2011
ʻOtu Motu Faʻu ʻe he Afí mo e Tuí: Ko e ʻOtu Motu Kalapakosí
ʻAokosi 2011


ʻOtu Motu Faʻu ʻe he Afí mo e Tuí: Ko e ʻOtu Motu Kalapakosí

ʻOku mahulu hake meʻa ia ʻoku ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí ʻi he maka velá, pe iká, fonú, mo e takimamatá. Ko e senitā ia ʻo e tuí, ʻa ia kuo hanga ai ʻe he ngāue tokoní mo e feilaulaú ʻo ʻomi ha ola fakaofo ʻo e uouangatahá mo e mālohi ʻo e loto tuí.

ʻOku ʻi ai ha kauʻā maka lalahi he feituʻu ʻoku fakaʻotuʻotu ai e maka velá, ke maluʻi fefeka e aafu momoko mo konokona ʻo ʻōsení. ʻI hono vakaiʻi fakaleleí, ʻe lava ke ʻiloʻi ko e ngaahi tapa māsilá ko e ngaahi foʻi ʻulu ia ʻo ha ngaahi fuʻu moko tahi ʻe hongofulu mā ua, pea ʻoku fakatākoto kinautolu ʻo hangē ha fanga talākoní ke nau matatali e ivi māfana ʻo e laʻaá he pongipongí. ʻOku ʻi ai mo ha fanga moko ʻe niʻihi ʻoku nau kei fakatatali atu pē ʻo ofi ki he tefitoʻi maká, pea ʻoku nau pikitai fakamakatuʻu ki he ngaahi fuʻu maká ʻaki honau fuʻu pesipesi lalahí ʻoku māsila hangē ha helé pea loloa hangē ha ngeʻesi nima ʻo ha fefiné.

Ka ko e lahi tahá ʻoku nau fakatahataha fakakulupu ki he māfaná mo e malú, pea fepoupouaki honau sino fefeká ke fakafepakiʻi e momokó mo e fakapoʻulí, ʻo fetokoniʻaki ke feau ʻenau fie maʻú. Ko ia ai, ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí, ko e ngaahi motu ne faʻu ʻaki e afí, ʻoku mahuʻinga makehe e moʻuí. Ko ha fonua ia ʻoku fio ai e saienisí mo e tuí, pea fakamahinoʻi ai ko kitautolu kotoa ko ha konga ia ʻo ha sivilaise pē ʻe taha. Pea ʻi hení ʻoku mahino ki he kau mēmipa ʻo e Siasí, hangē pē ko e ngaahi fuʻu moko tahí, ko e mālohí ʻoku maʻu ia mei he pikitai ki heʻenau ngaahi fuakavá ʻi hano fokotuʻu fakataha ha founga ke nau aʻu ai ki he ʻEikí ʻi he tuí, ngāue tokoní, mo e feilaulaú.

Ko e Founga Kamata ʻo e Tānakí

Lolotonga ha ʻaʻahi ʻa e tokotaha takimamata mo fakatotolo ki natula ko ʻOnitelea Tikelí ki Kuito ʻi ʻEkuatoá, naʻá ne ʻeva pongipongia atu ʻi ha Sāpate ʻe taha he veʻe falelotu ʻo e Siasí. Ko e taʻu 1997 ia, pea neongo ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, ka kuo taʻu lahi ʻene māmālohí talu ʻene hiki ki he ʻOtu Motu Kalapakosí. Naʻe manatu ʻa ʻOnitelea ki he ngaahi ongo fakanonga ʻo e ʻalu ki he lotú pea ʻosi taumuʻa pē ia ke lue maʻu pē ki ha falelotu ʻi he taimi ʻokú ne ʻi ʻEkuatoa aí. Naʻe ʻikai ke faʻa hū ia ki loto. Naʻe loto pē ia ke ofi ki ha ʻapi siasi. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi fiefia ange ai, ʻo hangē pē ia ʻoku ou ʻi ʻapí.”

ʻI he ʻaho ko ʻení ko ʻene toki kamata pē ia ʻa e sākalamēnití. Hili ha kiʻi fakatoupīkoi holo ʻa ʻOnitelea naʻá ne hū leva ki loto. Ko ha fili ia te ne liliu fakaʻaufuli ha ikuʻanga ʻo ha moʻui ʻe laungeau.

