2011
Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻui pē Tahá
ʻAokosi 2011


Ko e Siasi Moʻoni mo Moʻui pē Tahá

Mei ha lea naʻe fai he ʻaho 25 ʻo Sune 2010, ʻi ha seminā maʻá e kau palesiteni misiona foʻoú.

Ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni pē tahá?

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

Ko hotau ‘uluaki fatongiá mo e taumuʻá ke fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi ki ha māmani ʻoku ʻikai ke nau ʻilo kau ki Hono misiona fakalangí. ʻI heʻeku lau ki he fatongia maʻongoʻonga ko iá, te u pehē ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni mo moʻui pē tahá. ʻI heʻeku fai iá ʻoku mahino ʻoku ou fakafepakiʻi ʻa e taʻau mālohi ko ia ʻoku ui ko e “totonu fakapolitikalé.”

Ko e faʻahinga fakakaukau manakoa ia ʻo e kuonga ní ʻa hono tala ʻoku moʻoni ʻa e siasi kotoa pē. Ko hono moʻoní, ko e fakakaukau ko ia ʻoku moʻoni ʻa e siasi kotoa peé ʻoku tatau ia mo e tokāteline ʻo e fakafili kia Kalaisí, naʻe ʻomi hono sīpingá ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he talanoa ʻo Koliholá (vakai ʻAlamā 30). Naʻe ʻomi e talanoa ko iá ke akoʻi mai kiate kitautolu ha lēsoni mahuʻinga ʻi hotau kuongá.

ʻI ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá he 1831, hili pē ia hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fakamatala ai kiate kinautolu kuo foaki ki ai ʻa e “mālohi ke fokotuʻu ʻa e tuʻunga ʻo e siasi ko ʻení.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa, ʻa ia ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou leleiʻia ai” (T&F 1:30).

Koeʻuhí ko e fakahā ko ʻeni ʻa e ʻEikí, ʻoku tau lau leva heni ki Hono Siasí—hotau Siasí—ko e “Siasi moʻoni pē ia ʻe tahá.” ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku faʻa fakatupu ʻita ʻeni ki he kakai ʻo e ngaahi siasi kehé pe ʻoku niʻihi ʻoku tui ki he ngaahi fakakaukau kehé. Ka ʻoku teʻeki ai ke akoʻi ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha meʻa te ne ʻai ke tau ongoʻi ʻoku tau māʻolunga ange ai ʻi he kakai kehé. He ʻoku takitaha moʻona pē ʻa e ngaahi siasí mo e ngaahi tui kotoa pē ʻi heʻenau ngaahi moʻoni, ʻo lahi ange ʻa e niʻihi ko ē ʻi he faʻahinga ko ē. ʻOku ʻofa foki ʻa e ʻOtuá Heʻene fānaú kotoa. Pea ko e palani ʻo ʻEne ongoongoleleí maʻa ʻEne fānaú kotoa, ʻo fakatatau ki he taimi pē ʻAʻaná.

Ko ia ai ko e hā e ʻuhinga ʻo e pehē ko e Siasi pē ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi moʻoni pē tahá?

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he meʻa lalahi ʻe tolu—(1) kakato ʻo e tokāteliné, (2) mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e (3) fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí—ʻa e ʻuhinga naʻe fakahā ai ʻe he ʻOtuá pea tau lau ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeiki, ko e Siasi moʻoni mo moʻui pē ʻeni ʻe taha ʻi he funga ʻo e māmaní.

1. Kakato ʻo e Tokāteliné

ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne akoʻi e kakato ʻo ʻEne tokāteliné, ʻa ia ko e palani ia naʻe fokotuʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki he fakalakalaka taʻengata ʻo ʻEne fānaú. Ka naʻe mole he konga kimuí ʻa e ngaahi moʻoni lahi ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ʻi hono fulihi ia ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngaahi fakakaukau ʻo e māmaní ʻa ia naʻe malangaʻi pea filioʻi holo ʻa e meʻa faka-Kalisitiané ʻe he kau taki fakapolitikalé. ʻOku tau ui ʻa e mole ko ʻeni e kakato ʻo e moʻoní ko e Hē Mei he Moʻoní.

ʻOku lahi e ngaahi siasi pe ngaahi tui he ʻahó ni ʻi māmani, ʻoku ʻi ai ha ngaahi moʻoni ʻoku lahi ange mo siʻi ange, ʻa ia naʻe ʻosi fakahā mai ʻe he ʻOtuá he ngaahi ʻaho ki muʻá, ka ʻoku fio ʻaki ia e ngaahi fakaukaukau pe ngaahi filioʻi ʻa e tangatá. ʻOku tau tui ko e tokolahi taha ʻo e kau taki fakalotú mo e kau muimuí ʻoku moʻoni ʻenau tuí pea nau ʻofa ki he ʻOtuá ʻo mahino pea tauhi kiate Ia ʻaki e lelei taha ʻoku nau malavá. ʻOku tau moʻua ki he houʻeiki tangata mo fafine ne nau pukepuke e maama ʻo e tuí mo e ʻiló ke tolonga mai he ngaahi senitulí ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. ʻOku tau loto ke kei tauhi pē ʻe kinautolu mei he ngaahi siasi kehé pe tui kehe ʻoku fekumi ki hotau siasí, ʻa e kiʻi lelei kotoa ʻoku nau maʻú pea nau omi ʻo sio ki he meʻa te tau lava ʻo toe tānaki atu ki heʻenau mahino kau ki he moʻoní pea mo ʻenau fiefiá ʻi heʻenau muimui ki aí.

