2011
Paionia Loto-toʻa ʻe Toko Taha, Faitāpuekina ai ha Toʻu Tangata Lahi
ʻAokosi 2011


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Paionia Loto-toʻa ʻe Toko Taha, Faitāpuekina ai ha Ngaahi Toʻu Tangata Lahi

Talu mei he ngaahi ʻaho ne kamakamata mai ai e Siasí, mo hono fakatangaʻi mo manukiʻi e kāingalotú koeʻuhi ko ʻenau tuí. Ko e taha e kau finemui ne fehangahangai mo e fakatangá ko Sela ʻAlavila ʻElikiseni. Naʻe faʻeleʻi ia ʻi Tulameni ʻi Noaue ʻi he 1895. Hili ʻene maʻu ha fakamoʻoní, naʻá ne fakatapui ia ki he ongoongoleleí—ko ha faʻahinga fakatapui naʻe ope atu e ngaahi lelei ne maʻu mei aí ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne fakakaukau ki ai ʻi heʻene moʻuí. Koeʻuhí ko ʻene tuí mo e loto-toʻá, ʻoku aʻusia ai ʻe hono hakó he taimí ni ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí.

Pea hangē ko Selá, te tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻe fie maʻu ke tau tuʻu maʻu ai ʻi heʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo Hono Siasi kuo toe fakafoki maí. ʻE hanga ʻe heʻetau fili ko ia ke tuʻu maʻu ʻi heʻetau tuí ʻo tākiekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé, hangē pē ko e meʻa naʻe fai ʻe Selá. Ko hono talanoá ʻeni.

ʻI hoku taʻu 15, ne u ʻalu he efiafi Sāpate ʻe taha mo ʻeku tangataʻeikí ʻo ʻeveʻeva. Ne fakafokifā e tuʻu ʻeku tamaí ʻo talamai ke ma ʻalu ki he Siasi Māmongá. Naʻá ku ʻohovale, ka ʻi heʻeku fie ʻiló naʻá ma ʻalu. Naʻe hivaʻi ʻe he kuaeá ha himi fakaʻofoʻofa. Ne teʻeki ai ke u fanongo ki ha hiva naʻe fuʻu ongo pehē.

Hili e hivá, naʻe tuʻu hake ha faifekau ʻo lea kau ki he Toluʻi ʻOtuá. Naʻá ne talanoa leva kiate au mo ʻeku tangataʻeikí kimui ai ʻi ha kiʻi miniti siʻi.

Naʻe ʻosi ha taʻu ʻe taha mo e ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú ka ne taʻeʻoua ʻeku ʻalu ki he ongo faifekaú ke ako e lea faka-Pilitāniá. ʻI he ʻosi ʻa e kalasi lea faka-Pilitānia kotoa pē, ne mau talanoa fakalotu leva. Naʻe akoʻi au ʻe he ongo faifekaú kau ki he ongoongoleleí mo e founga ʻo e lotu ki he ʻOtua ko e Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá na fakamatalaʻi mai kiate au ʻa Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe foʻou kotoa ʻeni kiate au, ka naʻe hangē pē ia ha meʻa ʻoku ou maheni mo iá. Naʻá ku loto ʻaki hono ako e folofolá pea lotu fakamātoato ke maʻu ha fakamoʻoni, pea ne u maʻu ia.

Ne fakatokangaʻi heʻeku tamaí ha liliu ʻiate au. Ka ʻi heʻene ʻilo ʻoku ou fuʻu tokanga fakamātoato ki he Siasí, naʻá ne ʻita ʻo taʻofi au ke ʻoua naʻá ku toe ʻalu ki he lotú. Ka naʻá ku kei ʻalu pē. Naʻá ne faʻa toutou fekauʻi hoku tuongaʻané ke ʻalu ange he lolotonga ʻa e lotú ʻo fakafoki au ki ʻapi.

ʻI hoku taʻu 17, naʻe ʻeke mai heʻeku tamaí pe ko e hā e meʻa te u fie maʻu ki hoku ʻahó. Naʻá ku talaange ʻoku ou fie maʻu ke ne fakangofua ke u papitaiso. Naʻá ne tukiʻi e tēpilé mo kaila, “Tapu ʻaupito!”