ʻI he tuku ʻa e lotú ne talitali lelei ʻe he ongo faifekaú mo e kāingalotú ʻa ʻOnitelea. Naʻá ne manatuʻi lelei ʻenau talanoá, tautefito ki heʻenau ʻohovale—mo fiefia—heʻenau ʻiloʻi ko ʻene haʻú mei he ʻOtu Motu Kalapakosí.

ʻI he taimi ko iá, ne teʻeki ai ke fokotuʻu e Siasí ia ʻi he ʻotu motú. Ko hono moʻoní, ne ʻikai pē ke ʻiloʻi ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ia ʻi ʻEkuatoá ʻoku nofo ha kāingalotu ai.

Naʻe ʻikai toe tukunoaʻi ʻe he ongo faifekaú e faingamālié ni. Naʻá na fakafeʻiloaki ʻa ʻOnitelea ki he palesiteni ʻo e Misiona ʻEkuatoá pea hiki mo e tuʻasila ʻo ʻOniteleá ke fai ki ai ha fetuʻutaki.

Hili mei ai ha taimi nounou naʻe foki leva ʻa ʻOnitelea ki hono ʻapí ʻi Pueto ʻAiola, ko e kolo lahi taha ia ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí, ʻi he motu ko ia ko Sanitā Kulusí. Ne ʻoatu leva ʻe he misioná ha puha nāunau ʻa e Siasí, kau ai ha ngaahi tohi lēsoni ke ne ako. Kae mahalo ko e meʻa mahuʻinga tahá hono ʻoatu ai ʻe he palesiteni fakamisioná ha lisi ʻo e kau mēmipa ʻoku nofo he motú, ʻa ia ʻe lava ʻa ʻOnitelea ʻo tokoni ke fakatahatahaʻi mai kinautolu. Naʻe ʻohovale ʻa ʻOnitelea ʻi heʻene vakaiʻi fakavave hifo e lisí.

Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻi ai ha kakai he lisí naʻá ku ʻilo, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo ne nau kau ki he Siasí.”

ʻI he taimi tatau, ne ʻi ai ha kau mēmipa kehe ʻi Sanitā Kulusi ne ueʻi honau lotó ke fokotuʻu e Siasí ʻi ai. Naʻa nau omi kotoa ki he ʻOtu Motu Kalapakosí ko e kumi ngāue. Ka ʻoku nau fekumi holo ʻi he taimí ni ki he kakai siasí.

Ko e Ui ki he Tānakí

Kia Maliana Peselá, naʻe faingataʻa e moʻuí ki muʻa pea toki fokotuʻu e Siasí aí. Naʻá ne mēmipa he Siasí he taʻu ʻe ua pea toki hiki mai ki he motú he 1990.

ʻOku pehē ʻe Maliana, “Naʻe ʻikai ke ʻi heni ʻa e Siasí heʻeku aʻu maí. Ko au pē mo ʻeku tama tangatá. Naʻá ma fakahoko pē ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ka naʻá ku ʻiloʻi ha kau mēmipa kehe tokosiʻi naʻe ʻikai ke nau moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí.”

Naʻe aʻusia ʻe Tēvita mo Sēneti Palasio ha meʻa tatau. Naʻe kau ʻa Tēvita ki he Siasí ʻokú ne kei siʻí, pea toki papitaiso ʻa Sēneti he 1993, ko ha taʻu pē ia ʻe taha ki muʻa peá na hiki leva ki he ʻOtu Motu Kalapakosí.

ʻOku pehē ʻe Sēneti, “ʻI heʻema hiki mai ki hení, ne ʻikai ke ma toe ʻiloʻi ha mēmipa kehe. Naʻá ma fakakaukau ko kimaua. Naʻe fuʻu faingataʻa moʻoni ʻa e ʻikai ke ʻi heni ʻa e Siasí.”

“Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he 1997 naʻe haʻu ʻa ʻOnitelea ki he ngāué ʻo pehē mai, ‘ ʻOku ou kumi ʻa Sēneti ti Palasio. Ko ha mēmipa koā koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e Siasi Māmongá?’

