2016
Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Lēlue Lele Vavé
Sānuali 2016


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

Ko e Talanoa Fakatātā ʻo e Lēlue Lele Vavé

Mei he “Three Parables—The Unwise Bee, the Owl Express, and Two Lamps,” Liahona, Feb. 2003, 36–41.

Ne u fakakaukau lahi ki he leʻo ʻo e tangata ʻenisinia teunga lolololo mo ʻulí.

ʻĪmisi
A train with a shining headlight moving through a snowy night.

Fakatātā © Hemera/Thinkstock, iStock/Thinkstock

ʻI hoku ngaahi ʻaho ʻi he ʻunivēsití, ne u kau he fānau ako ne fokotuʻu ke ngāue ki tuʻá, ko ha konga ia ʻo ʻemau lēsoni siolokí. …

Naʻe ʻi ai ha ngāue ne mau iku nofo ai ʻi tuʻa ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. … ʻI he meimei ʻosi ʻa e taimi ne tuku ki he fakatotoló ni, ne mau fehangahangai ai mo ha matangi mālohi fau, hoko mai ai mo ha ʻuha sinou lahi—naʻe ʻikai ko hono faʻahitaʻu totonú ʻeni pea taʻeʻamanekina foki, ka ne fakautuutu pē hono mālohí ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne mau tuʻu ai ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke maʻungamālie kimautolu ʻe he sinoú ʻi he moʻungá. Naʻe aʻu ʻa e mālohi ʻo e matangí ki he taupotu tahá ʻoku mau kei hifo mai ʻi ha tafamoʻunga lōloa ʻoku laumaile mei he tauʻanga lēlue ko ia ne mau ʻamanaki atu ke maʻu ai ha lēlue ʻi he pō ko iá ke mau foki ai ki ʻapí. Naʻa mau feinga lahi ʻo mau aʻu mai tuʻuapō ki he tauʻanga lēlué kae kei tātā pē ʻa e matangí. …

… Ko e Lēlue ne mau ʻamanaki mo fakaʻamu ki aí ko e Lulu Fetuʻutaki Vavé—ko ha lēlue vave ia ʻi he taimi poʻulí ʻoku lele ki he ngaahi kolo lalahí. …

Naʻe valenga pō pea toki tau mai ʻa e lēlué fakataha mo ha tuʻoni matangi fakailifia, ʻo havili mālohi mo sinou foki. Naʻá ku ūngaki pē ʻi hoku kaungā fonongá ʻi heʻenau kaka fakavavevave hake ki ʻolungá, he naʻá ku siofi ʻe au ʻa e ʻenisiniá, he naʻe lolotonga ʻo ʻene tuʻu nounou ko ʻení kae fakafonu ʻe hono tokoní ʻa e vaí, naʻá ne femoʻuekina pē ʻi he mīsiní, fakalolo mo hano ngaahi kongokonga ʻe niʻihi, fakatonutonu atu mo ha niʻihi ʻo meimei ke ne fakaleleiʻi kotoa e mīsiní. Naʻá ku laka atu leva ʻo fakalea ki ai, neongo naʻe femoʻuekina. Naʻá ku ʻeke ange pe ʻokú ne ongoʻi fēfē ʻi he ngaahi pō pehení—ʻi he kovi ʻa e matangí, angakehe pea mo mālohi, pea hangē ʻoku tuʻunuku mai e mālohi ʻo e fakaʻauhá, ʻo ʻikai malava ke puleʻi pea ʻalamuhu e matangí mo tuʻu fakatuʻutāmaki ʻa e tapa kotoa pē. …

Naʻe hoko ʻene talí ko ha lēsoni kuo teʻeki ai pē ke ngalo. Ko hono moʻoní, naʻe fai ʻene lea ko ʻení ʻi ha founga ne heheu mo ʻikai hokohoko lelei: “Sio ki he maama muʻa ʻo e lēlué. ʻIkai ʻokú ne huluʻi e halanga lēlué ʻi ha mita ʻe 90 pe lahi ange ai? Ko e meʻa pē ʻoku ou feinga ke faí, ke u fonongaʻi kakato ʻa e mita ʻe hivangofulu ko ia kuo huluʻí. Ko e meʻa ia ʻoku ou lava ʻo sio ki aí pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻatā mo malu ʻa e konga hala ko iá. … He ʻoku muʻomuʻa maʻu pē ʻiate au ʻa e maama ia ʻo e lēlué!”

ʻI he taimi ne kaka hake ai ki hono nofoʻangá ʻi he lēlué, naʻá ku fakavavevave leva ʻo kaka hake ki he fuofua nofoʻanga pāsese ʻo e lēlué; pea ʻi he taimi ne u tangutu hifo ai ki hoku tangutuʻanga moluú ʻo fiefia ʻi hono māfaná mo ʻene ongo fakafiemālié, mo fakafehoanaki atu ia ki he pulonga mo e haʻahaʻa ʻo e poʻuli ʻi tuʻá, ne u fakakaukau lahi ki he leʻo ʻo e tangata ʻenisinia teunga lolololo mo ʻulí. Naʻá ne fonu ʻi he tuí—ʻa e tui koē ʻokú ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻongá, ʻa e tui ʻokú ne fakatupu ʻa e lototoʻá mo e loto vilitakí. …

Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo ʻilo pe ko e hā ʻoku toka mei muʻa ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí, pe ʻi he ngaahi houa mo e ngaahi momeniti mamaʻo atu aí. Ka ʻi ha ngaahi ʻiate siʻi pē, pea mahalo ʻi ha fanga kiʻi fute siʻisiʻi pē, ʻoku hā lelei ai ʻa e halangá, mahino mo hotau fatongiá, pea maama mai mo e meʻa ke tau faí. Laka atu ʻi he kiʻi vahaʻa nounou ko iá, ki he sitepu hono hokó, ʻa ia kuo huluʻi mai ʻe he tataki fakalaumālie ʻa e ʻOtuá!