2016
Ko e Founga ke Vivili atu ki Muʻá
Sānuali 2016


Ngaahi Tali mei he kau Taki ʻo e Siasí

Ko e Founga ke Vivili atu ki Muʻá

Mei ha lea naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí ʻi he ʻaho 14 ʻo Tīsema, 2013.

ʻĪmisi
Christ carrying a young boy on His back.

Fakaikiikí mei he Hold On Tight, fai ʻe Liz Lemon Swindle

ʻOku mahulu hake ʻa e vivili atu ki muʻá ʻi he ʻalu pē ki muʻá. ʻOku ʻuhinga ʻa e vivilí ki ha meʻa ʻokú ne taʻofi hoʻo fakalakalaká, pea kuo pau ke ke tuiaki atu. Ke ke laka atu ki muʻa ʻi he moʻuí ni, kuo pau ke ke [tekeʻi] ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ki he tafaʻakí [tuiaki] atu ʻi he ngaahi faingataʻá, [malamalaki hifo] ʻa e fakaveiveiuá mo e manavasiʻí, pea fālute mai ʻa e ngaahi lelei fakalangi ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofá.

ʻOku founga fēfē hoʻo vivili atu ki muá? ʻOku tali mai ʻe Nīfai, “Kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē” (2 Nīfai 31:20).

ʻOku ʻuhinga ʻa e vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisí ki hono maʻu ʻa e tui kiate Iá. ʻOku ʻuhinga ia ki hono ʻai Ia ke hoko ko e uho ʻo hoʻo fakakaukaú mo e ngaahi ngāué. ʻI he taimi ʻokú ke muimui ai kiate Iá, ko e vivili atú ʻa e meʻa taupotu tahá.

ʻOku ʻuhinga ʻa e vivili atu ki muʻá ki hono tekeʻi ke mamaʻo ʻa e “ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi hohaʻa” ʻo e māmaní pea mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú ʻo fai pau matematē. Naʻe pehē ʻe Sīsū. “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15).

ʻOku tānaki mai ʻe Nīfai te tau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē ʻi heʻetau vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisí. ʻOku malama mai ʻa e ʻamanaki leleí kiate kitautolu. Naʻa mo e ngaahi faingataʻá ʻoku tau maʻu ʻa e melinó. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he tuʻunga fakaākongá ke tau ʻilo ʻetau ngaahi taumuʻa totonu ʻi he māmaní. ʻOku ʻi he uho ʻo e ngaahi taumuʻa ko iá ʻa hono tokoniʻi hotau fāmilí, ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, mo kinautolu ʻoku tau feohí. ʻOku kau atu ki ai mo hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻi heʻetau fai ia, ʻoku tau hoko ʻo hangē ko ia ne totonu ke tau hoko ki aí.

ʻOku talamai ʻe Nīfai kuo pau ke tau vivili atu ki muʻa, ʻo keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí. ʻOkú ne talamai kiate kitautolu te tau lava ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo lea ʻaki (mo mahino) ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló (vakai ki he 2 Nīfai 32:2–5). ʻOku ou ʻilo e leʻo ko ʻení. Ko ha leʻo ia kuo pau ke tau mateuteu maʻu ai pē ke fanongo ki ai.

ʻI hoʻomou vivili atu ki muʻa ʻi he anga māʻoniʻoní, ʻe hanga ʻe Sīsū Kalaisi ʻo “tataki atu ʻa kimoutolu” (T&F 78:18) pea te mou ʻiloʻi fakapapau ange ai ʻa Hono anga totonú mo ʻEne ʻofa maʻamoutolú. ʻI hoʻo vivili atu ki muʻa ʻi he tuí, ʻe tala mo fakahā atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku totonu ke ke faí (vakai ki he 2 Nīfai 32:5).