Ko e manatu ʻeni ʻa Sēnetí, “Naʻá ku ongoʻi hangē kuo fakamafao atu ʻe he ʻEikí Hono toʻukupú ke tānaki ʻEne fanga sipí. Peá u pehē ange, ‘ ʻIo, ko ia!’ Ne u ongoʻi fiefiá he naʻe ʻikai ko kimaua pē. Ta ʻoku mau tokolahi pē!”

ʻOku toe pehē ʻe Maliana, “Naʻe fuʻu fakafiefia ʻaupito hono fakatahatahaʻi kimautolu ʻe ʻOniteleá. ʻOku mau maʻu ha meʻa makehe—ʻo laka ange ia he feohi fakakaungāmeʻá—ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí.”

Ko e Uouangataha ʻi Lotó

Hili hono fakatahatahaʻi ʻe ʻOnitelea ha foʻi kulupu pau, naʻe kamata leva ke nau fakataha maʻu pē. Naʻe kamata ʻaki pē ha fāmili ʻe fā mo ha ngaahi kaungāmeʻa.

ʻOku pehē ʻe ʻOnitelea, “Naʻa mau fakataha maʻu pē, meimei he ʻaho kotoa, ʻi hoku ʻapí.” “Naʻa mau ako e ngaahi tohi naʻe ʻomi mei he misioná mo e Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná.”

ʻOku pehē ʻe ʻAlaseli Taulani, “Ko ha taimi fakalata ia. Naʻa mau uouangataha ʻaupito. Ne mau fakataha he uike kotoa ke ako.”

ʻOku pehē ʻe Sēneti, “Ko ha meʻa ia he ʻikai toe ngalo ʻiate au, he naʻa mau taha moʻoni pē, mo ha ongoʻi ʻoku ʻofeina kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea mau ʻiloʻi ko e taimi ʻeni ʻoku fie maʻu ke mau fakataha mai aí.”

Naʻa nau fefalalaʻaki, feakoʻaki, pea felangahakeʻaki ʻenau tuí. Naʻe vave pē hono fakatokangaʻi ʻenau ngāué, pea fokotuʻu leva ha kolo ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1998.

Ne aʻu ki ha taimi kuo tupu e koló, pea fie maʻu ʻe he kāingalotú ha feituʻu lahi ange. Naʻa nau lotu ʻi ha fale siʻisiʻi naʻe totongi pea toe hiki ki ha fale lahi ange ʻa ia ko ha hōtele ki muʻa. ʻI he fale lahi ko ʻení ne nau tupu ʻo meimei aʻu ki he kau mēmipa ʻe toko 100. Neongo naʻe tupu ʻa e koló ʻi he ngāue fakamālohia e kau māmālohí mo e kakai ne hiki maí, ka ko hono mālohinga moʻoní ne tupu ia mei he kau papi uluí.

Ko ha sīpinga moʻoni ʻo e meʻá ni ko ʻOsiualatō Vīloni mo hono uaifi ko Losalió. Naʻe papitaiso ʻa Losalio ʻi he 2000 pea kuó ne hoko ko ha palesiteni ʻo e Fineʻofá, Palaimelí, mo e Kau Finemuí. Kuo lava ʻeni ha taʻu ʻe taha mei ai ne papitaiso ʻa ʻOsiualatō, pea ko e palesiteni ia ʻo e kōlomu ʻa e kaumātuʻá. Kuo liliu fakaʻaufuli ʻe he Siasí ʻena moʻuí.

ʻOku fakamatala ki ai ʻa ʻOsiualatō, “Naʻe fakahaofi au ʻe he Siasí. Ki muʻá, ne u moʻui fakamāmani. Naʻe ʻikai ke u ʻolokahōlika, ka naʻe lahi ʻaupito ʻeku inú. ʻI heʻeku kau ki he Siasí, naʻe hoko e kakai ʻe toko 25 ko ʻení ko hoku fāmilí ia. Naʻa mau fuʻu uouangataha ʻaupito. Pea naʻa mau ngāue mālohi ke tupu e koló.”

Ne fakafou he ngāue taʻehela ʻa e kāingalotu ʻo Kalapakosí, ʻa e nofo holo pē ʻa e maʻulotu sākalamēnití he toko 100 ki he 120. ʻI Sepitema ʻo e 2009 naʻa nau fiefia ai ʻi hono fakatapui ʻo ha falelotu.