Koeʻuhí he naʻe lahi e meʻa naʻe mole ʻi he Hē Mei he Moʻoní, naʻe ʻaonga ai ki he ʻEikí ke toe fakafoki mai e kakato ʻo ʻEne tokāteliné. Naʻe kamata ʻaki ia e meʻa ʻoku tau ui ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá.

Naʻe kamata ʻaki e kakato e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e fakapapauʻi naʻa tau moʻui ki muʻa ko ha ngaahi laumālie pea tau toki haʻu ki he māmaní. ʻOkú ne fakapapauʻi mai ʻoku ʻi ai e taumuʻa ʻo e moʻui matelié ni. ʻOku akoʻi mai ko ʻetau taumuʻa māʻolunga tahá ke hangē ko ʻetau mātuʻa fakalangí. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki ʻetau fakafeʻungaʻi kitautolu ke maʻu ʻa e tuʻunga ʻo e nāunau fakasilesitialé mo e ngaahi fetuʻutaki ʻoku ui ko e hakeakiʻí pe moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke hokohoko atu ʻetau ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí ki ʻitāniti.

Ko e mahino kakato ko ia e tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí, ko e palani ia ʻe lava ai ke tau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ʻoku totonu ke tau ʻi aí. Ko e tuʻunga taʻe ha ʻila mo haohaoá ni ʻe maʻu ia ʻi he hokohoko hono tauhi e ngaahi fuakavá, ngaahi ouaú, mo e ngāué; ko hano fakatahaʻi e ngaahi fili naʻe totonú; pea hokohoko atu e fakatomalá. “He vakai, ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá” (ʻAlamā 34:32). ʻOku malava ke fakahoko ʻeni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e talangofua ki he ngaahi fonó mo e ngaahi ouau ʻo ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku kakato, fakalūkufua, ʻaloʻofa, mo moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Hili e aʻusia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ki he moʻui matelié, ʻe toetuʻu kotoa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá pea nau ō ki ha puleʻanga ʻo e nāunau ʻoku fakaʻofoʻofa ange ia ʻi ha meʻa kuo aʻusia ʻe ha tangata moʻui. Makehe mei ha tokosiʻi pē, he naʻa mo e kau faiangahala lalahí, te nau ʻalu ki ha puleʻanga ʻo e nāunau ʻoku fakaofo—neongo ʻe siʻi ange ia. ʻOku hoko kotoa ʻeni koeʻuhí ko e ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, pea ʻoku malava kotoa ia koeʻuhi ko e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, “ʻokú ne fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí, mo fakamoʻui ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo ngaohi ʻe hono nimá” (T&F 76:43).

2. Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Ko hono uá pea ko e tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻaupito ia ʻo e “siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní,” ko e mafai ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e mahuʻinga e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ko e mafai ko ʻení kuo pau ke foaki ia ʻi hono hilifaki ʻo e nima ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu iá. ʻOku ʻikai maʻu e mafai ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei ha holi ke ngāue pe lau e folofolá. ʻI he taimi naʻe mole ai e mafai ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he hē mei he moʻoní, naʻe pau ke toe fakafoki mai ia ʻe ha niʻihi sino toetuʻu ka naʻa nau maʻu ia ʻi he moʻui fakamatelié pea naʻa nau haʻu ke foaki mai ia. Naʻe hoko ia ko e konga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, pea ko e mafai ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fakataha mo e ngaahi kī ʻoku fie maʻu ki hono fakahoko ʻene ngāué, ʻoku ʻi he Siasi pē ia ko ʻení ʻo ʻikai ʻi ha toe siasi.

Tupu mei heʻetau maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku maʻu ai ʻe he kau takí mo e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo fakamafaí, ʻa e mālohi ke fakahoko e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko e papitaisó, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo hono tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití.

ʻOku ʻoange ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻe hotau palōfita ʻofeina ko, Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, pea mo e kau palōfita mo e Palesiteni kotoa pē ʻo e Siasí, ʻa e totonu ke maʻu fakahā maʻá e Siasí fakakātoa. ʻOku “moʻui” ʻa e Siasí ni koeʻuhí he ʻoku tau maʻu e kau palōfita ʻoku kei hokohoko ʻenau ʻomi e folofola ʻa e ʻEikí ʻe fie maʻu ki hotau taimí.

