2016
Ko Hotau Maluʻanga Lelei Taha mei he Ponokalafí
Sānuali 2016


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ko Hotau Maluʻanga Lelei Taha mei he Ponokalafí

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi Uasingatoni, USA.

Naʻá ku maʻu ʻi ha veesi ʻe taha ʻo e folofolá, ha founga mahuʻinga ke fakaʻehiʻehi ai hoku fāmilí mei he ngaahi ʻata ʻoku tekeutua ʻoku meimei ʻasi ʻi he feituʻu kotoá.

Naʻá ku ʻalu ʻo fakatau vala ako mo hoku kiʻi foha taʻu hivá ʻi he taimi naʻe maliu ai ʻema talanoá mei he talanoa fiefiá ki ha fehuʻi mātuʻaki fakamātoato ange. “Fineʻeiki, ko e hā ʻoku nau tuku hake ai e meʻa koeé ʻi he kotoa e ngaahi matapā ʻo e falekoloá?”

Ko e “meʻa ko ia” naʻá ne ʻuhinga ki aí ko ha ngaahi fakatātā taʻetaau ʻoku fakaʻaliʻali ʻi he ngaahi matapā sioʻata ʻo e meimei falekoloa kotoa pē ne ma fakalaka mai aí. Neongo naʻe ʻosi ʻi ai pē ʻa e ngaahi fakatātā hangē ko ʻení, ka naʻe teʻeki ke u fuʻu fakatokangaʻi ia kimuʻa. Ka ko hono moʻoní naʻe hanga ʻe hono kamata fakatokangaʻi ʻe hoku foha lahi tahá ʻo ʻomi ha meʻa foʻou ke u tokanga ki ai. ʻI he ngaahi uike hono hokó, naʻe kamata ke u sio ki he ngaahi ʻata ko ʻení ʻi he feituʻu kotoa pē: ʻi he televīsoné, ʻi he falekoloá, ʻi he falekaí, ʻi he ngaahi tuʻuaki ne ʻomi ʻi he meilí. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo hola mei ai. Naʻe ʻi ai e ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ne fuʻu tekeutua mai pē ʻo u kamata hamumu, pea kamata ke u ongoʻi mataʻā ange ʻi hoku lotó. Te u maluʻi fēfē nai hoku fāmilí mei he ngaahi tauhele ʻo e ponokalafí?

ʻOku tau fanongo ʻi he konifelenisi lahi kotoa pē ki he ngaahi fakatokanga fekauʻaki mo hono ngaahi nunuʻa fakaʻauhá, pea kuo tau feʻao mai eni mo kinautolu ʻoku moʻua aí. Kuo mau fakahoko kotoa ʻa e ngahi fakatokanga tokamuʻá ʻi heʻemau komipiutá mo e mītia ʻoku mau fakaʻatā ʻi ʻapí, ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai pē ha toe founga ke fakaʻehiʻehi kakato ai mei he mamata ki he ngaahi ʻata taʻetaau ʻokú ne tākiekina ki he fie ʻilo lahi angé, tukukehe ʻo ka fakamavaheʻi ʻetau fānaú. ʻE lava nai ke hoko e sio fakamamaʻu taʻehalaia hoku fohá ʻi he falekoloá ke ne fefaʻuhi ai mo e ponokalafí ʻi he toenga ʻene moʻuí? Naʻe fakautuutu ʻeku hohaʻa fekauʻaki mo e kaveinga ko ʻení, pea kamata ke siva ʻeku ʻamanakí mo ongoʻi lavelaveili ʻi hono maluʻi ʻeku fānaú.

ʻĪmisi
Oil on plaster on board depiction of Lehi's vision. Tree of life is the subject done in light pastel colors with white fruit in clusters against a dark background.

Fakaikiikí mei he {15}ʻAkau ʻo e Moʻuí, tā fakatātaaʻi ʻe Kazuto Uota

Pea ʻi he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku laukonga ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe taʻeʻamanekina ʻeku maʻu ha fakapapau ʻi he 1 Nīfai 15. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻa e meʻa-hā-mai ʻa Līhaí kia Leimana mo Lēmiuela ʻo kau ki he ʻakau ʻo e moʻuí ʻi he taimi naʻá na ʻeke ange ai ʻa hono ʻuhinga ʻo e vaitafé. Naʻe tali ʻe Nīfai ʻi he veesi 27: “Pea naʻá ku pehē ange kiate kinautolu ko e vai naʻe mamata ki ai ʻa ʻeku tamaí ko e ʻulí ia; pea naʻe lahi pehē fau ʻa e moʻua ʻa ʻene fakakaukaú ki he ngaahi meʻa kehé ko ia naʻe ʻikai ai te ne tokangaʻi hono ʻuli ʻo e vaí.” (tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe tokanga taha ʻa e ʻatamai ʻo Līhaí ki he ʻakau ʻo e moʻuí mo hono maʻu ʻe hono fāmilí ʻa hono fuá! Naʻe ʻikai ke ne teitei sio ki he ʻulí koeʻuhí ko ʻene tokanga taha ki aí.