Ko e Mālohi ʻo e Ngāue Tokoní

ʻOku nofo ha niʻihi ʻo e kau mēmipa he koló mo honau fāmilí ʻi he ngaahi feituʻu māʻolunga maʻuiʻui ʻo Sanitā Kulusí. ʻI he ʻaho 4 ʻo Sepitema 2010, naʻe loto e kau taki ʻo e koló ke fai ʻenau ngāue ʻofá he feituʻu ko iá.

ʻOku pehē ʻe ʻOsiualatō, “ʻOku mau feinga ko e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, ke fai tuʻo taha pe tuʻo ua ha mingas, pe ngāue ʻofa he māhina kotoa. ʻOku mau fai ia ki he tokotaha te ne fie maʻu lahi taha ha tokoní. ʻOku mau teu atu ʻeni ke langa ha fale ʻo ha fefine.”

Ko ha konga pē ʻo e falé. ʻI ha uike ʻe taha pe ofi ki ai ki muʻa atú, naʻe langa ʻe he kāingalotú ʻa e ʻuluaki konga ʻo e falé. ʻI he ʻahó ni, kuo feʻunga mo ha toko uofulu tupu ne nau fakamoleki ha houa ʻe ono pe lahi ange ke langa e konga ʻe tahá, kau ai ha peito, ko ha tānakiʻanga vai, mo ha meʻa lueʻanga takai he tuʻa falé. Ko e kiʻi falé ko ha feituʻu ia ke nofo ai ʻa ʻĒlina Sitino mo ʻene fānau, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha kau mēmipa kinautolu ʻo e Siasí he taimi ko iá. Naʻa nau fuʻu fiefia kotoa he taimi mo e ngāue ne fai ʻe he kāingalotú. (Naʻe papitaiso ʻa Sisitā Sitino mo hono foha ko Sepasitianó ʻi Sānuali ʻo e 2011.)

ʻOku pehē ʻe ʻOsiualatō, “ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe lelei ange ka ko hono tokoniʻi e kakai ʻoku nau fie maʻu iá.” Pea ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe hono fofongá, pehē ki he kau mēmipa ʻo e koló pea mo e kakai fefine naʻe ngāué, ʻa e ola ʻoku maʻu mei he ngāue ʻofa fakatahá.

Ko e Meʻa Mahuʻinga Tahá

Naʻe hoko e ngāue tokoni mo e fengāueʻaki fakataha ʻa e kāingalotu he ʻOtu Motu Kalapakosí ke maʻu ai ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻi he 2007. ʻI he taʻu ko iá naʻe fakafeʻao ai ʻe Tēvita mo Sēneti Palasio ki he Temipale Kuakuila ʻEkuatoá ha fāmili ʻe nima mei he koló, ʻa ia ko e meimei kakai ia ʻe toko 25.

ʻOku pehē ʻe Sēneti, “Ne u ongoʻi hangē ʻoku mau ʻi he langí, ʻi he mamata ki hono silaʻi e ngaahi fāmili ko ʻení. Naʻa mau ongoʻi mālohi ʻoku ʻi ai e ʻEikí. ʻOku mālohi kotoa e ngaahi fāmili ko iá he ʻahó ni.”

ʻI he ʻaʻahi ko ʻeni ki he temipalé, naʻe silaʻi ai ʻa e palesiteni fakakoló ko Taniela Kalapuha mo hono uaifi ko ʻEniselā, pea silaʻi mo ʻena fānau ʻe toko tolú kiate kinaua. ʻOku pehē ʻe Palesiteni Kalapuha, “ʻOku liliu moʻoni koe ʻe he temipalé. Ko e fale moʻoni ʻeni ʻo e ʻEikí. ʻOku liliu ʻe he ʻEikí ʻa e moʻuí ʻi he fakataha ʻa e fāmilí ʻi he ongoongoleleí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou nofo maʻu ai ʻi he siasi ko ʻení. ʻI hono silaʻi kimautolu ko ha fāmilí, ʻoku ʻikai ke u toe ilifia au he maté. ʻOku ʻikai ke u toe ilifia naʻa mole hoku fāmilí ʻo kaú ka mate.

