangata angaʻofa.

ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ha taimi ʻi heʻeku tupu haké naʻá ne ngaohikoviʻi pe taʻeʻofa ai kiate au. Naʻa mo e taimi naʻe totonu ke tafuluʻi ai aú, naʻá ne fai ia ʻaki hono akoʻi kae ʻikai ko hono fakamālohiʻi. Te ma talanoa ki he ʻuhinga naʻe hala ai e meʻa ne u faí mo e meʻa ʻoku totonu ke u faí. Kiate au, naʻe tokoni ia—pe ope atu he meʻa ne u ʻamanaki ki aí.

Naʻe hoko ʻeku tamaí ko ha pīsope ʻo e Uooti ʻEla Salinó ʻi he taimi naʻe toki kamata ai ʻa e Siasí ʻi he feituʻu Losi ʻEnisilesi, Kalefōniá. ʻOku kei talanoa pē ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí fekauʻaki mo ʻene angaʻofa kiate kinautolu pea mo honau fāmilí. ʻI ha Sāpate ʻe taha naʻe ʻikai ke ʻi he fakataha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ai e Tangataʻeikí. Naʻe fifili ʻa e tokotaha kotoa pe ko e hā e meʻa naʻe hoko kiate iá. Naʻa nau toki ʻilo kimui naʻe ʻi ai ha taha ʻi he kau taulaʻeikí naʻe faingataʻa ke ne ʻā hake ʻi he taimi totonú ʻo ʻalu ki he fakatahá. Ko ia naʻá ne angaʻofa ʻo fai ai ʻa e fakataha ʻa e kōlomú ʻi he loki mohe ʻo e taulaʻeikí.

Naʻe ʻi ai ha tokotaha makehe ʻi hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ako maʻolungá naʻá ne fuʻu ʻatamaiʻia, ka naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo ʻene foki ki he [ʻunivēsití] he hili hono taʻu ʻuluakí koeʻuhí ko e fakamolé. Naʻe ʻiloʻi ʻe he tangataʻeikí ʻene hohaʻá peá ne fakaafeʻi ia ki hono ʻōfisí. ʻI he hili ʻena talanoá, naʻá ne ʻoange ki ai ha sieke naʻá ne ʻosi tohi kae lava ke ne foki ki he akó.

Naʻe ʻi ai haʻaku kaungāmeʻa ʻe taha ʻi he Siteiki Pasatiná lolotonga e palesiteni fakasiteiki ʻeku Tangataʻeikí. Naʻá ne ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Pilikihami ʻIongí. Lolotonga ʻene kau atu ʻi he ʻaʻahi ʻo fakafofongaʻi e akó, naʻá ne kau ai ʻi ha fakatuʻutāmaki fakalilifu ʻi he meʻalelé pea fakatokoto ai ʻi ha falemahaki ʻi Lasi Vēkasi, Nevata, USA. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai e Tangataʻeikí ʻo kau ki he tūkunga ne ʻi ai hoku kaungā akó, naʻá ne fakaʻuli ʻi ha maile ʻe 270 (435 km) mei Losi ʻEnisilesi ki Lasi Vēkasi ke vakai mo fakahaaʻi ʻa e ʻofá mo e fakalotolahi kiate ia.

ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lau ʻa e ngaahi ngāue angaʻofa peheni naʻe fai ʻe he Tangataʻeikí. Naʻe ʻikai ke ne talanoa mai ia kiate kimautolu pe ki ha toe taha. ʻOku ʻikai faʻa fai pehē ʻa e kakai angaʻofá.

Naʻá ku ako ʻo kau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga angaʻofa ko ʻení ʻi he ngaahi tohi naʻá ne tauhi mei he kakai naʻa nau tohi fakamālō mai kiate iá. ʻOku meimei fōtunga peheni e ngaahi tohi naʻá ne maʻú: “ʻOku ou vivili ʻaupito ke u tohi atu ʻo kau ki homa ʻōfefine lahi tahá. … Naʻá ke fakamoleki ha taimi mo tokanga makehe kiate ia ʻi hoʻo fetuʻutaki ke ʻaʻahi angé, ʻo ʻoange kiate ia hoʻo fika fakatāutahá. Naʻá ne ʻohovale mo ofo ʻi heʻene ʻilo hoʻo fakamahuʻingaʻi iá. Naʻe hoko hoʻo fetuʻutaki mo e ʻaʻahi fakatāutaha ki aí ko ha liliuʻanga makehe ia ʻi heʻene moʻuí.” Naʻe hā leva ʻi he tohí ʻa ʻene foki ki he Siasí, ʻene sila ʻi he temipalé, mo ʻene moʻui fiefia mo tupulakí. “Hili hono lau hoʻo fakamatala [fekauʻaki mo e angaʻofá ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1994] naʻá ku loʻimataʻia ʻi heʻeku fakatokangaʻi kuó ke fakahoko ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻa e meʻa ʻokú ke fakalotolahi mai kiate kimautolu hono kotoa ke faí.

Ko ʻeku Tamaí, ʻa ia ko ha Palōfita ʻa e ʻOtuá

ʻĪmisi
Portrait of President Howard W. Hunter

Naʻe tui ʻa e tangataʻeikí kia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne fakafaingofuaʻi ke u tui foki kia Kalaisi. Naʻá ku mamata ki he meʻa ʻoku fai ʻe ha taha ʻoku tui kia Kalaisi pea hangē ko Iá. Naʻá ku ongoʻi ʻa e nongá mo e ʻamanaki leleí mo e fiefiá tupu mei he faʻahinga moʻui ko iá.

Ko e fehuʻi fakaʻosí leva: “ʻOkú ke tui nai naʻe hoko moʻoni hoʻo tamaí ko ha palofita ʻa e ʻOtuá?” Ko ha fehuʻi eni naʻe faingofua maʻu pē kiate au ke u tali. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ha taimi ʻi he moʻui fakatāutaha, fakafāmili, mo fakaengāue, pe faka-Siasi ʻa ʻeku tamaí te ne tākiekina au ke u fakakaukau naʻe ʻikai ke ne feʻunga. Ka ʻoku kehekehe ia mei he tui naʻe ui moʻoni ia ko ha fakafofonga ʻo e ʻOtuá ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú ʻi he māmaní. Kuó u ʻilo ʻeni naʻá ne hoko ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e ʻilo ko iá mei hono ʻiloʻi iá, mamata ki heʻene sīpingá, pe ko hono ueʻi au ʻe he meʻa naʻá ku mamata kiate ia ʻokú ne fai mo lea ʻakí. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Ka naʻe ʻomi ʻa e ʻilo ko iá kiate au ko ha meʻaʻofa ʻaloʻofa mei he ʻOtua tatau pē ko ia naʻá Ne ui iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hauati W. Hanitā (2015), 241.

  2. Ngaahi Akonakí: Hauati W. Hanitā, 265.

  3. Ngaahi Akonakí: Hauati W. Hanitā, 1.