ʻI he taimi ko ʻení ne kau ʻeku mātuʻá ki ha siasi kehe. Naʻe fekau ʻe heʻeku tamaí e faifekau he siasí mo ha niʻihi kehe ke nau lea kiate au, ka naʻe tuʻu maʻu pē ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Naʻe talamai heʻeku tamaí ʻoku ou fakamaaʻi e fāmilí, pea naʻe fekau ke u mavahe mei ʻapi. Ne u nofo ʻi ha ʻapi ʻo ha Fineʻofa he uike ʻe taha. Pea ʻi he taimi ko iá ne molū e loto ʻeku tamaí, ʻo fakaʻatā mai ke u toe foki ange ki ʻapi.

Hili ha ngaahi māhina naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku tamaí he ʻikai pē ke ʻi ai ha meʻa ia te ne toʻo ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, peá ne fakangofua leva ke u papitaiso. Naʻe fuʻu lahi ʻaupito ʻeku fiefiá pea naʻe ongo moʻoni ia ki heʻeku tamaí. Naʻá ne loto ke ma ō ki ʻOsilou ke sio ʻi hoku papitaisó.

ʻI he taimi kotoa ko ʻení, naʻe ʻikai faʻa faʻa lea ʻeku faʻeé, ka ne u ʻiloʻi ʻokú ne tui ʻoku moʻoni e ongoongoleleí. Naʻá ma fakamoleki ha houa lahi ʻo talanoa kau ki he ongoongoleleí.

Neongo iá, ne teʻeki ai pē ke ʻosi e faingataʻa ʻi ʻapí. Naʻe ʻikai fie fanongo ʻeku tamaí. Ne u tuku ha fanga kiʻi tohi tufa ʻi heʻene maama laukongá, he ʻoku faʻa lautohi fuoloa ʻaupito he poʻulí. Ne u fakaafeʻi e kau faifekaú ke toutou ʻaʻahi ange ki ʻapi, pea nau talanoa mo ʻeku tamaí, ka naʻe hangē pē ʻoku ʻikai hano olá.

Ne ʻeke mai ʻe heʻeku tamaí ʻi ha ʻaho ʻe taha, “ʻOkú ke faʻa fai haʻo lotu?” Naʻá ku talaange ʻoku ou lotu he ʻaho kotoa ke lava ʻo fakaʻā hono matá ke ne ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne talamai ko e meʻa kotoa ia mei he tēvoló ka naʻá ne toe pehē mai, “Ta lotu fakataha.”

Naʻá ku talaange, “Sai, lotu koe ki ho ʻOtuá, pea te u lotu au ki hoku ʻOtuá, peá ta sio pe ko hai ʻe ʻuluaki tali mai ʻene lotú.” Pea naʻá ma fai ia.

Hili iá ne u fakatokangaʻi ʻoku kamata ke ne lau e fanga kiʻi tohi tufá pea mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ma faʻa ʻalu tuʻo lahi ki he lotú ka naʻe ʻikai pē ke ʻi ai haʻane lau ki ai pe hā mai ha liliu ʻi heʻene tuí. Ka ʻi he ʻaho kotoa pē te ma talanoa ai ʻo kau ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo e ongoongoleleí.

Hili mei ai ha taʻu ʻe tolu, naʻá ne talamai ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻe ʻalu ki ʻOsilou, pea naʻá ne loto ke ma ō. ʻI heʻema aʻu atu ki he tauʻanga lēlué, naʻe ʻi ai e taha ʻo e kau faifekau homau feituʻú. Naʻá ku ʻeke ange pe ko ʻene ʻalú ki fē.

Naʻá ne pehē mai, “He ʻoku ʻikai te ke ʻilo?” Ko ʻeku ʻalú ke papitaiso hoʻo tamaí.”

Naʻá ku tangi pē peá u toe kata! Hili ha māhina ʻe taha mei ai ne toe papitaiso leva ʻeku faʻeé mo hoku tuogaʻane siʻisiʻi tahá. Naʻe kau mai ki he Siasí hoku tokouá mo hono husepānití mo hoku tuongaʻane ʻe toko tolu hili ha taimi nounou mei ai.

Taá ʻi he angalelei ʻa Janet Bylund