“ʻOku hoko ʻa e temipalé ko e fakavaʻe ia ʻo e ongoʻi mo ʻilo pau ʻoku moʻui ʻetau Tamai Hēvaní—pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha fakamoʻoni ia he ʻikai lava ʻe ha taha ke ne toʻo meiate au.”

Ko e Meʻa ʻoku Akoʻi mai ʻe he ʻOtu Motu Kalapakosí

Ko e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí ko ha paionia ia ʻo onopooni. ʻOku meimei ko e kau mēmipa lalahí kotoa ko ha kau papi ului, ʻa ia ko e tokolahi ne kau mai he ngaahi taʻu siʻi kuohilí. Pea ʻoku nau tokoni kotoa ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ha motu mamaʻo ʻa ia ʻoku siʻisiʻi ai e ngaahi maʻuʻanga tokoní. Ko e lahi taha ʻo e meʻakaí mo e kotoa ʻo e loló pea mo e ngaahi koloa mei he ngaahi fale ngāué mo fakatekinolosiá ko e hū mai pē mei muli. Neongo ʻoku ngali ola lelei e ʻekonōmika fakalotofonuá, ka ʻoku fakafalala ia ki he meʻa taʻepau ʻoku hū mai ai e paʻangá ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e takimamatá.

Mahalo ko e meʻa pau taha he motú ko e fepoupouaki ʻa e kau mēmipá ʻi hono langa hake ʻo e puleʻangá. Ko e faʻahinga fepoupouaki ko iá ʻoku tatau ia mo e fefalalaʻaki fakanatula ʻa e ʻotu motu ʻoku nau nofo aí. ʻOku fakafalala e ʻātakai he ʻOtu Motu Kalapakosí ki he moʻui lelei ʻa e meʻa moʻuí—tatau pē ʻi he fakafoʻituituí mo e fakafaʻahingá—ʻa ʻenau fengāueʻaki lelei mo honau ʻātakai fakanatulá.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa ʻOnitelea ʻa ia ko ha tokotaha takimamata mo fakatotolo ki natula, “ʻOku akoʻi kimautolu ʻe he ʻOtu Motu Kalapakosí ko e ʻātakaí ʻoku hangē pē ia ha meʻa moʻuí. ʻOku hangē ha sinó. ʻOku ʻi ai ʻene ngaahi fie maʻu, ʻa e vai, mo hono ngaahi kupu. Ka fehālaaki ha meʻa ʻe taha, ʻe uesia e meʻa kotoa.”

ʻOku toe akoʻi kimautolu ʻe he ʻOtu Motu Kalapakosí kau ki he lahi mo e fakaofo e fakatupu ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke tupu hake pē ha meʻa ʻi Kalapakosi. Ko e meʻa moʻui kotoa pē hangē ko e ʻakau, fanga manu, mo e kakaí naʻe ʻomi kotoa pē mei ha feituʻu kehe.

ʻOku pehē ʻe ʻOnitelea, “Kapau te ke fakakaukau ki ai, ʻoku fuʻu taʻeʻamanekina e faingamālie ko ia ke kamata ha moʻui ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí. ʻUluakí, ko e maka velá kuo pau ke momosi ia ki ha faʻahinga tūkunga kae toki lava ke moʻui ai ha meʻa. Pea fokotuʻu leva ha maʻuʻanga vai foʻou. Pea kuo pau ke ʻomai e tengaʻi ʻakaú ʻi ha tuʻunga ʻe lava ke tupu. Pea ke nau lava ʻo fakafua pē kinautolu.

“Pea kuo pau ke tūʻuta mai leva e meʻa moʻuí, ko e niʻihi ʻoku tētē mai he vaí pe puna he ʻataá pe ko ha toe faʻahinga founga pē. Pea kuo pau ke aʻu fakataha mai e meʻa moʻui kotoa pē he taimi mo e feituʻu tatau kae lava ke nau fanafanau mo kumi ha meʻakai mo e vai. ʻOku lauafe e faʻahinga monumanu kehekehe ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí.

“Manatuʻi, ko e fonua ofi taha maí ʻoku maile ia ʻe 600 [kilomita ʻe 1,000] hono mamaʻó. Ko ha mana hono maʻu kotoa e ngaahi tūkunga ko ʻení.”

