2016
Ko ʻEtau Tafaʻakí
Sānuali 2016


Ko ʻEtau Tafaʻakí

Ko hono Maʻu Hoku Mētalí ʻi he Finemuí

ʻĪmisi
Illustration of a Young Women medallion.

Taupotu ki ʻolunga ʻi toʻohema mo toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻe David Malan

ʻOku ou fiefia ʻi hono maʻu hoku Fakalāngilangi ʻo e Tuʻunga Fakafinemuí. ʻOku ou laukau ʻaki ʻeku pehē ʻoku ou tauhi au ke u haohaoa mo maʻa pea ʻoku ou laukau ʻaki hono tui hoku mētalí. “Ko hai ʻoku faʻa maʻu ʻa e fefine angamaʻá? he ʻoku maʻongoʻonga ia ʻi he ngaahi maka koloá” (Lea Fakatātā 31:10).

ʻOku fakaʻofoʻofa ʻa e houalotu ʻa e Kau Finemuí. ʻOkú ne tokoniʻi e fakalakalaka ʻa e kau finemuí mo teuteuʻi kinautolu ki he mali ʻi he temipale māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e houalotu ko ʻení. Kuó u fakakakato ʻa e taha ʻo ʻeku ngaahi taumuʻa ne u fokotuʻu ki heʻeku moʻuí ʻi hono maʻu hoku mētalí, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻe lava ke u hokohoko atu ke fai ha ngāue lelei lahi ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

Katalina Mōleno, Venesuela

ʻE Lava ʻe Hotau Ngaahi Talēnití ʻo Ngaohi e Māmaní ko ha Feituʻu Lelei Ange

ʻĪmisi
artwork by a young woman for a Personal Progress award

ʻI he tokoni mai ʻa ʻeku faʻeé mo hoku taʻoketé, naʻá ku tā ai ʻa e fuka ko ʻení ki he kātoanga sipoti ʻa e Fineʻofá ne fakahoko ʻi homau siteikí. Naʻe fakaongoongoleleiʻi au ʻe heʻeku faʻeé ki he palesiteni ʻo e Fineʻofá, ʻa ia naʻá ne kole mai ke u ʻai ʻenau fuká. Ne u tali ʻenau kolé peá u kamata hono tā fakaangaangá. ʻI heʻeku ngāue fakataha mo hoku fāmilí, naʻa mau lava ʻo fakahoko ha ngāue fakaʻaati fakaʻofoʻofa ke ne fakafofongaʻi ʻa e kaveingá ko e,“Maʻu ʻa e Tuʻunga Fakaʻeiʻeikí ʻi he Tuʻunga Fakaefaʻeé mo e Fiefiá ʻi he Tuʻunga Fakaefefiné.”

ʻOku ou ʻilo kapau te tau fakaʻaongaʻi hotau talēnití ke tokoni ki he niʻihi kehé, he ʻikai ke tau ʻomi pē ʻa e fiefiá kiate kinautolu ka ʻoku tau fakatupulaki ai foki mo e meʻa ʻoku tau malavá. ʻOku fai tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi meʻafoaki meiate Iá ke langa hake Hono puleʻangá. Hangē ko ia ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātā ʻo e ngaahi talēnití, kapau he ʻikai ke tau vahevahe ʻetau ngaahi meʻafoakí mo e niʻihi kehé, ʻoku mole meiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻafoaki ko iá (vakai ki he Mātiu 25:24–29). Ka ʻo kapau te tau fakaʻaongaʻi lelei hotau ngaahi talēnití, te tau lava ʻo ngaohi e māmaní ko ha feituʻu lelei ange.

Vanesa Pamitani, ʻOtu Filipainí

Ko e Meʻa Te Ke lava ʻo Ako mei he Fatongia ki he ʻOtuá

ʻOku fie maʻu hoto lotó kakato, mateakí, mālohí, pea mahulu hake ʻi ha toe meʻa, ko e tuí ʻi heʻete kau atu ki he ngaahi ʻekitivitī ʻi he Fakakakato Hoku Fatongia ki he ʻOtuá. ʻOku fakalangi moʻoni ʻa e Fatongia ki he ʻOtuá.

ʻI hoʻo hoko ko e talavoú, te ke lava ai ʻo ako ha ngaahi meʻa fisifisimuʻa te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻi he toenga hoʻo moʻuí ʻaki hono fakakakato ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi he Fatongia ki he ʻOtuá: fakalaumālie, fakataimi, fakatuʻasino, pea toe lahi ange.

ʻE lava ke u pehē ʻoku ʻaonga moʻoni ʻa hoʻo ngāue mateaki ke fakakakato ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení. Kuó u ako ke u hoko ko ha tangata lelei ange, kuo tupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea kuó u mateuteu lelei ange ke u maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻOku fakafiefia ke u ʻiloʻi te u lava ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki heʻeku fānaú he kahaʻú ʻi ha ʻaho koeʻuhí kuó u lavaʻi ʻa e taumuʻa fakaʻofoʻofa, mo mahuʻinga ko ʻení.

Sonatane ʻAkuila, Venesuela

Ko ha Ngāue Fakafaifekau ne Lelei Ange ʻi he Meʻa naʻe ʻAmanakí ki aí

ʻĪmisi
illustration of missionaries studying

Taupotu ki ʻolunga ʻi toʻohema mo toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻe David Malan

ʻI heʻeku kei talavoú, ne u tuʻanaki mai ki ha ʻaho te u ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekau taimi-kakato. ʻI heʻeku hū atu ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, ne u ʻilo ai ko e ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ne u ʻamanaki ki aí—naʻe lelei ange ia. Naʻe faingataʻa ange ia ʻi he meʻa ne u fakakaukau ki aí, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e fiefia ne u maʻu ʻi hono fai ʻa e meʻa ne kole mai ʻe he ʻEikí kiate aú.

Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u aʻusia ai ʻa e fiefia ʻo hono tokoniʻi ha taha ke ʻalu ki he lotú. Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u ongoʻi ai ʻa e fiefia ʻi he fanongo ki ha taha ʻoku pehē mai, “ʻOku lelei, hū mai” koeʻuhí ke nau lava ʻo fanongo ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u ongoʻi ai ʻa e anga totonu ʻo e mālohi ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku tau fakahā ai ʻa e fakatomalá. Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u lotu ai ʻaki ha loto moʻoni pehē. Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne vave pehē fau ai ha ako folofoloa houa ʻe taha. Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u loʻimataʻia ai ʻi heʻeku fakatokangaʻi ʻeku ngaahi tōnounoú. Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u aʻusia ai ha faingataʻa ʻoku fakalea mai ʻaki ʻo pehē, “Ongo faifekau, kātaki ʻoua muʻa naʻá mo toe haʻu ki hoku falé.” Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ʻe fā ai hoku vaʻé ʻo lahi hangē ko hoku motuʻa tuhú. Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u ongoʻi mātuʻaki malu ʻaupito ai. Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u ongoʻi haʻisia ai ki heʻeku ngaahi ngāué koeʻuhí ne u tui ʻa e huafa ʻo “Sīsū Kalaisí” ʻi hoku fatafatá.

Ne teʻeki ai ha taimi kimuʻa ne u ongoʻi mātuʻaki vāofi ai mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻo hangē ko ia ne u aʻusia lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakató.

Nahueli Kāpalanesi, Pelū