2011
ʻOfa ʻi ʻApí—Enginaki mei Hotau Palōfitá
ʻAokosi 2011


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOfa ʻi ʻApí Enginaki mei Hotau Palōfitá

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Moʻui Mohu Tāpuekina ʻa e Fāmilí

“ʻI he taimi kuo tau maʻu ai ʻo lahi pea fononga lōloa mai ʻo mamata ki he tuʻunga taʻepau mo fakangalingali ʻoku ʻi ai ʻa e māmaní, ʻoku toe tupulaki ai ʻetau loto houngaʻia koeʻuhi ko e faingamālie ʻoku tau maʻu ke kau ki ha meʻa ʻoku tuʻuloá—ʻa e ʻapí mo e fāmilí pea mo e ʻofa mateaki hotau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo hono haʻi fakataha kitautolu ʻe he fatongiá, fakaʻapaʻapá, mo e ongoʻi ʻoku tali lelei kitá. ʻOku tau ako he ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fetongi moʻoni ʻa e feohi monūʻia ʻoku tau fai he moʻui fakafāmilí.”1

Vahevahe ʻEtau ʻOfá

“Lea lelei ki hoʻo kiʻi tamasiʻí pea fāʻofua ki ai; toutou lea ange, ‘ ʻOku ou ʻofa ʻiate koe’; toutou fakahā kiate ia hoʻo houngaʻiá. ʻOua naʻa teitei ʻai ke mahuʻinga ange ha palopalema ʻoku teu ke fakaleleiʻi ʻi ha taha ʻoku totonu ke ʻofaʻi. ʻE mavahe atu e ngaahi kaungāmeʻá, tupu e fānaú ʻo lalahi, pea mālōlō e kakai ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku faingofua pē hono tukunoaʻi e niʻihi kehé, kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi te nau mavahe ai meiate kitautolú pea haʻu leva ʻa e ongo ‘fēfē nai kapau’ mo e ‘kapau pē ā naʻe.’ …

“Tau fakamahuʻingaʻi e moʻuí, pea fekumi ki he fiefiá he fonongá mo vahevahe ʻetau ʻofá ki he ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí. ʻE ʻi ai pē ʻa e ʻaho, he ʻikai ke tau aʻu ai ki he ʻapongipongí. ʻOua muʻa naʻa tau tukunoaʻi e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.”2

Fakahaaʻi ʻo ʻEtau ʻOfá

“Houʻeiki tangata, tau fakaʻapaʻapa mo fakaʻapaʻapaʻi hotau uaifí. Ko kinautolu hotau ngaahi hoa taʻengatá. Kau fafine, fakaʻapaʻapaʻi homou husepānití. ʻOku nau fie fanongo ki ha lea lelei. ʻOku nau fie maʻu ha fofonga malimali. ʻOku nau fie maʻu ke fakahaaʻi ange ʻa e ʻofa moʻoní. …

“Kiate kimoutolu ngaahi mātuʻá, ʻoku ou fie fakahā atu ke mou fakahaaʻi ha ʻofa ki hoʻomou fānaú. ʻOku mou ʻiloʻi ʻoku mou ʻofa ʻiate kinautolu, ka mou fakapapauʻi muʻa ʻoku nau ʻiloʻi ia. ʻOku nau pelepelengesi fau. ʻAi ke nau ʻilo ia. Ui ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tokoni atu ʻi hoʻomou feau ʻenau ngaahi fie maʻú he ʻaho takitaha pea ʻi hoʻomou fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa kuo pau ke haʻu fakataha mo e fatogia fakaemātuʻá. ʻOku mou fie maʻu ha meʻa ʻoku hulu hake ʻi homou poto ʻomoutolú ki hono ʻohake kinautolú.”3

Fakahaaʻi ʻEtau ʻOfá

“ʻE ngaahi mātuʻa, fakahaaʻi ki hoʻomou fānaú hoʻomou ʻofá. Lotua ke nau lava ʻo matuʻuaki e ngaahi kovi ʻo e māmaní. Lotua ke tupulaki ʻenau tuí mo e fakamoʻoní. Lotua ke nau tulifua ki ha tōʻonga moʻui ʻoku lelei pea ke nau tokoni ki he niʻihi kehé.