Ka ko e meʻa tofu pē ia naʻe finangalo e ʻEikí, ʻi Hono poto taʻefakangatangatá, ke hokó.

Pea hangē ko e moʻui lelei ʻa e ʻātakaí he ngāue fakataha hono kau mēmipá, ʻoku pehē pē hono hanga ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fokotuʻu ha ʻātakai fakasōsiale mo fakalaumālié. Ko e kāingalotú ko ha niʻihi fakafoʻituitui kinautolu ʻo ha ʻātakai ʻoku ui ko e fāmilí mo e uōtí mo e ngaahi kolo ʻo e Siasí. ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e mēmipa kotoa pē, ke tokoni ki hono fakamoʻui mo hakeakiʻi ʻo kinautolú, honau fāmilí, pea mo e kau mēmipa kehe ʻo e koló.

ʻOku lava ke maʻu ha ola tuʻuloa, mei he ngaahi fili fakafoʻituituí, hangē ko ia ne fai ʻe ʻOnitelea he ʻaho ko ʻeni ʻi he 1997 ke ʻalu ki he lotú. Ko e fili ʻa e kāingalotú ke langa fakataha ʻa e puleʻangá ʻi he ngāue taʻesiokitá, ʻoku hoko pē ia ko ha meʻa noaʻia pe ko ha kananga motuʻa ki ha niʻihi. Ka ki he kāingalotu ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí, ʻoku hanga ʻe he ngaahi fili ko iá ʻo fakahoko kotoa ha meʻa makehe ki he mālohi ʻo ʻenau tuí, mo e mālohi ʻo ʻenau uouangatahá, pea mo ʻenau tui ki heʻenau ngaahi fuakavá.

Ngaahi taá naʻe fai ʻe Joshua J. Perkey, tuku kehe ʻa ia ʻoku fakamahinoʻi atú

Toʻohemá: Ko e ongo motu ko Sanitā Kulusi (toʻohemá) mo Polotala (toʻomataʻú) ʻi he ʻOtu Motu Kalapakosí. ʻOlungá: Ko e piki maʻu ʻa e ngaahi fuʻu moko tahí ki ha fuʻu maka ʻi he Pei ʻo Tōtuká ʻi Sanitā Kulusi.

ʻI ʻolungá: Ko e matāfanga mo e kolo ko Pueto ʻAiolá ʻi Sanitā Kulusi. ʻI lalo mei toʻohemá: Senitulā mo ʻOnitelea Tīkeli mo hona ʻilamutu ko Kolotini; Maliana Pīsila; ko e fāmili Palasió; ʻOsiualatō mo Losalio Vīloni.

ʻI laló: Taniela mo ʻEniselā Kalapuha; ʻAlaseli Taulani mo ʻene fānaú; kau mēmipa ʻo e kolo Kalapakosí ne tokoni ki hono langa ʻo e fale ʻo ʻĒlina Sitinó; ko e falelotu ʻo e Kolo he ʻOtu Motu Kalapakosí.

ʻI laló: Naʻe kau mai ki he Siasí ʻa e fāmili Fuelá ʻi ʻOtavalo, ʻEkuatoa, pea nau toki hiki ki mui ki he ʻOtu Motu Kalapakosí ke kumi ha ngāue. Toʻomataʻu ʻi laló: ʻĒlina Sitino (toʻohema) mo hono tokoua ko Maliá; naʻe kau ʻa ʻĒlina ki he Siasí he konga ki muʻa ʻo e taʻu ní ʻi hono tokoniʻi ia ʻe Malia.

Ko e ʻOtu Motu Kalapakosí

ʻŌseni Pasifikí

ʻEkuatoa: maile ʻe 600 (kilomita ʻe 1,000) fakahahake

0˚ ʻEkuetá

90˚

ʻIsapela

Fenanitina

Seni Salavatoa

Polotala

Sanitā Kulusi

Pueto ʻAiola

Sanitā Malia

Seni Kulisitopolo

ʻEsipaniola

0 10 20 30 40 maile

0 10 20 30 40 50 60 kilomita

Masihena

Pinitā

Taupotu ki ʻolunga ʻi toʻohemá: taá ʻi he angalelei ʻa Floyd mo Susan Baum

Mapé mei he Mountain High Maps © 1993 Digital Wisdom Inc.