2016
Fiefiá Maʻanautolu ʻOku Tau ʻOfeiná
Sānuali 2016


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Fiefiá Maʻanautolu ʻOku Tau ʻOfeiná

ʻĪmisi
Product Shot from January 2016 Liahona
ʻĪmisi
A couple and their son walking in the rain along a street in Buenos Aires, Argentina.

ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ʻa e fiefiá maʻanautolu ʻoku tau ʻofeiná, pea fakasiʻisiʻi honau mamahí ʻi he lahi taha te tau ala lavá. ʻI heʻetau lau ʻa e ngaahi talanoa ʻo e fiefiá—pea mo e mamahí—ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku malaveloto ʻa ʻetau fakakaukau atu ki hotau ngaahi ʻofaʻangá. Ko ha talanoa moʻoni eni ki ha taimi ʻo e fiefiá:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi he fonuá, koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí.

“Pea naʻe ʻikai ha ngaahi femehekaʻaki, pe ngaahi fetēleni, pe ngaahi maveuveu, pe ngaahi feʻauaki, pe ngaahi loi, pe ngaahi fakapō, pe ha faʻahinga holi kovi ʻe taha; pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau lau leva:

“Pea hono ʻikai ke monūʻia ʻa kinautolu! He naʻe tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau ngaahi ngāue kotoa pē; ʻio, naʻe tāpuakiʻi mo fakamonūʻiaʻi ʻa kinautolu ʻo aʻu ki he ʻosi atu ʻa e taʻu ʻe teau mā hongofulu; pea kuo pekia ʻa e ʻuluaki toʻu tangata meia Kalaisi, pea naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi hono kotoa ʻo e fonuá.” (4 Nīfai 1:15–16, 18).

ʻOku lotu mo ngāue ʻa e kau ākonga ʻofa ʻa Kalaisí ki ha tāpuaki pehē maʻá e niʻihi kehé mo kinautolu. Mei he ngaahi talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea, mo ʻetau ngaahi aʻusiá, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku malava ke aʻusia ʻa e meʻaʻofa ʻo e fiefiá. ʻOku tau ʻilo ʻoku fakaʻilongaʻi mahino ʻaupito ʻa e hala ki he fiefiá. ʻOku tau toe ʻilo foki ʻoku ʻikai faingofua hono pukepuke ʻo e fiefiá tukukehe, ʻo ka hangē ko e kau Nīfaí ʻi he hili e ʻaʻahi ange ʻa e Fakamoʻuí, ʻo nofoʻia ʻe he “ʻofa ʻa e ʻOtuá” hotau lotó.

Naʻe ʻi he loto ʻo e kau Nīfaí ʻa e ʻofa ko iá koeʻuhí naʻa nau tauhi ʻa e fono naʻe tupunga ai ʻene hoko maí. ʻOku kātoi ʻa e fono ko iá ʻi he ongo lotu ʻo e Sākalamēnití, ʻa ia ʻoku kamata ʻaki ha tautapa fakamātoato ki heʻetau Tamai Hēvani ʻofá. ʻOku tau lotu ʻaki ʻa e loto ʻoku fonu ʻi he tui, pea mo ha ʻofa lahi, ki hotau Fakamoʻuí fakataautaha. ʻOku tau tukupā ʻi he loto moʻoni ke toʻo kiate kitautolu Hono huafá, ke manatu kiate Ia, pea ke tauhi e kotoa ʻo ʻEne ngaahi fekaú. Ko hono fakaʻosí, ʻoku tau ngāueʻi ʻetau tuí ke lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ki hotau lotó. (Vakai ki he, T&F 20:77, 79.)

ʻI he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku lava ke liliu ai hotau lotó kae lava ke tau fie maʻu mo talitali lelei ʻa e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku faingofua ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hotau lotó, ʻo hangē pē ko e faingofua ʻa e founga ke mole ai ʻa e ʻofa ko iá mei hotau lotó. Hangē ko ʻení, ʻe lava pē ha taha ia ʻo fili ke tātaitaha pē ʻene lotu ki he Tamai Hēvaní pe ʻikai ke totongi kakato e vahe hongofulú pe taʻofi ʻene keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá pe tukunoaʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá.

ʻOku lava ʻe ha faʻahinga fili pē ke ʻoua ʻe tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻo fakatupunga ʻa e mavahe ʻa e Laumālié mei hotau lotó. ʻI he mole ko iá, ʻoku hōloa ai ʻa e fiefiá.

ʻOku fakafalala ʻa e fiefia ʻoku tau fie maʻu ki hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻi heʻenau ngaahi filí. Neongo e lahi ʻetau ʻofa ʻi ha fānau, ʻi ha fiefanongo, pe ko hotau kaungāmeʻá, he ʻikai lava ke tau fakamālohiʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú kae lava ke nau feʻunga ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ueʻi mo liliu honau lotó.

Ko ia ko e tokoni lelei taha te tau lava ʻo fai kiate kinautolu ʻoku tau ʻofeiná ko ha meʻa pē ʻe tākiekina ai kinautolu ke nau tokanga ange ki heʻenau ngaahi filí. Naʻe fai ia ʻe ʻAlamā ʻaki ha fakaafe te ke lava ʻo fai:

“Fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki, pea ui ki hono huafa toputapu, pea leʻo mo lotu maʻu ai pē, ke ʻoua naʻa ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolu ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku mou lava ʻo kātakiʻí, pea tataki ai ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo mou hoko ʻo loto-fakatōkilalo mo angamalū mo anganofo mo faʻa kātaki, pea fonu ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki fuoloa kotoa pē;

“ʻO maʻu ʻa e tui ki he ʻEikí; ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá; ʻo maʻu ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá maʻu ai pē ʻi homou lotó, koeʻuhí ke hiki hake ʻa kimoutolu ʻi he ʻaho fakamuí pea mou hū ki hono mālōlōʻangá. (ʻAlamā 13:28–29).

ʻOku ou lotua ʻe ala tali ʻe kinautolu ʻoku mou ʻofa aí ʻa e fakaafe fakalangi ke fili ʻa e hala ki he fiefia tuʻuloá.