Ko e talí ia! Ko hono fakamaʻa ko ia ʻa e ngaahi mītia taʻefeʻungá mei homau ʻapí ko ha kamata ia, ka ko hono maluʻi lelei tahá mei ha meʻa pē te ne lava ʻo takiheeʻi ʻema fānaú, ko ha feinga tōtōivi mo fakahangatonu ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu.

Koeʻuhí ko e aʻusiá ni mo e folofolá, naʻá ku fakakaukau mo hoku husepānití ke toe liunga ua ʻema ngāué ʻi hono akoʻi ʻema fānaú pea ke mau tāfataha foki ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e ʻuli ʻi he māmaní. Naʻá ma ongoʻi fakalaumālie ke ma tokanga taha ki ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻe tolu*:

1. Ko hono fakalahi ʻemau taimi ako folofola fakatāutahá pea fakasiʻisiʻi ʻa e “longoaʻá.” Hangē ko Līhaí, kuo pau ke fakafonu hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa leleí kae lava ke tau fanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié pea ke tau nofotaha ʻi hono fakataulama hotau fāmilí ʻi he ongoongoleleí. Naʻá ku feinga mo hoku husepānití ke tuku maʻu pē ha taimi ke ma talanoa ai ʻo kau ki he ngaahi fie maʻu fakalaumālie ʻa e tokotaha fakafoʻituitui takitaha ʻi he fāmilí pea mo e founga te mau lava ai ʻo feau ʻa e ngaahi fie maʻu ko iá mo ngaohi ha ʻapi ʻe tupulaki ai ʻa e Laumālié.

2. Ko hono ʻai ʻa e ako folofola fakafāmilí ke toe mahuʻingamālie angé. Neongo ko e ngāue lahi ka ʻe lava ke fakatahatahaʻi fakaʻaho ʻa e fāmilí ke lau e folofolá, ʻoku mau feinga ke lahi ange ʻemau fealeaʻakí ʻi he taimi ʻoku mau lau folofola aí. ʻOku faikehekehe lahi ʻa e vā mamaʻo homa taʻú mo ʻema fānaú, ko ia ʻokú ma lau folofola ai mo ʻema fānau iiki angé ʻi he ʻahó pea ko e fānau lalahi tahá ʻi he pongipongí ʻi he taimi ʻoku kei mohe ai ʻa e fānau īkí kae lava ke siʻisiʻi ange ʻa e fakahohaʻá pea lahi ange ʻa e faingamālie ke fealeaʻakí. Ne mau ʻilo ai ʻoku meimei ʻi he ʻaho kotoa pē ha fealeaʻaki ʻoku fekauʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hokó mo e ngaahi potufolofola ʻoku mau laú.

ʻOku lahi e ngaahi pongipongi ia ʻoku mamaʻo mei he haohaoá, ka ʻi he loto vilitakí ʻoku mau ʻilo ai ʻoku fanongo mo kau moʻoni ʻa e fānaú, neongo ko e ngāue lahi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e feinga ke fakatahatahaʻi kinautolú.

3. Ko hono fakahoko ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻI he taimi ʻoku tau fakamoʻoni aí, ʻoku fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku tau lea ʻakí, pea ʻoku tupulaki ai ʻetau fakamoʻoní. ʻOku mau feinga ke hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha meʻa fakafāmili. ʻOku mau talanoa fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí, pea mau faʻa fakaafeʻi e ngaahi kaungāmeʻá ki homau ʻapí. ʻOku mau puke foki ʻa e faingamālie kotoa pē ke mau maʻu e ongo faifekaú mo e kau fiefanongó ke mau fealeaʻaki fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Kuo mau maʻu ha ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa mo e kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí mo e kau fiefanongó ʻi homau ʻapí, pea kuó ne tōkaki ha ongo ʻi heʻema fānaú ʻi he taimi ʻoku nau fakakaukau ai ki heʻenau fakamoʻoni takitaha mo fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau faifekaú.

ʻOku ou houngaʻia koeʻuhí ko e Tohi ʻa Molomoná pea mo e founga fakaofo kuo ʻomi ai ʻe ha foʻi veesi pē ʻe taha ʻo e folofolá ha fakapapau mo ha fakahinohino mahino ki homau fāmilí. ʻOku fetongi moʻoni ʻe he ngaahi folofolá ʻa e manavasiʻí mo e siva e ʻamanakí ʻaki ʻa e mālohi mo e melino.

  • Mahalo ʻe fie maʻu ʻe he ngaahi fāmili kehé ia ha ngaahi tafaʻaki kehe ke tokanga taha ki ai, hangē ko e ngaahi lēsoni ke akoʻi ki he fānaú ʻo fekauʻaki mo e mītiá, mo hotau sinó, mo e ngaahi tuʻunga moʻui lelei fakasekisualé.