“Fānau, ʻai ke ʻiloʻi ʻe hoʻomou mātuʻá ʻoku mou ʻofa ʻiate kinautolu. ʻAi ke nau ʻiloʻi hoʻomou houngaʻia he meʻa kotoa pē kuo nau fai pe hokohoko fai maʻamoutolú.”4

Ko e Meʻa ʻOku Mahuʻinga Tahá

“ Ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻoku fekauʻaki maʻu pē ia mo e kakai ʻoku tau feohí. ʻOku tau faʻa mahalo he taimi ʻe niʻihi pau pē ʻoku nau ʻiloʻi e lahi ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. Ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻatau fakamahamahalo; ʻoku totonu ke tau ʻai ke nau ʻiloʻi. Naʻe tohi ʻe Viliami Seikisipia, ‘ ʻOku ʻikai ʻofa ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fakahaaʻi ʻenau ʻofá.’ He ʻikai ʻaupito ke tau teitei fakameʻapangoʻia he ngaahi lea lelei ʻoku tau faí pe ʻofa ʻoku tau fakahaaʻí. Ka ʻoku toki hoko mai ʻa e fakameʻapangoʻiá he taimi ʻoku siʻaki ai e ngaahi meʻa ko iá mei heʻetau feohi mo kinautolu ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú.”5

ʻOmi ʻa Langi ke Toe Ofi Ange

“ʻOfa ke fonu hotau ngaahi fāmilí mo hotau ngaahi ʻapí ʻi he ʻofa: ʻa e feʻofaʻaki mo e niʻihi kehé, ʻofa ʻi he ongoongoleleí, ʻofa ki hotau kāingá, pea mo e ʻofa ki hotau Fakamoʻuí. Ko hono olá, ʻe toe ofi mai ai ʻa hēvani ki he māmaní.

“ʻOfa ke tau ngaohi hotau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha hūfangaʻanga ke fie foki maʻu pē ki ai hotau fāmilí.”6

Ko ha Lotu maʻá e Ngaahi Fāmilí

[“Pea neongo hono ʻohofi e ʻiuniti ʻo e fāmilí ʻi māmani he ʻaho ní, pea taukaeʻi e ngaahi meʻa lahi naʻe toputapú, ʻoku mau kole ki he ʻAfioná, ko ʻemau Tamai, ke mau mafeia e ngaahi pole ʻoku mau fehangahangai mo iá, ke mau lava ʻo tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he moʻoní mo e angatonú. Fakatauange ke hoko homau ngaahi ʻapí ko ha feituʻu ʻo e nonga, ʻofa pea fonu laumālieʻia.”]7

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko ha Hūfangaʻanga mei he Māmaní,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, 9 Fēpueli, 2008, 29.

  2. “Joy in the Journey” (Brigham Young University Women’s Conference, May 2, 2008), http://ce.byu.edu/cw/womensconference/archive/transcripts.cfm.

  3. “Mohu Tāpuekina,” Liahona, Mē 2008, 112.

  4. “Kae ʻOua ke Tau Toe Fakataha Mai,” Liahona, Mē 2009, 113.

  5. “Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá,” Liahona, Nōvema 2008, 86.

  6. “Ko ha Hūfangaʻanga mei he Māmaní,” 30–31.

  7. Lotu fakatapui ʻo e Temipale Gila Valley Arizona, ʻo Mē 23, 2010; ʻi he “The Gila Valley Arizona Temple: ‘Wilt Thou Hallow This House,’” Church News, ʻo Mē 29, 2010, 5.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe John Luke