3. Fakamoʻoni kau kia Sīsū Kalaisí

Ko e ʻuhinga hono tolu ko e Siasi moʻoni pē tahá kitautolú he ʻoku maʻu ai e moʻoni ki he natula ʻo e ʻOtuá pea mo ʻetau fetuʻutaki mo Iá, pea ʻoku tau maʻu ai ha fakamoʻoni makehe ʻo kau kia Sīsu Kalaisi. Makehe mei aí, ko ʻetau tui ki he natula ʻo e ʻOtuá ʻokú ne fakafaikehekeheʻi kitautolu mei he ngaahi tokāteline ʻa ha ngaahi siasi faka-Kalisitiane lahi.

ʻOku kamata peheni e Ngaahi Tefito ‘o e Tuí, ʻa ia ʻokú ne fuofua fakahaaʻi ʻetau tuí: “ʻOku mau tui ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, pea ki Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻOku tau maʻu ʻa e tui tatau mo ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi tui faka-Kalisitiané kau ki he Toluʻi ʻOtuá, ka ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga kehe ia ʻoʻona kiate kitautolu mei he niʻihi tokolahi. ʻOku tau taukaveʻi ko e toko tolu ʻi he Toluʻi ʻOtuá ko ha toko tolu ia ʻoku sino mavahevahe mo kehekehe pea ko e ʻOtua ko e Tamaí ʻoku ʻikai ko ha laumālie ka ko ha taha nāunauʻia mo ha sino ʻo e kakano mo e hui, ʻo tatau pē mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa ia kuo toetuʻú. Neongo ʻenau sino kehekehé, ka ʻoku Nau taumuʻa pē ʻe taha.

Naʻe mahino mei he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá ʻoku ʻikai ke moʻoni e fakakaukau tukufakaholo ko ia ki he natula ʻo e ʻOtuá pea mo e Toluʻi ʻOtuá pea he ʻikai ke ne lava ʻo tataki hono kau muimuí ki he ikuʻanga ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá maʻanautolú (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17–19). ʻOku hanga ʻe he fakahā fakaonopooni ʻoku toutou maʻu maí ʻo fakamahino mai ʻa e mahuʻinga ʻo e moʻoni tefito ko ʻení pea toe ʻomai mo e Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu. Ko e tohi folofola foʻou ko ʻení ko ha fakamoʻoni ia hono ua kia Kalaisí. ʻOkú ne fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi kikite fakatohitapú mo e ngaahi akonaki kau ki he natula mo e misiona ʻo Kalaisí. ʻOkú ne fakalahi ʻetau mahino ki Heʻene ongoongoleleí pea mo ʻEne ngaahi akonaki lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní. ʻOkú ne toe ʻomi foki mo ha ngaahi akonaki lahi te tau lava ke ʻiloʻi ai e moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni.

“ʻOku ʻikai ke tau fakavaʻe ʻi he poto fakamāmaní pe ko e ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá—neongo pe ko e hā e talatukufakaholó mo hono fakaʻapaʻapaʻí. ʻOku fakatefito ʻetau fakamoʻoni ʻo kau kia Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ki Heʻene kau palōfitá pea mo kitautolu fakafoʻituituí.”(Vakai, 1 Kolinitō 2:1–5; 2 Nīfai 28:26.)

Ko e hā leva e meʻa ʻoku fakamoʻoniʻi mai ʻe heʻetau fakamoʻoni kau kia Sīsū Kalaisí?

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo Tofu Pē Taha ʻo e ʻOtuá naʻe Fakatupú, ko e Tamai Taʻengata. Ko Ia naʻá Ne Fakatupu ʻa e māmaní. Ko Ia hotau faiakó ʻi Heʻene ngāue fakamatelie taʻemafakatatauá. Ko kinautolu kotoa pē kuo moʻuí ʻe toe fokotuʻu kinautolu mei he maté ʻo fakafou ʻi Heʻene Toetuʻú. Ko Ia ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ko ʻEne feilaulau fakaleleí naʻe totongi ʻaki e angahala ʻa ʻĀtamá pea fakaava ai ʻa e matapaá maʻatautolu ke fakamolemoleʻi ʻetau angahala fakatāutahá kae lava ke tau maʻa pea toe foki hake ki he ʻao ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá. Ko e pōpoaki tefito ia ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga kotoa pē.

ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni molumalú ʻo kau kia Sīsū Kalaisi pea mo e moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí. ʻOkú Ne moʻui pea ʻoku moʻoni ʻEne ongoongoleleí. Ko Ia ʻa e Maama mo e Moʻui ʻa e Māmaní (vakai, T&F 34:2). Ko Ia ʻa e Hala ki he moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá (vakai, Sione 14:6). Kiate au, ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi e mana ia ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ka kuo fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní, pea ʻoku ou fiefia ke fakaʻaongaʻi ʻeku moʻuí ʻi hono talaki atu iá.

Konga naʻe Toʻo mei he Ko e Toko Hongofulu Mā Ua ʻEni Naʻe Fekauʻi Atu ʻe Sīsuú, tā ʻe Walter Rane, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

Ko hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki, tā ʻe Walter Rane © IRI; KO E NGAAHI HOLI ʻO HOKU LOTÓ, ʻE Walter Rane, ʻI HE ANGALELEI ʻA E MUSIUME HISITŌLIA ʻA E SIASÍ